fbpx
Connect with us

Politika

Šaranović: Džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora

danilo šaranović
Džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na današnjoj press konferenciji u Budvi nakon evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa.

Rekao je da odgovornost nije na MUP-u i UP već da se odgovornost treba tražiti kod neke druge institucije.

Smatra da je velika posvećenost UP i MUP-a, a biće dodatno posvećeni internoj istrazi i utvrdiće eventualne propuste policijskih službenika, kada je u pitanju slučaj svirepog ubistva koje je počio Alija Balijagić, u Bijelom Polju.

“Dan nakon izvršenja svirepog ubistva brata i sestre Madžgalja, ja sam pošao na lice mjesta i obišao i uvjerio se da sektor bezbjednosti uz veliku i značajnu asistenciju vojske činimo sve i čini mi se da Crna Gora nikad nije pamtila ovakav stepen angažovanja za jednim licem”, naveo je Šaranović.

Balijagić je, kako kaže, sada već duže na teritoriji Srbije nego Crne Gore.

“Nadamo se najskorijem lišavanju slobode tog lica”, rekao je Šaranović.

Kako je naveo zahtjevan je profil Balijagića koji je proveo veći dio života u zatvoru i da je to neko ko dobro poznaje šume i da se na taj način vješto krije.

Kako je kazao Baijagiić je i prije pravio probleme, ali dok on nije bio na ovoj funkciji.

“Tako da očekujem da dođe do lišavanja slobode zajedničkom koordiniranom aktivnošću, a on se sad već nalazi u Srbiji”,  kazao je Šaranović.

Komentarisao je i jučerašnje svirepo ubistvo u Podgorici.

“U odnosu na pet ubistva, obračuna kriminalnih grupa od svih pet ubijenih su bile žrtve koje su tek izašle iz zatvora, pa tu su u pitanju neefikasni sudski procesi”, naveo je Šaranović.

Neki sudije, tvrdi, nijesu u stanju da u roku od tri godine donesu presude.

“To su posljedice neefikasnih sudskih presuda. Od 2018. imamo 70 izlazaka iz zatvora zbog neizricanja presuda. Pet krivičnih djela su se desila odmah nakon puštanja na slobodu tih osoba. Džaba je UP postigla rekordne rezultate, 600 je onih koji su uhapšeni, rješavamo likvidacije, a onda se puste na slobodu vrlo opasna lica”, istakao je Šaranović.

Kako je rekao platiće bilo koju cijenu da se država dekriminalizuje.

“Ima jedan dio javnosti kod kojih ne postoje ni norme ni principi ali nijesam ja bio lešinar ni moji kolege. Ja ne bih nikada bilo čiji život a naročito ne život djeteta u političke svrhe. To je ključna razlika između mene i mojih protivnika. Posvećeni smo rješavanju svih problema u UP i očekujem podršku i da konačno znamo šta je čija odgovornost. Nemam problem dana svoja pleća stavim sav teret borbe protiv kriminala ali moramo da odvojimo žito od kukolja i odvojimo one koji se bore protiv kriminala od onih koji rade za kriminalce”, poručuje Šaranović.

Istakao je kako su neefikasni sudski procesi problem.

“Gdje u Specijalnom vijeću imamo šest sudija koji se bave organizovanim kriminalom troje imaju namjeru da pređu u Apelacioni sud pa da li borba onda ima smisla? Pravimo napredak i jačamo resurse. Usvajamo novu sistematizaciju da ojačamo Specijalno policijsko odjeljenje, daćemo žestoku važnost specijalnim jedinicama kako bi imali jače elitne policijske jedinice ali razumjećete da svako od nas ima ulogu. Ako nemamo završnicu tog procesa onda ništa”, naveo je Šaranović.

Na pitanje gdje je direktor UP Zoran Brđanin ovih dana i da li ima njegove odgovornosti u svemu ovome, Šaranović kaže sledeće:

“Direktor UP obavlja posao onako kako smatra da treba. Mogu da kažem ono što je moj rad, a on je adresa kojoj tako treba da se obratite i pitate ga što nije dovoljno prisutan u javnosti. Imam profesionalan odnos sa njim, a zakon je uredio kako međusobno možemo da funnkcionišemo”,  kazao je Šaranović.

Juče su usred bijela dana u vrijeme najveće saobraćajne gužve u obračunu kriminalnih klanova ubijene dvije osobe u podgoričkom naselju Gornja Gorica.

Oko 15.20 sati nekoliko napadača otvorilo je vatru na Petra Lipovinu i Žarka Pejakovića. Ispaljeno je više od 30 metaka. U trenutku pucnjave, oni su se nalazili u automobilu marke BMW cetinskih registarskih oznaka.

Iz Uprave policije juče je saopšteno da je Pejaković izašao iz pritvora prije petnaestak dana zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine. Takođe, Lipovina je, kako navode, iz istih razloga izašao iz pritvora, ali prije godinu.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Pejović vratio službeno vozilo: Sve završavam svojim kolima

boris pejović

Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović, vratio je krajem novembra parlamentu službeni automobil koji je koristio.

“Vijestima” su to potvrdili Skupština i Pejović.

On je listu kazao da je to učinio jer, kako tvrdi, sve službene obaveze može obavljati koristeći privatni automobil.

“To nije nešto što odstupa od praksi koje su svojstvene zemljama Evropske unije, a takođe je jako važno da imamo racionalan pristup prema državnim resursima”, poručio je Pejović, dodajući da nije prvi poslanik najjače vladajuće partije koji je to uradio, odnosno da je, kako je naveo, nekoliko funkcionera PES-a odbilo da koristi službena vozila koja su im bila na raspolaganju.

Iz parlamenta su “Vijestima” rekli da je Pejović razdužio vozilo 25. novembra, te da klub poslanika PES-a nije zaduživao auto za svoje potrebe.

Prema skupštinskom pravilniku o korišćenju službenih vozila, njih stalno mogu upotrebljavati potpredsjednik najvišeg zakonodavnog doma, lice koje odredi šef poslaničkog kluba (za potrebe kluba), predsjednik radnog tijela parlamenta, generalni sekretar, njegov zamjenik i pomoćnik, šef kabineta predsjednika Skupštine, te šef obezbjeđenja prvog čovjeka zakonodavnog doma.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

vlada cg

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”,  kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”,  kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”,  navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

zgrada opštine podgorica

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436  eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.

 

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto