Politika

Šaranović: Džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora

Džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na današnjoj press konferenciji u Budvi nakon evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa.

Rekao je da odgovornost nije na MUP-u i UP već da se odgovornost treba tražiti kod neke druge institucije.

Smatra da je velika posvećenost UP i MUP-a, a biće dodatno posvećeni internoj istrazi i utvrdiće eventualne propuste policijskih službenika, kada je u pitanju slučaj svirepog ubistva koje je počio Alija Balijagić, u Bijelom Polju.

“Dan nakon izvršenja svirepog ubistva brata i sestre Madžgalja, ja sam pošao na lice mjesta i obišao i uvjerio se da sektor bezbjednosti uz veliku i značajnu asistenciju vojske činimo sve i čini mi se da Crna Gora nikad nije pamtila ovakav stepen angažovanja za jednim licem”, naveo je Šaranović.

Balijagić je, kako kaže, sada već duže na teritoriji Srbije nego Crne Gore.

“Nadamo se najskorijem lišavanju slobode tog lica”, rekao je Šaranović.

Kako je naveo zahtjevan je profil Balijagića koji je proveo veći dio života u zatvoru i da je to neko ko dobro poznaje šume i da se na taj način vješto krije.

Kako je kazao Baijagiić je i prije pravio probleme, ali dok on nije bio na ovoj funkciji.

“Tako da očekujem da dođe do lišavanja slobode zajedničkom koordiniranom aktivnošću, a on se sad već nalazi u Srbiji”, kazao je Šaranović.

Komentarisao je i jučerašnje svirepo ubistvo u Podgorici.

“U odnosu na pet ubistva, obračuna kriminalnih grupa od svih pet ubijenih su bile žrtve koje su tek izašle iz zatvora, pa tu su u pitanju neefikasni sudski procesi”, naveo je Šaranović.

Neki sudije, tvrdi, nijesu u stanju da u roku od tri godine donesu presude.

“To su posljedice neefikasnih sudskih presuda. Od 2018. imamo 70 izlazaka iz zatvora zbog neizricanja presuda. Pet krivičnih djela su se desila odmah nakon puštanja na slobodu tih osoba. Džaba je UP postigla rekordne rezultate, 600 je onih koji su uhapšeni, rješavamo likvidacije, a onda se puste na slobodu vrlo opasna lica”, istakao je Šaranović.

Kako je rekao platiće bilo koju cijenu da se država dekriminalizuje.

“Ima jedan dio javnosti kod kojih ne postoje ni norme ni principi ali nijesam ja bio lešinar ni moji kolege. Ja ne bih nikada bilo čiji život a naročito ne život djeteta u političke svrhe. To je ključna razlika između mene i mojih protivnika. Posvećeni smo rješavanju svih problema u UP i očekujem podršku i da konačno znamo šta je čija odgovornost. Nemam problem dana svoja pleća stavim sav teret borbe protiv kriminala ali moramo da odvojimo žito od kukolja i odvojimo one koji se bore protiv kriminala od onih koji rade za kriminalce”, poručuje Šaranović.

Istakao je kako su neefikasni sudski procesi problem.

“Gdje u Specijalnom vijeću imamo šest sudija koji se bave organizovanim kriminalom troje imaju namjeru da pređu u Apelacioni sud pa da li borba onda ima smisla? Pravimo napredak i jačamo resurse. Usvajamo novu sistematizaciju da ojačamo Specijalno policijsko odjeljenje, daćemo žestoku važnost specijalnim jedinicama kako bi imali jače elitne policijske jedinice ali razumjećete da svako od nas ima ulogu. Ako nemamo završnicu tog procesa onda ništa”, naveo je Šaranović.

Na pitanje gdje je direktor UP Zoran Brđanin ovih dana i da li ima njegove odgovornosti u svemu ovome, Šaranović kaže sledeće:

“Direktor UP obavlja posao onako kako smatra da treba. Mogu da kažem ono što je moj rad, a on je adresa kojoj tako treba da se obratite i pitate ga što nije dovoljno prisutan u javnosti. Imam profesionalan odnos sa njim, a zakon je uredio kako međusobno možemo da funnkcionišemo”, kazao je Šaranović.

Juče su usred bijela dana u vrijeme najveće saobraćajne gužve u obračunu kriminalnih klanova ubijene dvije osobe u podgoričkom naselju Gornja Gorica.

Oko 15.20 sati nekoliko napadača otvorilo je vatru na Petra Lipovinu i Žarka Pejakovića. Ispaljeno je više od 30 metaka. U trenutku pucnjave, oni su se nalazili u automobilu marke BMW cetinskih registarskih oznaka.

Iz Uprave policije juče je saopšteno da je Pejaković izašao iz pritvora prije petnaestak dana zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine. Takođe, Lipovina je, kako navode, iz istih razloga izašao iz pritvora, ali prije godinu.

Sledeće

Spajić: Zabrinuti za bezbjednosno stanje, problem nedostatak prvostepenih presuda

Ne propustite

Knežević: Hvala mojim Zećanima u SAD-u što su glasali za Trampa

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.