Politika
Šaranović: Džaba policija kreči, kad se ubice puštaju iz zatvora

Rekao je da odgovornost nije na MUP-u i UP već da se odgovornost treba tražiti kod neke druge institucije.
Smatra da je velika posvećenost UP i MUP-a, a biće dodatno posvećeni internoj istrazi i utvrdiće eventualne propuste policijskih službenika, kada je u pitanju slučaj svirepog ubistva koje je počio Alija Balijagić, u Bijelom Polju.
“Dan nakon izvršenja svirepog ubistva brata i sestre Madžgalja, ja sam pošao na lice mjesta i obišao i uvjerio se da sektor bezbjednosti uz veliku i značajnu asistenciju vojske činimo sve i čini mi se da Crna Gora nikad nije pamtila ovakav stepen angažovanja za jednim licem”, naveo je Šaranović.
Balijagić je, kako kaže, sada već duže na teritoriji Srbije nego Crne Gore.
“Nadamo se najskorijem lišavanju slobode tog lica”, rekao je Šaranović.
Kako je naveo zahtjevan je profil Balijagića koji je proveo veći dio života u zatvoru i da je to neko ko dobro poznaje šume i da se na taj način vješto krije.
Kako je kazao Baijagiić je i prije pravio probleme, ali dok on nije bio na ovoj funkciji.
“Tako da očekujem da dođe do lišavanja slobode zajedničkom koordiniranom aktivnošću, a on se sad već nalazi u Srbiji”, kazao je Šaranović.
Komentarisao je i jučerašnje svirepo ubistvo u Podgorici.
“U odnosu na pet ubistva, obračuna kriminalnih grupa od svih pet ubijenih su bile žrtve koje su tek izašle iz zatvora, pa tu su u pitanju neefikasni sudski procesi”, naveo je Šaranović.
Neki sudije, tvrdi, nijesu u stanju da u roku od tri godine donesu presude.
“To su posljedice neefikasnih sudskih presuda. Od 2018. imamo 70 izlazaka iz zatvora zbog neizricanja presuda. Pet krivičnih djela su se desila odmah nakon puštanja na slobodu tih osoba. Džaba je UP postigla rekordne rezultate, 600 je onih koji su uhapšeni, rješavamo likvidacije, a onda se puste na slobodu vrlo opasna lica”, istakao je Šaranović.
Kako je rekao platiće bilo koju cijenu da se država dekriminalizuje.
“Ima jedan dio javnosti kod kojih ne postoje ni norme ni principi ali nijesam ja bio lešinar ni moji kolege. Ja ne bih nikada bilo čiji život a naročito ne život djeteta u političke svrhe. To je ključna razlika između mene i mojih protivnika. Posvećeni smo rješavanju svih problema u UP i očekujem podršku i da konačno znamo šta je čija odgovornost. Nemam problem dana svoja pleća stavim sav teret borbe protiv kriminala ali moramo da odvojimo žito od kukolja i odvojimo one koji se bore protiv kriminala od onih koji rade za kriminalce”, poručuje Šaranović.
Istakao je kako su neefikasni sudski procesi problem.
“Gdje u Specijalnom vijeću imamo šest sudija koji se bave organizovanim kriminalom troje imaju namjeru da pređu u Apelacioni sud pa da li borba onda ima smisla? Pravimo napredak i jačamo resurse. Usvajamo novu sistematizaciju da ojačamo Specijalno policijsko odjeljenje, daćemo žestoku važnost specijalnim jedinicama kako bi imali jače elitne policijske jedinice ali razumjećete da svako od nas ima ulogu. Ako nemamo završnicu tog procesa onda ništa”, naveo je Šaranović.
Na pitanje gdje je direktor UP Zoran Brđanin ovih dana i da li ima njegove odgovornosti u svemu ovome, Šaranović kaže sledeće:
“Direktor UP obavlja posao onako kako smatra da treba. Mogu da kažem ono što je moj rad, a on je adresa kojoj tako treba da se obratite i pitate ga što nije dovoljno prisutan u javnosti. Imam profesionalan odnos sa njim, a zakon je uredio kako međusobno možemo da funnkcionišemo”, kazao je Šaranović.
Juče su usred bijela dana u vrijeme najveće saobraćajne gužve u obračunu kriminalnih klanova ubijene dvije osobe u podgoričkom naselju Gornja Gorica.
Oko 15.20 sati nekoliko napadača otvorilo je vatru na Petra Lipovinu i Žarka Pejakovića. Ispaljeno je više od 30 metaka. U trenutku pucnjave, oni su se nalazili u automobilu marke BMW cetinskih registarskih oznaka.
Iz Uprave policije juče je saopšteno da je Pejaković izašao iz pritvora prije petnaestak dana zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine. Takođe, Lipovina je, kako navode, iz istih razloga izašao iz pritvora, ali prije godinu.
Politika
Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.
SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.
“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.
Politika
Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.
Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.
Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.
“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.
Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.
“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.
Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.
“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.
Politika
NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum

Proglasiti “istorijskom” odluku da Crna Gora odsad izdvaja za NATO oko 460 miliona eura ravno je gašenju požara kanisterima benzina, kazao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita, kazao je Knežević.
“Zato smatram da bi povodom ove “istorijske” odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, dodao je Knežević.
Posebno jer, po posljednjem istraživanju od prije desetak dana u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO podržava ispod 50% crnogorskih građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje, ističe Knežević.
“Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu”, zaključuje u saopštenju.
-
Zeta1 дан ranije
Zoran Bulatović: Vrijeme je da Zeta dobije muzej dostojan svoje istorije (VIDEO)
-
Politika2 дана ranije
NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum
-
Zeta3 дана ranije
Zetu u prvoj polovini godine posjetilo 945 turista – Ostvareno 16.883 noćenja
-
Zeta20 сати ranije
Antifašisti Zete obilježili Dan ustanka i Dan državnosti
-
Zeta3 дана ranije
Potpisani ugovori o bespovratnoj pomoći za devet preduzetnica iz Zete
-
Bilbord3 дана ranije
Meridianbet ekipa ponovo pokazala humanost: Zaposleni još jednom donirali krv!
-
Servisne informacije2 дана ranije
Za vrijeme praznika radiće tri objekta Doma zdravlja
-
Politika1 дан ranije
Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje