Politika

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Premijer Crne Gore Dritan Abazović trenutno se nalazi u Bukureštu gdje prisustvuje na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO bloka. Po okončanom prvom danu, o tome šta je bila goruća tema sastanka, kao i aktuelnim političkim pitanjima regije.

Delegaciju Crne Gore predstavlja, tako, predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je govorio o čemu je bilo riječ prvog dana sastanka u Bukureštu, ali i o političkoj situaciji u Crnoj Gori te regionalnim pitanjima.

Abazović je kazao da je u okviru prvog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a najviše vremena posvećeno – očekivano – Ukrajini.

On je, kako je rekao ponovo iznio svoj jasan stav, a to je da Crna Gora jasno ostaje uz Ukrajinu i njen narod.

„Ponudili smo stavove, ja u ime Crne Gore sam jasno iznio stav da ostajemo posvećeni ukrajinskom narodu u cilju odbrane teritorijalnog integriteta. Podrška naše države neće izostati. Kada bi gledali komparativno, mislim da podrška Crne Gore – u odnosu na naše kapacitete – je zaista na zavidnom nivou“, kazao je Abazović za Klih.ba.

Podsjetio je na posjetu delegacije Crne Gore Ukrajini te dodao da se nedavno ministar odbrane vratio iz Ukrajine.

„Obezbjedili smo značajnu vojnu podršku, tako da Crna Gora čini velike napore da izađe u susret ukrajinskom narodu. Niti mi kao mala država možemo da utičemo na ukupan proces, ali ono što je želja jeste da preovlada razum i mir“, istakao je on.

U okviru sastanka ministara NATO-a, za sjutra je planirano da se na dnevnom redu nađe i pitanje Bosne i Hercegovine. Abazović je, shodno tome što su Crna Gora i Hrvatska jedini „predstavnici“ NATO bloka u našoj regiji, rekao da postoje određene zebnje po pitanju razvoja zemalja Zapadnog Balkana u tom smjeru. Ipak, najvažnije je pokazati razumijevanje, mudrost i očuvati stabilnost.

„Mi smo takva regija koja ne ulijeva veliko povjerenje drugim evropskim država iako situacija nije toliko dramatična. Ali postoji prostor za poboljšanje demokratskog standarda na Zapadnom Balkanu. Svi tome trebamo dati doprinos. Zapadni Balkan će imati posebnu temu. Najvažnije je da pokažemo da zajedno imamo snage i mudrosti, prije svega da sačuvamo stabilnost regije“, kaže Abazović.

„Što se tiče Crne Gore i BiH, nama je jedan od prioriteta regionalna saradnja. Uložiti ćemo dodatne napore da regionalnu saradnju izdignemo na što veći nivo i sigurno nećemo doprinositi velikim tenzijama, a sve što budemo mogli uraditi – da nekako damo svoj skromni doprinos da i naša zemlja, i druge zemlje, pokrenu evropsku lokomotivu, ubrizgavajući što više evropskog duha“, naglasio je Abazović.

Premijer Crne Gore je dao svoj komentar i na temu uloge Kine, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Zapadnom Balkanu.

Suština je, složio se i Abazović, da Kina svoj uticaj širi kroz tzv. soft power, odnosno preko velikih investicionih poduhvata. Rekao je, međutim, da on lično nije bio pristalica saradnje sa kineskom kompanijom koja je izgradila i prvi autoput u Crnoj Gori.

„Odnos Kine i NATO-a je nešto što će se naći na dnevnom redu. Kina ima svoju drugu strategiju – soft power, preko velikih investicionih poduhvata, prisutni su i u Crnoj Goru, gradili su autoput. Zbog javnosti u BiH, ali i zbog vaših čitetalja, želim reći da sam i tada bio protiv tog ugovora koji je zaključila tadašnja Vlada Crne Gore. Hoću da kažem – kada vam neko ponudi uslove takvog ugovora, možete da budete kivni na svoju vladu, a ne na onog ko daje ponudu. Oni, kao firma, mogu da predlože. Na nama je da na to adekvatno odgovorimo. Trebamo da adresiramo sopstvenu odgovornost, a ne da to prebacujemo na Kinu. Ono što mi želimo da vidimo u narednom periodu, ne zatvaramo vrata nikome, ali želimo više investicija od zemalja zapadne Evrope“, smatra Abazović i dodaje kako su vlade tu da brinu o građanima.

Crnu Goru trenutno potresa ustavna kriza, Zakon o predsjedniku, imenovanja sudija Ustavnog suda, a Abazović kaže kako njegova država traga za „političkom stabilnošću“, ali da situacija nije onakva kakvom se predstavlja.

„Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize. Crna Gora posljednjih godina bilježi rezultate koje nije bilježila i istoriji. BDP je prešao pet milijardi prvi put u istoriji; povećanje su plate u javnoj adminstraciji, stranih direktnih investicija imamo 850 miliona, očekujemo da taj broj bude preko milijardu do kraja godine. Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda“, poručio je Abazović.

Kao jedan od otvorenih pristalica inicijativa Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, Abazović kaže da ove dvije inicijative ne sputavaju jedna drugu, već djeluju i kao „zdrava konkurencija“.

Sledeće

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Ne propustite

Prihvaćen predlog DPS-a, sjednica o Ustavnom sudu 12. decembra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Želimo kvalitetne investitore a ne Ramaja i Ismailova

Premijer Milojko Spajić rekao je da ranija, 43. Vlada, koju je vodio Abazović, nije ni razmišljala o okvirnom sporazumu sa investitorima, nego je razmišljala o ‘investitorima’ kao što je Naser Ramaj.

„Mi ovdje u proces uključujemo lokalnu zajednicu, da saslušamo sve njihove sugestije jer to zaista radi odgovorna centralna vlast. Ja vas savjetujem, gospodine Abazoviću, da se relaksirate“, rekao je Spajić.

Kada je u pitanju pominjanje ASK-a, on je kazao da se jedino vodi postupak kako je Abazović platio put u Dubai. Pozvao je institucije da rade svoj posao i utvrde sve činjenice.

„Ja sam čist čovjek i želim čiste i kvalitetne investitore. Ne želimo ni Ramaja ni Ismailova, koje ste vi doveli. Mi ne želimo takve investitore. Zašto ova investicija – jer nema prostora za korupciju. Država UAE garantuje za investitora. Vi ste, ta 43. Vlada, dovela državu do zida, zamalo ste nas doveli na sivu listu Manivala. Mi smo to ispravili. To je bila zamka koju ste nam ostavili. Nema pranja novca ni korupcije. Naš zakon, najrestriktivniji, primjenjivaćemo u ovom i svakom drugom slučaju“, rekao je Spajić.

Spajić je rekao i da parlament dozvoljava da se krši poslovnik i ne poštuje svoj poslovnik. Parlament, rekao je, dozvoljava da se monolozima krše pravila rada u zakonodavnom domu.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić pojasnio je da nastupa u duhu saradnje i konstuktivnih odnosa u parlamentu. On je pozvao sve poslanike da poštuju red i da se pridržavaju pravila rada.

Predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao je da najavljeni projekti predstavljaju epske obmane Spajića. On je pozvao Specijalno tužilaštvo i Agenciju za sprečavanje korupcije da se ukljuće jer je zvaničnik predstavio privatni projekat.

„On priča o tome da je to ideja. A otkud vi znate detalje o fakultetima i tržšnim centrima ako je to samo ideja“, rekao je Abazović.

Pitao je otkud Alabar u petak veče sa premijerom dočekuje predsjednica ulcinjske opštine.

„Ko je zvao iz Poreske uprave da se na brzinu registruje firma koja navodno treba da investira. Tražim da se vidi listing ko je koga zvao“, rekao je lider GP URA.

On je kazao da će premijer krivično odgovarati jer mora da se zna ko je obećao izuzeće od naših zakona, i ko je obećao da ćemo mi da gradimo infsatrukturu za investicije. Optužio je premijera da se ne ponaša kao zvaničnik nego kao reprezent privatnog investitora.

„Na osnovu kojeg planskog dokumenta ste obećali ulaganje na Velikoj plaži“, rekao je Abazović.

On je pitao premijera kako on zna da će se od dividendi plaćati zdravstvo i školstvo, ako ne zna detalje projekta.

„Ne možete da izbjegnete odgovornost. Vi ste došli da pokažete projekat Velike plaže“, rekao je Spajić.

Naglasio je da su za sporazum sa UAE glasali i ministri iz Ulcinja.

„Pominjete Dubai. A Dubai je 1980. godine bio pustinja. A grad u koji dolazite s ovom pričom postoji 2.000 godina. Nećemo dozvoliti da nas bacite pod noge“, rekao je Abazović.

On je rekao da na Velikoj plaži parcele ima Prva banka, a u Dubaiju pare ima crnogorski narko-kartel, i tu je ključ.

„Jedva čekam Anketni odbor pa da se vidi hoće li ljudi iz nove vlasti reći ko ima račune i gdje. Ja se bojim da nas ovdje čeka novi Sveti Stefan. Nemojte da pričate da nije prodaja. Kad nešto dajete na više od 90 godina, zaboravite na to“, kazao je Abazović.

Politika

PES: Da li se URA ograđuje od Abazovića zbog njegovih veza sa BIA-om Srbije?

Nakon što je bivši direktor BIA-e Srbije javno saopštio da je Dritan Abazović bio pod režimom kontrole te strane službe, vrijeme je da se ne postavlja pitanje samo njemu – već i partiji koju vodi, saopšteno je iz Pokreta EVropa sad.

Kako navode, Građanski pokret URA duguje odgovore građanima Crne Gore.

„Da li ste znali da je vaš predsjednik partije bio pod uticajem strane bezbjednosne agencije? Da li ste svjesno podržavali političke odluke koje su možda bile usklađene sa interesima druge države, a ne Crne Gore? I najvažnije – da li ćete se sada, kad su ove informacije postale javne, oglasiti i jasno ograditi od njegovih veza sa BIA-om Srbije?“, pitaju iz PES-a.

Pitaju i da li je rukovodstvo URA-e upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e.

„Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe? Da li vas je, kao partiju, informisao o bilo kakvoj saradnji sa bezbjednosnim strukturama druge države?Ako iz URA-e ne uslijedi hitna i jasna reakcija, onda će se sa punim pravom postaviti pitanje – da li je cijela partija znala i ćutala dok je njen lider djelovao pod uticajem stranih službi“, navode u PES-u.

Crna Gora, kako ističu,nije i ne smije biti platforma za tuđe interese.

„URA mora reći – da li ste uz državu, ili uz one koji su je izdali“, zaključuju u saopštenju.

Politika

Nišić: Nezaposlena lica će ubuduće moći da se prijave u evidenciju ZZZCG i elektronskim putem

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić predstavila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Cilj izmjena i dopuna navedenog zakona je, kako je navela, usvajanje adekvatne pravne osnove za nesmetan proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji treba da doprinese bržem i kvalitetnijem pružanju usluga za tržište rada, kako nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja, tako i poslodavcima.

“Ključne novine izmjena i dopuna pomenutog zakona odnose se na činjenicu da će nezaposlena lica ubuduće moći da se prijave u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, osim ličnim dolaskom, i elektronskim putem. Takođe, nezaposlenim licima će biti omogućeno da zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnose osim neposrednom predajom ili dostavljanjem zahtjeva poštom, i u elektronskom obliku”, navela je, između ostalog, Nišić.

Biće, dodaje, olakšano i poslodavcima tako što će prijavu slobodnih radnih mjesta kao i prijavu o zasnivanju-prestanku radnog odnosa, osim neposrednom predajom, Zavodu za zapošljavanje moći da dostave i elektronskim putem.