Politika

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Premijer Crne Gore Dritan Abazović trenutno se nalazi u Bukureštu gdje prisustvuje na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO bloka. Po okončanom prvom danu, o tome šta je bila goruća tema sastanka, kao i aktuelnim političkim pitanjima regije.

Delegaciju Crne Gore predstavlja, tako, predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je govorio o čemu je bilo riječ prvog dana sastanka u Bukureštu, ali i o političkoj situaciji u Crnoj Gori te regionalnim pitanjima.

Abazović je kazao da je u okviru prvog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a najviše vremena posvećeno – očekivano – Ukrajini.

On je, kako je rekao ponovo iznio svoj jasan stav, a to je da Crna Gora jasno ostaje uz Ukrajinu i njen narod.

“Ponudili smo stavove, ja u ime Crne Gore sam jasno iznio stav da ostajemo posvećeni ukrajinskom narodu u cilju odbrane teritorijalnog integriteta. Podrška naše države neće izostati. Kada bi gledali komparativno, mislim da podrška Crne Gore – u odnosu na naše kapacitete – je zaista na zavidnom nivou”, kazao je Abazović za Klih.ba.

Podsjetio je na posjetu delegacije Crne Gore Ukrajini te dodao da se nedavno ministar odbrane vratio iz Ukrajine.

“Obezbjedili smo značajnu vojnu podršku, tako da Crna Gora čini velike napore da izađe u susret ukrajinskom narodu. Niti mi kao mala država možemo da utičemo na ukupan proces, ali ono što je želja jeste da preovlada razum i mir”, istakao je on.

U okviru sastanka ministara NATO-a, za sjutra je planirano da se na dnevnom redu nađe i pitanje Bosne i Hercegovine. Abazović je, shodno tome što su Crna Gora i Hrvatska jedini “predstavnici” NATO bloka u našoj regiji, rekao da postoje određene zebnje po pitanju razvoja zemalja Zapadnog Balkana u tom smjeru. Ipak, najvažnije je pokazati razumijevanje, mudrost i očuvati stabilnost.

“Mi smo takva regija koja ne ulijeva veliko povjerenje drugim evropskim država iako situacija nije toliko dramatična. Ali postoji prostor za poboljšanje demokratskog standarda na Zapadnom Balkanu. Svi tome trebamo dati doprinos. Zapadni Balkan će imati posebnu temu. Najvažnije je da pokažemo da zajedno imamo snage i mudrosti, prije svega da sačuvamo stabilnost regije”, kaže Abazović.

“Što se tiče Crne Gore i BiH, nama je jedan od prioriteta regionalna saradnja. Uložiti ćemo dodatne napore da regionalnu saradnju izdignemo na što veći nivo i sigurno nećemo doprinositi velikim tenzijama, a sve što budemo mogli uraditi – da nekako damo svoj skromni doprinos da i naša zemlja, i druge zemlje, pokrenu evropsku lokomotivu, ubrizgavajući što više evropskog duha”, naglasio je Abazović.

Premijer Crne Gore je dao svoj komentar i na temu uloge Kine, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Zapadnom Balkanu.

Suština je, složio se i Abazović, da Kina svoj uticaj širi kroz tzv. soft power, odnosno preko velikih investicionih poduhvata. Rekao je, međutim, da on lično nije bio pristalica saradnje sa kineskom kompanijom koja je izgradila i prvi autoput u Crnoj Gori.

“Odnos Kine i NATO-a je nešto što će se naći na dnevnom redu. Kina ima svoju drugu strategiju – soft power, preko velikih investicionih poduhvata, prisutni su i u Crnoj Goru, gradili su autoput. Zbog javnosti u BiH, ali i zbog vaših čitetalja, želim reći da sam i tada bio protiv tog ugovora koji je zaključila tadašnja Vlada Crne Gore. Hoću da kažem – kada vam neko ponudi uslove takvog ugovora, možete da budete kivni na svoju vladu, a ne na onog ko daje ponudu. Oni, kao firma, mogu da predlože. Na nama je da na to adekvatno odgovorimo. Trebamo da adresiramo sopstvenu odgovornost, a ne da to prebacujemo na Kinu. Ono što mi želimo da vidimo u narednom periodu, ne zatvaramo vrata nikome, ali želimo više investicija od zemalja zapadne Evrope”, smatra Abazović i dodaje kako su vlade tu da brinu o građanima.

Crnu Goru trenutno potresa ustavna kriza, Zakon o predsjedniku, imenovanja sudija Ustavnog suda, a Abazović kaže kako njegova država traga za “političkom stabilnošću”, ali da situacija nije onakva kakvom se predstavlja.

“Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize. Crna Gora posljednjih godina bilježi rezultate koje nije bilježila i istoriji. BDP je prešao pet milijardi prvi put u istoriji; povećanje su plate u javnoj adminstraciji, stranih direktnih investicija imamo 850 miliona, očekujemo da taj broj bude preko milijardu do kraja godine. Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda”, poručio je Abazović.

Kao jedan od otvorenih pristalica inicijativa Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, Abazović kaže da ove dvije inicijative ne sputavaju jedna drugu, već djeluju i kao “zdrava konkurencija”.

Sledeće

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Ne propustite

Prihvaćen predlog DPS-a, sjednica o Ustavnom sudu 12. decembra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.

Politika

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA i ministar ekonomskog razvoja i turizma u 43. Vladi Crne Gore istakao je da je Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži i da je garancija data 2021. godine i da samim tim nema nikakve veze sa 43. Vladom.

“Izgleda da se u političkoj borbi sredstva ne biraju kako bi se diskreditovali ljudi. Sve za famoznu garanciju dešavalo se u decembru mjesecu 2021. godine, u periodu kada je aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija i miljenik tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, što je gotovo pola godine prije formiranja 43. Vlade Dritana Abazovića. Kao i svaki put do sada, kad je Spajić pokušao nekome da smjesti aferu, uhvaćen je u laži ili kako to kaže poslovica, ko drugome jamu kopa, sam u nju upada”, poručio je Goran Đurović.

On je dostavio i dokumenta koja to i potvrđuju.

“Nikada u svojoj karijeri ništa nečasno nijesam uradio, a ovaj gnusni pokušaj moje diskreditacije neka svakome služi na čast. Napominjem, po svemu ovome i tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je uradilo sve što treba, a ako je neko uradio prevaru i falsifikat neka odgovara”, zaključio je Đurović.

Politika

Vlada Dritana Abazovića prihvatila lažnu garanciju?

Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, bivši premijer Dritan Abazović i bivši ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.

Nakon što je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.

Podsjetimo, ,,Magnum Development” i prestižna hotelska grupacija ,,IHG” su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kolašin”, a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.

Hotel je projektovan tako da ima 105 smještajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.

S obzirom da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole”.

Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

“Ministarsvo ekonomskog razvoja investitoru je 16. septembra 2024. godine uputilo dopis u kojem je zahtijevalo da se na saglasnost dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i nova bankarska garancija na isti iznos na koji je i trenutna važeća bankarska garancija, imajući u vidu da projekat izgradnje hotela “Magnum” neće biti završen u skladu sa biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat. “Magnum” 7.11.2024. godine uputilo je dopis Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja u kojem, između ostalog navodi, da je investitor izvršio ulaganja iz sopstvenih sredstava i prodaje preko šest miliona eura, kao i da je obezbijedio finansijska sredstva za eventualne potrebe daljeg finansiranja projekta od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore u iznosu od pet miliona eura. Navodi se da su završeni grubi građevinski radovi od 90% i očekuje se postavljanje krovne konstrukcije do 20.12.2024. godine, a da je krajnji rok za završetak radova 31.12.2025. godine. Investitor navodi da su započeti pregovore sa komercijalnim bankama u Crnoj Gori radi izdavanja nove bankarske garancije koja bi pokrila period produženja roka završetka projekta na iznos od1 milion eura, kako je to bilo predviđeno zadnjom Odlukom i u istom traži saglasnost za dostavljanje garancije na navedeni iznos. Investitor i pored urgencije od 16.09.2024. godine nije dostavio novi biznis plan i dinamički plan na saglasnost “, piše u Informaciji Vlade Crne Gore, koja je razmatrana 19. novembra.