Politika
Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović trenutno se nalazi u Bukureštu gdje prisustvuje na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO bloka. Po okončanom prvom danu, o tome šta je bila goruća tema sastanka, kao i aktuelnim političkim pitanjima regije.
Delegaciju Crne Gore predstavlja, tako, predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je govorio o čemu je bilo riječ prvog dana sastanka u Bukureštu, ali i o političkoj situaciji u Crnoj Gori te regionalnim pitanjima.
Abazović je kazao da je u okviru prvog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a najviše vremena posvećeno – očekivano – Ukrajini.
On je, kako je rekao ponovo iznio svoj jasan stav, a to je da Crna Gora jasno ostaje uz Ukrajinu i njen narod.
“Ponudili smo stavove, ja u ime Crne Gore sam jasno iznio stav da ostajemo posvećeni ukrajinskom narodu u cilju odbrane teritorijalnog integriteta. Podrška naše države neće izostati. Kada bi gledali komparativno, mislim da podrška Crne Gore – u odnosu na naše kapacitete – je zaista na zavidnom nivou”, kazao je Abazović za Klih.ba.
Podsjetio je na posjetu delegacije Crne Gore Ukrajini te dodao da se nedavno ministar odbrane vratio iz Ukrajine.
“Obezbjedili smo značajnu vojnu podršku, tako da Crna Gora čini velike napore da izađe u susret ukrajinskom narodu. Niti mi kao mala država možemo da utičemo na ukupan proces, ali ono što je želja jeste da preovlada razum i mir”, istakao je on.
U okviru sastanka ministara NATO-a, za sjutra je planirano da se na dnevnom redu nađe i pitanje Bosne i Hercegovine. Abazović je, shodno tome što su Crna Gora i Hrvatska jedini “predstavnici” NATO bloka u našoj regiji, rekao da postoje određene zebnje po pitanju razvoja zemalja Zapadnog Balkana u tom smjeru. Ipak, najvažnije je pokazati razumijevanje, mudrost i očuvati stabilnost.
“Mi smo takva regija koja ne ulijeva veliko povjerenje drugim evropskim država iako situacija nije toliko dramatična. Ali postoji prostor za poboljšanje demokratskog standarda na Zapadnom Balkanu. Svi tome trebamo dati doprinos. Zapadni Balkan će imati posebnu temu. Najvažnije je da pokažemo da zajedno imamo snage i mudrosti, prije svega da sačuvamo stabilnost regije”, kaže Abazović.
“Što se tiče Crne Gore i BiH, nama je jedan od prioriteta regionalna saradnja. Uložiti ćemo dodatne napore da regionalnu saradnju izdignemo na što veći nivo i sigurno nećemo doprinositi velikim tenzijama, a sve što budemo mogli uraditi – da nekako damo svoj skromni doprinos da i naša zemlja, i druge zemlje, pokrenu evropsku lokomotivu, ubrizgavajući što više evropskog duha”, naglasio je Abazović.
Premijer Crne Gore je dao svoj komentar i na temu uloge Kine, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Zapadnom Balkanu.
Suština je, složio se i Abazović, da Kina svoj uticaj širi kroz tzv. soft power, odnosno preko velikih investicionih poduhvata. Rekao je, međutim, da on lično nije bio pristalica saradnje sa kineskom kompanijom koja je izgradila i prvi autoput u Crnoj Gori.
“Odnos Kine i NATO-a je nešto što će se naći na dnevnom redu. Kina ima svoju drugu strategiju – soft power, preko velikih investicionih poduhvata, prisutni su i u Crnoj Goru, gradili su autoput. Zbog javnosti u BiH, ali i zbog vaših čitetalja, želim reći da sam i tada bio protiv tog ugovora koji je zaključila tadašnja Vlada Crne Gore. Hoću da kažem – kada vam neko ponudi uslove takvog ugovora, možete da budete kivni na svoju vladu, a ne na onog ko daje ponudu. Oni, kao firma, mogu da predlože. Na nama je da na to adekvatno odgovorimo. Trebamo da adresiramo sopstvenu odgovornost, a ne da to prebacujemo na Kinu. Ono što mi želimo da vidimo u narednom periodu, ne zatvaramo vrata nikome, ali želimo više investicija od zemalja zapadne Evrope”, smatra Abazović i dodaje kako su vlade tu da brinu o građanima.
Crnu Goru trenutno potresa ustavna kriza, Zakon o predsjedniku, imenovanja sudija Ustavnog suda, a Abazović kaže kako njegova država traga za “političkom stabilnošću”, ali da situacija nije onakva kakvom se predstavlja.
“Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize. Crna Gora posljednjih godina bilježi rezultate koje nije bilježila i istoriji. BDP je prešao pet milijardi prvi put u istoriji; povećanje su plate u javnoj adminstraciji, stranih direktnih investicija imamo 850 miliona, očekujemo da taj broj bude preko milijardu do kraja godine. Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda”, poručio je Abazović.
Kao jedan od otvorenih pristalica inicijativa Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, Abazović kaže da ove dvije inicijative ne sputavaju jedna drugu, već djeluju i kao “zdrava konkurencija”.
Politika
DNP: Knežević nema šta da krije, dostaviće svu dokumentaciju ASK-u
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ovih dana će sa zadovoljstvom dostaviti Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) dokumentaciju o kreditnim zaduženjima, kazala je portparolka te partije Jovana Todorović, reagujući na pisanje “Vijesti” da ASK provjerava anonimnu prijavu kojom se traži da ispita odakle lideru Kneževiću 140.000 eura za kupovinu stana, uključujući 25.000 eura koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, pozajmio od kuma.
Todorović je prijavu opisala kao jeftinu podmetačinu.
“Anonimna prijava podnesena ASK – u protiv predsjednika DNP – a Milana Kneževića najbolji je dokaz da nezaustavljivi rast naše partije i popoularnost našeg lidera i te kako smetaju političkoj konkurenciji. Od laži poslanika PES-a Darka Dragovića da je Knežević dobio stan na poklon od nekog kriminalca, pa do laži Željka Ivanovića da mu je novac za kupovinu obezbijedio Davor Macura, nedavno uhapšeni direktor Alta banke, stiglo se do toga da se provjerava lična pozajmica koja je prijavljena u imovinskom kartonu”, navela je ona u reagovanju.
Iz DNP-a su istakli da je Knežević jedan od rijetkih lidera parlamentarnih stranaka i visokih državnih funkcionera koji sve vrijeme od stupanja na javnu funkciju daje saglasnost na uvid u sve njegove novčane transakcije.
“Tako da će i u ovom slučaju jeftine podmetačine, dostaviti svu neophodnu dokumentaciju koju je od njega zatražio ASK”, zaključuje se u reagovanju.
Politika
Živković: Mjera reforme DPS-a nije odricanje od Đukanovića
Ne tražim glas za prošlost, već za budućnost, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković u emisiji „Okvir“ na TVCG, odgovarajući na pitanje o tome da li se DPS odriče politike iz perioda Mila Đukanovića i u čemu vidi reformisanost partije.
Živković je kazao da mjera reforme DPS-a nije odricanje od Đukanovića, navodeći da su u periodu prethodne vlasti ostvareni, kako je rekao, veliki rezultati za Crnu Goru, ali i da nova politička generacija mora da vodi politiku prilagođenu vremenu u kojem živi.
„Govorimo da je u tom vremenskom periodu te vlasti i te političke generacije napravljeno veoma velikih stvari za Crnu Goru. Ne moram da vas podsjećam na obnovljenu nezavisnost, na NATO, na otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, održivost ekonomije, niz drugih istorijskih rezultata“, kazao je Živković.
On je naglasio da se način vođenja politike mora mijenjati zajedno sa vremenom.
„Sada je nova politička generacija koja u ovom vremenu, 2026. godini, mora da se ponaša u duhu filozofije vremena u kojem živimo. Ne može se gledati stvari na isti način u 2026, 2016. ili 2006. Promijenilo se vrijeme, promijenio se način razmišljanja, politika mora da bude potpuno drugačija. Moramo više da slušamo građane“, kazao je Živković.
Kako je dodao, fokus njegove politike nije vraćanje na prošlost, već ono što DPS planira da ponudi građanima u narednom periodu.
„Ja ne tražim glas za prošlost, ja tražim glas za budućnost i vraćanje povjerenja za ono što planiramo da uradimo u narednom vremenskom periodu kao ozbiljna partija, državotvorna politika, ne osvrćući se previše na ono što je bilo, nego zagledani u ono što ćemo uraditi u narednom vremenskom periodu“, rekao je Živković.
Govoreći o odnosima unutar Crne Gore, kazao je da politički i identitetski sporovi ne treba da budu prepreka dogovoru o budućnosti države.
„Mi treba da se dogovorimo o budućnosti Crne Gore. Mi treba da razmišljamo kako da obezbijedimo bolji život svakom građaninu, sa svim našim razlikama koje istorijski postoje i koje se ne mogu kao gumicom izbrisati preko noći. Mi moramo da pokažemo sposobnost da rješavamo te izazove“, poručio je Živković.
On je kazao da u Crnoj Gori nema potrebe za stalnim političkim prebrojavanjem i podjelama, navodeći da svi građani žive jedni pored drugih i da je važnije dogovoriti se o pravcu u kojem država treba da ide.
Živković je poručio da je DPS spreman da razgovara sa svim političkim subjektima, ali da neće odustajati od svojih programskih principa i vrijednosti.
U ekonomskom dijelu razgovora predstavio je program DPS-a „Plan za sve“, navodeći da je njegov cilj da obuhvati kategorije koje su, prema njegovoj ocjeni, izostavljene iz vladinog ekonomskog modela.
„Glavni cilj Plana za sve, koji smo predstavili građanima Crne Gore, jeste da obuhvatimo sve kategorije koje su izostavljene vladinim modelom“, rekao je Živković.
Kako je naveo, riječ je prije svega o 130.000 penzionera, više od 60.000 privrednih društava, dominantno mikro, malih i srednjih preduzeća u kojima je zaposleno oko 140.000 ljudi, kao i mladima.
„Radi se o nemaloj kategoriji, skoro 400.000 građana Crne Gore, i smatrali smo da je neophodno posebno fokusirati tih 400.000 građana i obuhvatiti ih Planom za sve. Ne radi se ni o kakvom političkom nadgornjavanju niti pokušaju bilo kakvog političkog profita“, kazao je Živković.
Najavio je da će DPS tokom sljedeće sedmice predstaviti zakonska rješenja koja se odnose na „Plan za sve“, kao i finansijske efekte i uticaj predloženih mjera na budžet.
Jedna od ključnih mjera tog programa je linearno povećanje svih penzija za 30 odsto.
Živković je kazao da u Crnoj Gori ima oko 130.000 penzionera, da minimalnu penziju od 456 eura prima oko 60.000 njih, dok je prosječna penzija oko 560 eura.
„Cilj je da 30 odsto linearno povećamo penzije. To znači da bi prosječna penzija u Crnoj Gori trebalo da bude otprilike nekih 713, 716 eura. Dakle, to je cilj, da prosječna penzija bude ovoliko, a ne kao što je bilo planirano vladinim modelom, da imamo povećanje od nekih 10 odsto“, kazao je Živković.
Istakao je da ako Euro Model uspije, predložiće Milojka Spajića za Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije.
Prema njegovim riječima, minimalna penzija od 456 eura ne može da pokrije sve troškove penzionera, posebno u uslovima rasta cijena.
„Cilj je da se svakom penzioneru obezbijedi koliko-toliko dostojanstven život u odnosu na to što imamo inflaciju u Crnoj Gori. Ako se već povećavaju plate, onda je logično da imamo i povećanje penzija do 30 odsto. Govorimo o linearnom povećanju od 30 odsto i četiri usklađivanja tokom godine dana“, rekao je Živković.
Za realizaciju te mjere, kako je naveo, potrebno je nešto više od 200 miliona eura, a DPS taj novac namjerava da traži kroz racionalizaciju javne potrošnje.
Živković je kazao da bi broj ministarstava trebalo smanjiti na 14 ili 15, uz smanjenje troškova službenih putovanja, reprezentacije, ugovora o djelu i konsultantskih usluga, kao i centralizaciju sistema javnih nabavki.
„Nije u redu da u državi koja ima 620.000 stanovnika imate 33 člana Vlade. Mi ćemo predložiti estonski model, da imamo 14 ili 15 ministarstava. Značajnim umanjivanjem troškova u tom dijelu, kao i troškova službenih putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu, konsultantskih usluga i centralizacijom sistema javnih nabavki možemo precizno doći do tih 200 miliona eura“, kazao je Živković.
Poručio je da će DPS sljedeće sedmice predstaviti detaljnu računicu.
„Ovaj novac se mora naći. Mi znamo precizno gdje se nalazi i već tokom sljedeće sedmice ćemo predstaviti gdje se nalazi novac, kako bismo penzionerima povećali penzije do 30 odsto, linearno, sa četiri usklađivanja“, rekao je Živković.
„Plan za sve“ predviđa i mjere za privredu – smanjenje poreza na dobit pravnih lica na devet odsto, smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu sa 15 na devet odsto, kao i subvencije iz državnog budžeta za najugroženije kategorije privrede.
Živković je rekao da je u prethodnih nekoliko sedmica razgovarao sa više od 200 privrednika iz različitih djelatnosti.
„Preko 200 privrednika mi je prenijelo jedan te isti utisak: da su radili analizu vladinog modela i primjene vladinog modela sa povećanim zaradama, i jedan je zaključak – ili će ugasiti svoje biznise, ili će povećati cijene usluga ili proizvoda, ili će doći do otpuštanja zaposlenih“, kazao je Živković.
Naveo je da je razgovarao sa privrednicima iz turističke djelatnosti, taksi udruženja, frizerskih salona, benzinskih pumpi, drvo-prerađivačke industrije i drugih oblasti.
„Cilj ovog plana i ovih subvencija, odnosno ovog smanjivanja poreza, jeste da se sačuva svako radno mjesto i da se sačuva svaki biznis u Crnoj Gori. Nije ovdje suština da mi sukobimo poslodavce sa zaposlenima ili zaposlene sa poslodavcima. Zaposleni treba da imaju veće zarade“, rekao je Živković.
Govoreći o turističkoj privredi, kazao je da bi smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu trebalo da joj omogući veću konkurentnost.
„Smanjivanjem ovog poreza nije u pitanju samo da će neko više da prihoduje, nego činimo našu turističku privredu konkurentnijom u odnosu na druge države regiona. Mi moramo pomoći tim ljudima da budu još konkurentniji“, kazao je Živković.
Subvencije od 30 odsto minimalne zarade, kako je objasnio, bile bi predviđene za period od godinu dana.
„Neko će reći: ‘To je klasični populizam’. Ne. To je spašavanje crnogorske ekonomije. Nama nije cilj da bilo ko bude otpušten zbog povećanih zarada. Nama je cilj da svako ima bolju zaradu, ali istovremeno da ostane da radi na radnom mjestu i da stvara u Crnoj Gori“, istakao je Živković.
Govoreći o najavljenom kontrolnom saslušanju pred Odborom za bezbjednost i odbranu zbog mogućeg hibridnog uticaja na Crnu Goru, Živković je kazao da DPS podržava tu inicijativu i da očekuje da se otvore pitanja o političkom, finansijskom i bezbjednosnom uticaju iz Srbije.
Na pitanje da li neko u Crnoj Gori treba da strijepi nakon promjene vlasti u Beogradu i mogućeg otvaranja novih istraga, Živković je odgovorio da zna ko ne treba da strijepi.
“To smo mi. Oni koji treba da strijepe, već strijepe. I jedva čekamo da se pokrene procedura pred Odborom za bezbjednost i odbranu, i nadam se da dobije svoj epilog pred budućim odborom koji će voditi parlamentarnu istragu“, kazao je Živković.
On je rekao da DPS želi da se kroz tu raspravu utvrde, kako je naveo, finansijski tokovi i mogući uticaji na političke procese u Crnoj Gori.
„Biće interesantno vidjeti ne samo finansijske tokove i poslovanja, nego koji broj građana iz Srbije koji su ostvarivali svoje biračko pravo u Crnoj Gori je donio promjene u Crnoj Gori“, rekao je Živković.
Kako je kazao, očekuje da se otvore i pitanja djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije u Crnoj Gori.
„Biće interesantno vidjeti kakva je bila uloga Bezbjednosno-informativne agencije, odnosno BIA-e, u Crnoj Gori, ko su njihovi saradnici u Crnoj Gori, ko su saradnici Vojne službe u Crnoj Gori, ko su predstavnici Vojne službe Vojske Srbije u Crnoj Gori, da li ih ima danas u Crnoj Gori“, naveo je Živković.
On je kao pitanja koja bi, prema njegovom mišljenju, trebalo otvoriti naveo i organizovanje litija, formiranje lokalnih vlasti, finansiranje političkih aktivnosti i ulaganja u medije.
„Ko su ljudi koji su im pomogli da organizuju litije u Crnoj Gori, ko su ljudi koji su im pomagali da formiraju vlasti u Podgorici i u nekim drugim lokalnim sredinama, kako je stigao novac u Nikšić, ko su ljudi koji su taj novac donosili, kako je uloženo dva miliona u Nikšić i zašto i po kom osnovu, odakle je novac dolazio za ulaganje u medije u Crnoj Gori, ko je bio pokrovitelj tih medija“, rekao je Živković.
Dodao je da bi trebalo ispitati i eventualne veze predstavnika sadašnje i prethodne vlasti sa bezbjednosnim strukturama Srbije.
„Ko se nalazi u arhivama službi bezbjednosno-informativne agencije od predstavnika sadašnje vlasti u Crnoj Gori i one vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine, koji su privredni subjekti po čijem nalogu nastupali na javnim tenderima koji su bili namješteni, i tako dalje. Evo jedno desetak ili petnaest pitanja za početak“, kazao je Živković.
On je poručio da DPS „jedva čeka“ raspravu pred Odborom za bezbjednost i odbranu.
„Jedna je stvar samo problematična: jako je degutantno gledati kako su oni koji su imali najveći beneficij od promjena, od Aleksandra Vučića i od Srpske napredne stranke, odjednom oprali ruke i pokušavaju da operu svoje biografije, kao da su zaboravili na svoju prošlost“, rekao je Živković.
Izvor: TVCG
Politika
Zatvorena još dva poglavlja; Spajić: Očekujemo Ugovor o pristupanju EU u junu
Crna Gora je zatvorila pregovore sa EU u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe) i 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika). Premijer Milojko Spajić predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore na 30. Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije danas u Briselu, a na kojoj je Crna Gora nastavila sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.
U Briselu je organizovana i konferencija za medije premijera Spajića i državnog ministra Irske za evropske poslove i odbranu Tomasa Birna.
Birn je rekao da je današnja Međuvladina konferencija važan korak naprijed.
Naveo je da je kraj pregovora Crne Gore i EU na dohvat ruike, ali treba još raditi.
“Ostajemo pri ocjeni da je moguće zatvoriti sva poglavlja tokom irskog predsjedavanja, odnosno do kraja godine”; rekao je Birn.
Spajić je naveo da danas iz Brisela stižu sjajne vijesti za građane Crne Gore.
Ukupno, dodao je, zatvoreno je 23 od 33 poglavlja u pregovorima sa EU.
Premijer je rekao da su dva poglavlja koja su danas zatvorena vrlo važna, i čestitao je svima koji su bili uključeni u zatvaranje poglavlja.
“Dok se godina približava kraju, isporučujemo rezultate. Svaka reforma traži veliku posvećenost, rezultati su tu. Naš fokus ostaje nepromijenjen – vladavina prava, snažne institucije, bolji životni standard….Nastavićemo snažno narednih sedmica da bismo zatvorili sva poglavlja do kraja godine, a da bi u junu bio potpisan ugovor o pristupanju a mi 2028. dostigli istorijski cilj – punopravno članstvo”, rekao je premijer.
On je naveo da se očekuje još jedna međuvladina konferencija krajem ovog mjeseca.
Posebno važan, dodao je, biće razvoj događaja u decembru, kako bi se okončali ciljevi.
“Crna Gora je spremna za sva preostala poglavlja i za narednu fazu u procesu pristupanja. Očekujemo da naš rad, ostvareni rezultati i ispunjene obaveze budu prepoznati kroz evropsku političku odlučnost“, rekao je Spajić.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija2 дана ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika1 дан ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Zeta2 дана ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta
-
Zeta2 дана ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Region3 дана ranijeZa šta se teretilo svih 49 osoba koje je pomilovao Vučić


You must be logged in to post a comment Login