Politika

Prihvaćen predlog DPS-a, sjednica o Ustavnom sudu 12. decembra

Kolegijum je prihvatio predlog Demokratske partije socijalista (DPS) da glasanje za sudije Ustavnog suda, koje bilo predviđeno za danas, bude odgođeno.

Poslanici crnogorske Skupštine na sjednici 12. decembra glasaće za sudije Ustavnog suda, odlučio je danas Kolegijum predsjednice Skupštine.

Kolegijum je prihvatio predlog Demokratske partije socijalista (DPS) da glasanje za sudije Ustavnog suda, koje bilo predviđeno za danas, bude odgođeno.

Dogovoreno je da dođe do odlaganja glasanja do 12. decembra i da se u tom vremenskom intervalu pruži šansa dijalogu, kazao je Šef poslaničkog Kluba DPS-a Danijel Živković nakon sjednice Kolegijuma.

On je kazao da će se u tom vremenskom intervalu razgovarati o zahtjevima DPS-a da bude određen datum vanrednim parlamentarnih izbora i da se povuče Predlog zakona o predsjedniku.

Živković je rekao da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi, i da državne institucije ne mogu da obezbijede održavanje lokalnih izbora u Šavniku.

– Zbog takve krize jedino rješenje je organizacija vanrednih parlamentarnih izbora, nakon kojih bi Crna Gora dobila političku i evropsku Vladu, rekao je Živković.

Upitan da li to znači da DPS neće glasati ako se ne ispune zahtjevi, Živković je rekao da su njihovi zahtjevi jasni.

Vidite i sami da ne možemo da nađemo rješenje jer imamo potpuno urušavanje institucionalnih kapaciteta. Kada odredimo datum parlamentarnih izbora i kada se povuče Zakon o predsjedniku možemo govorimo o tretmanu prema sudijama Ustavnog suda, kazao je Živković.

Kolegijum koji je zakazala predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović bio je zakazan u 12 sati, ali je počeo sa sat zakašnjenja

Raspravljalo se o inicijativi šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića, da bude odloženo glasanje za sudije Ustavnog suda.

Iz URE poslanik Miloš Konatar je saopštio da su spremni da daju “posljednju priliku opoziciji da deblokiraju institucije glasanjem za izbor sudija Ustanog suda i odložimo glasanje za najkasnije 7. decembar, kako bi došli do konačnog rješenja u interesu građana i države Crne Gore”.

Sledeće

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Ne propustite

Đurović zakazala kolegijum: DPS traži odlaganje glasanja za sudije Ustavnog suda

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Biću prinuđen da glasam za smjenu Mujovića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.

Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,

„A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije“, naveo je Knežević.

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.