Politika
Predsjednički izbori 19. marta
Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.
“Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine”, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.
Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.
“Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine”, dodaje se u saopštenju.
Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.
“Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)”, saopštili su iz Kabineta Đurović.
Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.
“U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)”, navodi se.
Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).
“Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine”, zaključuju iz Skupštine.
Politika
Živković: Nećete slomiti kičmu DPS-u jer smo jači od čelika

Predsjednik DPS-a Danijel Živković poručio je sa protestnog skupa u Pljevljima da neće uspjeti pokušaji diskreditacije ljudi u vrhu Demokratske partije socijalista, jer je ta partija, kako je naveo, jača od čelika. Poručio je da kad bi se slomila kičma DPS-u došlo bi do sloma građanskih i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori.
Protestni skup pod sloganom “Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru” održava se večeras kod Spomenika na Stražici u Pljevljima. Okupljenima su se pridružili predsjednik DPS-a Danijel Živković i poslanici Jevto Eraković i Nermin Abdić.
Živković je kazao da decenijama traje pokušaj diskreditacije DPS-a.
„Kad bih mogao da iskarikiram aktuelni društveni momenat, mogao bih da kažem da vam se večeras obraćam kao član organizovane kriminalne grupe sa komom sam učestvovao navodno u rušenju ustavnog poretka. Ali šalu na stranu, danas imamo pokušaj potpune difamacije i diskreditacije ljudi koji se nalaze u vrhu DPS-a. Nije to prvi put“, kazao je Živković.
Rekao je da se pokušaj diskerditacije dešava godinama i decenijama unazad sa samo jednim ciljem.
„A to je da se slomi kičma Demokratske partije socijalista, a kad bi se slomila kičma DPS-a, oni znaju da bi došlo do sloma građanskih i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori. Zato smo se okupili ovdje kako bismo poslali poruku vladajućoj većini, Andriji Mandiću i Vladimiru Novoviću i dijelu međunarodne zajednice- neće to proći u Crnoj Gori jer je Demokratska partija socijalista jača i od čelika“, kazao je on.
On je istakao da podla teza da je politika DPS-a antisrpska ne stoji, te da su svi dobrodošli u tu partiju.
„Oni koji tako kažu zalužuju potpuni prezir. Nikada se u Pljevljima od nas nije mogao čuti glas koji je dijelio javnost, koliko god nam neko dijelio etikete. Jasno je da smo živjeli za jedno, a to je građanska, antifašistička, evropska, sojska, dostojanstvna i uspravna Crna Gora i nema te sile koja će nam stati na put da se za takvu Crnu Goru i dalje borimo“, kazao je Živković.
On je kazao da živimo povampirenje retrogradnih ideologija koje su pogrešne i sa kojima, kako je rekao, neki pokušavaju da obezbijede izborni rejting.
„Nemamo problem sa promjenom vlasti, ali imamo problem kada se ta vlast okomi na vječnost Crne Gore“, kazao je Živković.
Osvrnuo se i na bezbjednosni sektor.
„Imamo bezbjednosni sektor koji nije u stanju da uhapsi jedan spomenik, ali je zato revnosan da uhapsi jednog satiričara. Imamo tužilaštvo koje privodi ljude iz sistema kao što je Jelena Perović, a nemate odgovor zašto ne hapsi Vesnu Bratić koja je protraćila pola miliona iz državnog budžeta. Zašto ne hapse čelnike Rudnika uglja, sve one na čelu privrednih kompanija koje su danas u najgorem stanju, zašto ne hapse i Dritana Abazovića, veleizdajnika Crne Gore? Zašto ne hapse sve one koji su se ustremili protiv državnog i ustavnog poretka Crne Gore, nego sve čime se bave je DPS“, rekao je Živković.
Kazao je da većina Pljevljaka zna da je ponikao iz radničke porodice i da od djetinjstva zna kako se odnosio prema životu i politici.
“Nikad ne bih sebi dozvolio da ne mogu uzdignutog čela izaći pred svakoga -i pred vas i pred političke protivnike. Samo želim da poručim ovom političkom i partijskom tužilaštvu i Vladimiru Novoviću koji se stavio u ulogu partijskog biča ove parlamentarne većine: Možeš pokušati da diskredituješ nekog od nas, ali postoji samo jedna istina – koliko god nas udarali i tukli, koliko god puta pokušavali da nam unizite dostojanstvo ili smanjite rejting imamo jednu poruku – vratićemo se na vlast”, kazao je Živković.
Poručio je da se pokušava uvesti diktatura straha.
“Svako će za svoja djela odgovarati, mi smo spremni, a moraće i parlamentarna većina”, poručio je Živković.
On je rekao da se parlamentarna većina uplašića rejtinga DPS-a i da će iz svega izaći samo jedan pobjednik, a to je antifašistička Crna Gora.
“Ovo je organizovani državni udar u režiji tužilaštva kako bi produžili rok trajanja ove vlasti, a mi ćemo oboriti taj državni udar na sljedećim izborima”, rekao je Živković i zaključio:
“Ako sam nešto loše počinio ne mora tužilaštvo da me isljeđuje, sam ću se predati državnim organima, ali uprkos i greškama koje smo pravili, postoji jedna stvar koju nikada nijesmo uradili: Nikada nijesmo izdali Crnu Goru i nikada to nećemo uraditi.”
Politika
Ko se još stidi DPS-a?

Nakon najnovijih otkrića Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), teško je više i pitati – da li je Demokratska partija socijalista (DPS) ikada imala granicu između politike i kriminala? Sve ono o čemu se godinama govorilo u glas, a šaputalo u strahu, sada je crno na bijelo – u naredbi SDT-a o sprovođenju istrage protiv organizovane kriminalne grupe biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića.
Prepiske, poruke i dogovori iz ovog dokumenta pokazuju kako su biznismeni, policajci, opštinski funkcioneri i visoki političari DPS-a zajednički radili na očuvanju partijske moći, koristeći i državne resurse i privatne firme.
Zaposleni u Bemaksu i Geneksu bili su tretirani kao partijski vojnici – ako ne glasaju za DPS, „ostaće bez posla“. Predsjednici opština poput Jugoslava Jakića koordinisali su sa biznismenima oko svake liste zaposlenih, prateći ko je „izašao“, a ko „glasao kontra“. Sve je ličilo na sistem partijske kontrole koji se više ne razlikuje od mafijaške mreže – gdje poslušnost zamjenjuje slobodnu volju, a zapošljavanje postaje mito za lojalnost.
U istim tim prepisima pojavljuju se i imena Danijela Živkovića, Ivana Vukovića, Predraga Boškovića, ljudi koji su, i tada i danas, stubovi DPS-a. Sa Mijajlovićem se dogovaraju o asfaltu, o izbornim aktivnostima, o – telefonima. Da, o „poklonu“ u vidu novog Samsung aparata koji, kako tvrdi SDT, nikada nije prijavljen Agenciji za sprečavanje korupcije.
Živković se danas brani da „nije dobio“ telefon, da su poruke „konstruisane“, ali u njihovoj komunikaciji jasno piše: „Kada budeš slobodan da ti dodam telefon… Napokon stigao – crni ili bronzani, koji ćeš?“ Nije ovo više ni pitanje sumnje, već pitanje morala.
DPS pokušava sve da relativizuje – da prikaže da su „privatne poruke“ nevažne, da su to „normalne“ komunikacije poslanika i biznismena. Ali u svakoj poruci, u svakom dogovoru, vidi se duh jedne partije koja se nikada nije stidjela svojih kriminalaca, ni svojih korupcionaških radnji. Naprotiv – godinama ih je nagrađivala, promovisała, branila kao „ugledne ljude“.
U isto vrijeme, policajci koji su radili za takozvani Grand klan pomagali su u izbornim kampanjama DPS-a, lijepili plakate, držali litije pod kontrolom, hapsili sveštenike – sve po direktivi svojih „šefova“ iz politike i biznisa. Na dan izbora 30. avgusta 2020, isti ti ljudi slavili su porukama: „Bar je odlučio!“ – ne zato što su građani slobodno birali, nego zato što su oni vjerovali da kontrolišu sistem do posljednje kutije.
I poslije svega, kada su se rezultati izbora 2023. sabrali, koalicija „Zajedno“ – DPS, SD, LP, DUA – dobila je 70.228 glasova, odnosno 23,22 odsto podrške i 21 poslanički mandat.
Sedamdeset hiljada ljudi.
Sedamdeset hiljada glasova za partiju čiji su visoki funkcioneri obuhvaćeni istragom za političku korupciju i vezu sa organizovanim kriminalom.
Zato se danas postavlja pitanje: koliko se od tih 70.228 glasača stidi DPS-a?
Koliko nih može da pogleda ove poruke, ove dogovore, ova lica – i da kaže da je to „njihova partija“?
Jer DPS se ne stidi svojih. Oni i dalje brane, opravdavaju, umanjuju, kriju se iza fraza o „montažama“ i „političkim progonima“.
Ali Crna Gora više nema luksuz da ćuti. Ako se DPS ne stidi svojih kriminalaca – možda je vrijeme da se njihovi glasači zapitaju da li se stide oni.
Politika
DPS postao talac sopstvene prošlosti

Demokratska partija socijalista nalazi se pred konačnim obračunom sa sopstvenim nasljeđem. Više od tri decenije vladavine ostavile su duboke tragove – ne samo u institucijama, već i u društvenom povjerenju koje je gotovo nestalo. Danas, dok se bivši funkcioneri smjenjuju po sudnicama i istražnim ćelijama, a partijsko ime se sve češće povezuje sa aferama, korupcijom i organizovanim kriminalom, DPS pokušava da dokaže da može postojati izvan mreže moći koju je sam stvorio.
Tokom godina vlasti, partijska struktura i državni aparat isprepleli su se sa krugovima koji su, prema brojnim istragama, bili povezani sa organizovanim kriminalom. Od šverca cigareta devedesetih, preko sumnjivih privatizacija i zloupotreba državnih resursa, do aktuelnih optužnica protiv bivših visokih funkcionera – DPS je stvorio sistem u kojem su politička moć, biznis i kriminalni interesi postali gotovo nerazdvojivi. Taj spoj danas se vraća kao najteži teret.
Da se veza između partije i kompromitovanih struktura ne zadržava samo u prošlosti, pokazala je i nedavna izjava odbornika DPS-a u Podgorici, Andrije Klikovca, u jednoj emisiji na TV Vijesti. Kada je suočen s pitanjem o proslavi Dana nezavisnosti u restoranu povezivanom s odbjeglim inspektorom Ljubom Milovićem, bliskim kriminalnim krugovima, Klikovac je bez imalo zadrške poručio da bi „i danas ponovo pošao tamo“. Takav odgovor, izrečen pred kamerama, nije bio samo lični gaf – postao je simbol političke sljepoće i moralne otupjelosti dijela partije koja i dalje ne vidi problem u druženju s ljudima koje javnost i tužilaštvo povezuju sa organizovanim kriminalom.
Taj trenutak otkrio je suštinu krize u kojoj se DPS nalazi. Umjesto da se jasno distancira od onih koji su partiju kompromitovali, pojedini funkcioneri nastavljaju da brane ili relativizuju veze koje bi za svaku ozbiljnu političku organizaciju bile neprihvatljive. Takvo ponašanje ne samo da potkopava pokušaje unutrašnje reforme, već i dodatno potvrđuje percepciju da DPS ne zna ili ne želi da prekine sa obrascima koji su ga sveli na simbol korupcije i političke oholosti.
-
Zeta3 дана ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade
-
Sport3 дана ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Zeta2 дана ranije
Saopštenje dijela stanovnika Mahale iz opštine Zeta: Zašto kolektor/spalionica nije dobra za građane Zete
-
Politika2 дана ranije
DPS postao talac sopstvene prošlosti
-
Sport4 дана ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Priroda i društvo1 дан ranije
Preduzeće Deponija zabranilo Zeti i Danilovgradu odlaganje kabastog otpada
-
Politika3 сата ranije
Ko se još stidi DPS-a?
-
Zeta3 дана ranije
SO Zeta: Referendum o gradnji u Botunu 14. decembra