Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

Poglavlje 22 biće među posljednjima koja će Crna Gora zatvoriti u decembru, u završnici pregovaračkog procesa.

„Ispunjavanje završnih mjerila u ovom poglavlju rezultat je zajedničkog rada Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija i kompletne strukture Radne grupe za ovo pregovaračko poglavlje“, navodi se u saopštenju.

Usvojenim dokumentima definisani su i konkretni koraci koje Crna Gora treba da sprovede do pristupanja Evropskoj uniji.

Iz Ministarstva evropskih poslova ističu da je Poglavlje 22 posebno važno jer Crnu Goru priprema za kohezionu politiku EU i znatno veći obim evropskih sredstava nakon članstva.

„Prema procjenama predstavljenim u okviru finansijskog paketa za pristupanje, ukupni procijenjeni budžetski efekat pristupanja Crne Gore u periodu 2028–2034. iznosi oko 3,2 milijarde eura“, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, to znači znatno veće mogućnosti za ulaganja u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, energetiku i zaštitu životne sredine, ali i obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu politiku, inovacije i konkurentnost privrede.

Kroz Evropski fond za regionalni razvoj i Evropski socijalni fond plus sredstva će moći da se usmjeravaju u konkretne projekte – od puteva, željeznice, vodovodne i kanalizacione mreže i upravljanja otpadom, do škola, vrtića, zdravstvene i socijalne infrastrukture, programa zapošljavanja, obuka i unapređenja vještina.

Istovremeno, kroz Poglavlje 22 već se gradi institucionalni sistem koji će upravljati tim sredstvima nakon članstva.

Ministarstvo evropskih poslova imaće centralnu koordinacionu ulogu u pripremi i sprovođenju Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, koordinaciji institucija uključenih u sistem, praćenju realizacije i komunikaciji sa Evropskom komisijom, dok će istovremeno upravljati programima teritorijalne saradnje.

Budući sistem obuhvatiće upravljačka tijela nadležna za različite programske oblasti, kao i nezavisno Revizorsko tijelo.

„Paralelno se jačaju administrativni kapaciteti, a planirano je 100 novih radnih mjesta u sistemu upravljanja EU fondovima, kako bi Crna Gora od prvog dana članstva bila sposobna da efikasno koristi znatno veći obim sredstava“, navode iz Ministarstva.

Priprema se i programska osnova za buduća ulaganja. Kroz Strateški planski dokument analizirano je 15 oblasti javnih politika i identifikovano 105 razvojnih izazova, koji predstavljaju osnovu za pripremu Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana i usmjeravanje evropskih sredstava prema stvarnim razvojnim potrebama Crne Gore.

„Zato Poglavlje 22 nije samo tehničko pregovaračko poglavlje niti pitanje koliko će novca Crnoj Gori biti dostupno nakon članstva. Ono definiše kako ćemo taj novac planirati, ko će njime upravljati i kako ćemo ga pretvarati u konkretne projekte, investicije i rezultate za građane“, zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

Privremena blokada promjene vlasničke strukture Vijesti više nije na snazi. Privredni sud Crne Gore ukinuo je mjeru kojom je bio zaustavljen postupak promjene vlasništva, uz ocjenu da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje. To se navodi u odgovoru Privrednog suda Crne Gore na pitanja RTCG povodom informacija da je taj sud ukinuo privremenu mjeru.

Portal Vijesti objavio je u avgustu da je Privredni sud usvojio zahtjev osnivača i manjinskih vlasnika Televizije Vijesti i privremeno blokirao promjene u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi kompanije, ocjenjujući da postoji dovoljno osnova da se do razrješenja spora o prodaji većinskog udjela u njoj sačuva postojeće stanje.

Međutim, odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7. seotembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti.

United Media ima 51 odsto udjela u Televiziji Vijesti, dok osnivači televizije i Media Development Investment Fund (MDIF), zajedno sa ostalim manjinskim akcionarima, imaju 49 odsto. Izvršni direktor Alpac Capital Pedro Vargas David saopštio je da je ta investiciona grupa pokrenula formalne procedure pred nadležnim institucijama u vezi sa akvizicijom medijskih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ocjenjujući da je riječ o značajnoj strateškoj investiciji i dijelu dugoročne razvojne vizije kompanije za region Jugoistočne Evrope. Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital i Summer Parent S.à r.l, krajnji akcionar United Group, potvrdili su ranije da je postignut sporazum o prodaji kompanije Adria News S.à r.l. Time će promjenu vlasnika dobiti jedan od najvažnijih regionalnih informativnih medijskih sistema, uključujući i medije u Crnoj Gori — Grupu “Vijesti” (dnevne novine, portal i TV) i Nova M.

United Group je u februaru ove godine objedinila svoje informativne medijske operacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji pod brendom Adria News Network, sa zasebnim upravljačkim modelom, nezavisnim odborom i Uredničkim savjetom sastavljenim od međunarodnih medijskih profesionalaca. U tu mrežu uključeni su poznati medijski brendovi kao što su N1, Nova S, Vijesti i Danas. Prema ranijim podacima kompanije, mreža zapošljava više od 1.000 novinara i drugih radnika, a njen sadržaj prati zajednička publika od više od 16 miliona ljudi.

Najpoznatija medijska investicija Alpac Capitala je Euronews. Kompanija je 2022. godine preuzela većinski udio u panevropskoj informativnoj mreži, što je u saopštenju o novoj akviziciji predstavljeno kao dokaz iskustva u upravljanju međunarodnim medijskim i informativnim kompanijama.

Iz Privrednog suda rekli su nam da su odlučujući o predlogu za određivanje privremene mjere predlagača obezbjeđenja MEDIA DEVELOPMENT INVESTMENT FUND, Inc, New York i dugih, protiv protivnika obezbjeđenja „TELEVIZIJA VIJESTI” DOO Podgorica, UNITED MEDIA S.à r.l, rue Jean Monnet 6, Luksemburg i ADRIA NEWS s.a.r.l, rue Jean Monnet 6, 2180 Luksemburg, donijeli rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine kojim je usvojio predlog za određivnje privremene mjere i, u bitnom, zabranio protivnicima obezbjeđenja održavanje vanredne sjednice skupštine članova društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, zakazane za 9. septembar 2026. godine. Ta skupština je, kako preciziraju, sazvana Odlukom o sazivanju prve vanredne sjednice Skupštine društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica od 9. jula 2026. godine.

“Takođe, zabranjeno je društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima i zaposlenima izdavanje punomoćja Brentu Roderiku Sadleru ili bilo kom drugom licu, za zastupanje društva po zahtjevu UNITED MEDIA S.a r.l. i/ili ADRIA NEWS S.a.r.l, odnosno za preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, od strane Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene. Zabranjeno je protivnicima obezbjeđenja da društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima ili zaposlenima upućuju zahtjeve, naloge, instrukcije ili predloge, odnosno da samostalno ili zajedno sadruštvom preduzimaju bilo koje radnje usmjerene na zastupanje društva ili preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene”, piše u odgovorima Privrednog suda.

Kako se ukazuje, u krajnjem, određeno je da će privremena mjera važiti do okončanja arbitražnog postupka koji su predlagači obezbjeđenja dužni pokrenuti u roku od 45 dana, od dana prijema rješenja.

“Odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7.septembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12. avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti. Razlozi kojim se vodio sud prilikom donošenja odluke da usvoji prigovor i obustavi postupak obezbjeđenja, se u bitnom, ogledaju u neispunjenosti zakonskih uslovi za određivanje privremene mjere, jer predlagači nijesu učinili vjerovatnim da je njihovo pravo preče kupovine u ovom trenutku povrijeđeno ili neposredno ugroženo, niti da bi bez određivanja mjere ostvarivanje tog prava bilo onemogućeno ili znatno otežano. Sud je pri tome razlikovao sadašnju transakciju od moguće buduće prodaje udjela. Sadašnja transakcija podrazumijeva prenos udjela na povezano društvo, koje istovremeno preuzima cjelokupnu ugovornu poziciju prenosioca. Sud je cijenio da je takav prenos predviđen Statutom društva i Okvirnim ugovorom i da ne aktivira pravo preče kupovine ostalih članova društva. Sa druge strane, drugostepni sud je ukazao da prvostepeni sud nije imao u vidu da najavljena promjena upravljačke strukture u povezanom licu ne podrazumijeva prenos udjela. Kako to saopštenje nije pravno obavezujući akt i samo po sebi ne stvara prava i obaveze, sud je zaključio da se privremena mjera ne može zasnivati na pretpostavkama o transakciji koja tek može uslijediti”, navodi se u odgovorima.

Kako se naglašava, time sud nije unaprijed odlučio da eventualna buduća prodaja licu koje nema status povezanog ne bi mogla aktivirati pravo preče kupovine, već samo da njena najava u ovoj fazi nije dovoljan osnov za određivanje privremene mjere. Sud je takođe zaključio da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje.

“Ukoliko budu donesene odluke kojima se povređuju njihova prava, članovi društva sa manjinskim udjelom mogu ih osporavati u zakonom propisanom postupku. Sud je imao u vidu i da Agencija za audiovizuelne medijske usluge, u postupku davanja prethodne saglasnosti, provjerava da li bi neposredna ili posredna promjena vlasništva, odnosno upravljačke strukture medijskog društva, dovela do nedozvoljene medijske koncentracije ili ugrožavanja medijskog pluralizma, ali da se privremenom mjerom ne može unaprijed spriječiti vođenje tog postupka niti Agenciji nametati kakvu će odluku donijeti. U krajnjem, sud je ukazao da ovom odlukom nije konačno odlučeno o eventualnoj budućoj povredi prava preče kupovine, već je ocijenjeno da u ovoj fazi nijesu postojali zakonski uslovi za određivanje tražene privremene mjere. Navedena odluka je pravosnažna i protiv nje nijesu dozvoljeni revizija ni ponavljanje postupka, a može se izjaviti ustavna žalba. Odluka će biti objavljena na intenet stranici Privrednog suda Crne Gore”, zaključeno je.

Premijer Milojko Spajić kazao je da je reforma, kako je naveo, „pažljivo isplanirana“ i da je finansijski pokrivena kroz više izvora.

„Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“, naveo je Spajić u objavi na društvenoj platformi X.

KO I KAKO SVE TO PLAĆA?

Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase. Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj one kuće i stanove koji vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. Deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije 🇲🇪🇪🇺

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) September 19, 2026

Prema njegovim riječima, dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj. one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije“, kazao je Spajić.

On je naveo da o održivosti reforme, kako tvrdi, govori i projekcija budžetskog deficita.

„Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kada je to najbitnije“, naveo je Spajić.