Politika
Politikologu od države za čuvanje Mandića i po 1.650 eura
I dok se čekaju pojašnjenja ko je i po kojem osnovu Danilu Mandiću, brataniću šefa parlamenta Andrije Mandića, dao ključeve skupštinskog džipa, iz te institucije stigli su odgovori da je za potrebe bezbjednosti u kabinetu po ugovoru o djelu od januara 2024. godine radno angažovan diplomirani politikolog Mihailo Čađenović.
Sudeći prema dokumentaciji, koji su “Vijesti” dobile putem slobodnog pristupa informacijama, Čađenoviću su zaduženja izrada analiza bezbjednosnih akata, priprema bezbjednosne analitike i koordinacija događaja za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Prema osnovnim ugovorima i njihovim aneksima, njegova mjesečna naknada je bila u rasponu od 850 eura pa do 1.650 eura, koliko je Čađenoviću isplaćeno u martu ove godine zbog dodatnih radnih angažovanja.
Čađenović je bio jedan od optuženih u slučaju “državni udar”, a prvostepenom odlukom je kao vozač nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) bio osuđen na 18 mjeseci, a potom je prošlog ljeta u ponovoljenom postupku, kao i svi drugi okrivljeni, oslobođen optužbi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti u oktobru 2016. godine.
“Vijesti” su od Skupštine, preko aplikacije MANS-a, tražile podatke o radnom angažovanju i zaradama za Danila Mandića i Mihaila Čađenovića, koji su godinama u privatnom obezbjeđenju štićene ličnosti Andrije Mandića, ali su iz parlamenta ponovili da bratanić nikada ni po kojem osnovu nije radno angažovan u toj instituciji.
“Obavještavam Vas da Skupština Crne Gore nije angažovala Danila Mandića po bilo kojem osnovu, dok za Mihaila Čađenovića u prilogu dostavljamo ugovore o djelu i ankese ugovora”, navodi se u odgovoru Biroa pravnih poslova, koji je potpisala šefica Ivana Ivanović.
Čađenović je u Skupštini radno angažovan dva mjeseca nakon što je Andrija Mandić izabran za šefa zakonodavnog doma i to na poslovima bezbjednosti kabineta.
Nejasno je zbog čega je šefu parlamenta trebalo dodatno obezbjeđenje u kabinetu, budući da kao predsjednik Skupštine ima status štićene ličnosti prema Vladinoj Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.
Ugovori i aneksi
Za 18 mjeseci, koliko je diplomirani politikolog angažovan za potrebe bezbjednosti u kabinetu šefa parlamenta, Čađenović je potpisao dva ugovora o djelu, ali i šest aneksa ugovora, kojima su značajno povećavane isplate u pojedinim mjesecima radnog angažmana.
Kada se sabere ukupna vrijednost isplata, po dva ugovora i nekoliko aneksa, Čađenoviću je za 2024. godinu bruto isplaćeno 15.385,34 eura, odnosno neto 13.556,32 eura.
Ugovori su redovno dopunjavani aneksima, čak šest puta u periodu od oktobra 2024. do aprila 2025, pri čemu su se upisivale izmjene u iznosima naknade, ali i obima posla.
Prvi ugovor o djelu sa Mihailom Čađenovićem zaključen je 6. januara 2024. godine između Skupštine Crne Gore, koju je predstavljao generalni sekretar Aleksandar Klarić, a prema tom dokumentu radno angažovanje je trebalo da traje do 31. decembra prošle godine.
Naručilac posla, za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, obavezuje Čađenovića da “poslove izvršava prema uputstvima dobijenim od naručloca posla”.
“Naručilac posla će obezbijediti kontrolu nad izvršenjem posla”, navodi se u ugovoru.
Prema prvom ugovoru Skupština se obavezala da od 26. januara do 29. febuara 2024. godine isplati Čađenoviću neto zaradu od 1.006,32 eura, a za period od 1. marta do 31. decembra 2024. godlne iznos od 850 eura na mjesečnom nivou, kao i da mu obezbijede uslove za rad.
Prvi aneks ugovora zaključen je 17. oktobra 2024. godine, kojima je značajno uvećana zarada u pojedinim mjesecima.
Tim aneksom je Čađenoviću uvećana zarada za period od 1. aprila do 31. maja 2024. godine ali i za jul, septembar i oktobar 2024. godine. U tim mjesecima Skupština se obavezala da mu isplati neto po 1.350 eura.
Novi aneks potpisan je 18. novembra 2024. kojim je predviđeno da se Čađenoviću za angažovanje u tom mjesecu isplati 1.450 eura, a još jedan je zaključen i u decembru gdje je primio istu zaradu u posljednjem mjesecu prošle godine.
Pretposljednjeg dana 2025. Čađenović je sa Skupštinom potpisao novi ugovor o djelu, gdje je za angažovanje predviđena neto zarada od 850 eura.
Ali kao u 2024. zarada u radnom angažmanu mu je uvećavana aneksima.
Skupština je 17. januara potpisala aneks, kojim je uređeno da se Čađenoviću u tom mjesecu isplati 1.450 eura.
Najveću zaradu za radno angažovanje u kabinetu šefa Skupštine, Čađenoviću je aneksom ugovora od 17. marta isplaćeno u martu ove godine kada mu neto zarada bila 1.650 eura.
Još jednim aneksom od 14. aprila Čađenoviću je zarada u tom mjesecu iznosila 1.650 eura.
Plate većine poslanika u aprilu ove godine iznosile su svega stotinjak eura više od honorara koji je u pojedinim mjesecima primao Mihailo Čađenović.
Izvor: Vijesti
Politika
Hrvatska uslovljava Crnu Goru: Prevlaka, brod “Jadran”, Morinj, obeštećenje logoraša
Crna Gora je najdalje odmakla u procesu evropskih integracija i ima najveće šanse da bude sljedeća članica Evropske unije, ali na tom putu i dalje stoje otvorena pitanja sa susjednom Hrvatskom, koja će morati da se riješe.
Da Zagreb očekuje napredak u zatvaranju bilateralnih sporova i da će od toga zavisiti ispunjavanje završnih mjerila i zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja juče je iz Tivta poručio predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković.
On je jedan od lidera koji je uzeo učešće na juče održanom Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, a na marginama tog skupa imao je sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem. Kako je saopšteno, dvojica premijara razgovarali su o evropskom putu Crne Gore, ekonomskoj saradnji i politici proširenja Evropske unije. Jedna od važnih tema bilo je i rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
Hrvatski premijer kazao je da je Crna Gora najviše napredovala u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ali i napomenuo da sa hrvatske strane postoje određeni preduslovi i očekivanja u pogledu rješavanja otvorenih pitanja kako bi se stvorile pretpostavke da se pregovori završe.
“Jasno smo naznačili naša očekivanja. Prvo očekivanje je obeštećenje logoraša – tema za koju želimo postizanje bilateralnog sporazuma. Drugo je nastavak rada na pronalaženju 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata. Treće je da Crna Gora nastavi sa procesuiranjem ratnih zločina. Takođe, očekujemo i veće napore u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori, postupak pred sudovima je otežan”, saopštio je Plenković.
Kako je dodao, na sastanku sa Spajićem otvorena su i ostala pitanja koja opterećuju odnose dviju država i čije konačno rješavanje se očekuje.
“Od ostalih tema, jasno smo naznačili i poziciju spomen-ploče u Morinju, koja treba da bude dugotrajno sačuvana. Potom, pitanje imena bazena u Kotoru, povrat školskog broda “Jadran” i, konačno, pokretanje razgovora o pitanju granice. Ako se ovi preduslovi ispune, doći će do daljeg napretka u vezi sa poglavljima 31, 23 i 24 “, jasan je predsjednik hrvatske vlade.
Istakao je i da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.
Politika
Mandić: Zadovoljan sam što Spajić i Milatović nijesu reagovali na vraćanje državljana Srbije iz Tivta
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena. Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su predstavljali rizik po bezbjednost, Mandić je kazao da je zadovoljan što nijesu reagovali predsjednik i premijer države, jer, kako je rekao, oštra retorika može izazvati nesagledive posljedice.
Komentarišući vraćanje sa aerodroma u Tivtu 87 državljana Srbije koji su prema procjenama policije predstavljali rizik po bezbjednost Crne Gore, Mandić je rekao da mu ni najmanje nije žao što njegova partija nema veze sa bezbjednosnim sektorom.
“Predsjednik Srbije je saopštio, a ja smatram da on odgovorno to saopštava, da tamo nije bilo tako bezbjednosno interesantnih lica, da su to organizovali drugi ljudi koji su željeli njemu da izađu u susret. Mislim da idemo u dobrom pravcu jer ide deeskalacija čitave situacije. Nakon toga naši građani su imali problem da uđu u Srbiju. Ovdje lako dođe do oštrih riječi”, rekao je Mandić u emisiji “Argumenti”.
Istakao je da je zadovoljan nereagovanjem državnog vrha.
“Milo mi je što ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države, ni ljudi iz bezbjednosnog sektora nijesu reagovali nakon odluka policije i ANB-a jer u ovakvim situacijama je najbitnije što prije stvari umiriti. Jer kad se ide sa oštrom retorikom možete da izazovete nesagledive posljedice među ljudima i državama”, rekao je on.
On smatra da sve što može da komplikuje odnose sa Srbijom treba izbjeći.
Njegovo mišljenje je da jučerašnji događaji na aerodromu i današnjui na granicama ne mogu baciti sijenku na Samit u Tivtu.
Mandić je izjavio da su današnje poruke najviših zvaničnika sa Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu više nego ohrabrujuće. Kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena.
“To nigdje nije lako. Nije lako u zemljama sa većom demokratskom tradicijom, a ne u maloj Crnoj Gori. Ja očekujem da ćemo imati pozitivne odgovore, rješenja i ja očekujem da ćemo naći kompromis koji će nam omogućiti neophodne većine za izbor i sudija Ustavnog suda, Fiskalnog savjeta, ustavne promjene…”, rekao je on.
Na pitanje da li je zbog izglasavanja izmjena Zakona o potomcima dinastije Petrović Njegoš u kojima je ostala formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, Nova srpska demokratija, na čijem je čelu, promijenila kurs, Mandić je odgovorio da NSD nije ništa promijenila.
“Mnogo je nepravdi učinjeno u prošlosti i treba početi da ih ispravljamo. Ne vraćamo Petrovićima njihovu čitavu imovinu. Oni imaju preko 30 nekretnina u Crnoj Gori. Mi vraćamo jedan mali dio, to je simboličan gest, dvorac na Kruševcu, praunuku kralja Nikole”, rekao je Mandić uz napomenu da takođe treba vratiti vilu Topliš na Miločeru Karađorđevićima.
“Da ne pominjem da treba vratiti imoviunu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, dodao je on.
Mandić podsjeća da je poslanik SNP-a Bogdan Božović predlagao da se promijeni član Zakona koji je usvojen 2011. godine gdje stoji formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, te da je nakon toga povukao taj amandman i da je tako nastao problem.
“Sa ove distance razmišljam da ništa nije bilo slučajno, ni to predlaganje tog člana, a nedozvoljavanje da se o njemu glasa povlačenjem. Da a je sve rađeno sa namjerom da se krene u negativnu kampanju protiv NSD-a i mene lično. Ali meni je savjest čista. Rekao sam nedavno u Banjaluci – Ne gori mi obraz ni pred jednim Srbinom da bih morao da se pravdam i da mislim da sam manji od njih i da oni više vrijede”, rekao je on.
“Crna Gora je nekada bila srpska država, danas je i srpska. Više od 30 odsto građana se izražava i kao Srbi. Poštujemo našu istoriju, tradiciju, dinastije i Petroviće i Karađorđeviće. Imamo čistu priču evropskih integracija koja treba da omogući kvalitetan život svima u Crnoj Gori”, dodao je Mandić.
Istakao je da će orkestrirane kampanje ostati iza njega i njegove stranke.
“Jer NSD i njen predsjednik imaju dovoljno snažna pleća da mogu nositi i takve jeftine kampanje”, izjavio je Mandić.
Govoreći o komentarima političara i medija u Srbiji, rekao je da je jasno da je kampanja bila usmjerena protiv njega i NSD-a.
“Moj sin nosi ime mog pretka koji je bio učesnik Podgoričke skupštine i glasao za Ujedinjenje Srbije i Crne Gore i koga su ubili zelenaši 1919. godine. Ja ne mogu da budem bez ono što su bili moji preci. Ja sam Srbin”, rekao je on.
Smatra da ljudi nemaju mjere, i da žele da mu nanesu štetu.
“Kao čovjek koji dolazi iz srpskog naroda moram da kažem da Crna Gora nikada nije izdala Srbiju. Bili smo zajedno u ratovima, pa i 91. godine kada se raspadala Jugoslavija. Bili smo zajedno i 99. godine za vrijeme bombardovanja. To što je 2006. referendumom promijenjen status državni, ja sam bio najmlađi lider Bloka za zajedničku državu, međunardni faktor je podržao nezavisnu Crnu Goru. Prošlo je 20 godina, ova država i mlada generacija imaju pravo na život. Ovo je njihova zemlja, država, imaju pravo da bude uspješna, srećna”, kazao je Mandić.
Smatra da se oduzeta imovina ne može u potpunosti vratiti, ali da postoje djelovi gdje može da se pošalje poruka da želimo da budemo pravedno društvo.
Politika
Vučić: Sa aerodroma vraćeni aktivisti, a ne kriminalci, priča o hibridnom ratovanju besmislica
Predsjednik Srbije Aleksandra Vučić na današnjoj pres konferenciji u Tivtu, uoči Samita EU – Zapadni Balkan je kazao da je neko od njegovih saradnike donio ne tako dobru odluku da organizuje ljude koji su željeli da mu naprave bolju atmosferu u Tivtu i da to on nije tražio.
Istakao je da osobe koji su sa aerodroma Tivat vraćene u Srbiju nijesu kriminalci i nijesu imali nikakva sredstva kojima bi mogli da izazovu bilo kakav problem u Crnoj Gori, te da su priče o destabilizaciji i hibridnom ratu besmislene.
“Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organizujem, da jesam danas bi se izvinio domaćinima zbog gluposti koje je neko od mojih saradnika napravio. Ti ljudi nijesu kod sebe imali nikavo oružje niti bilo šta drugo, da jesu bili bi uhapšeni a nisu. Oni su došli ovdje da bi omogućili bolje okruženje, iako meni to nije bilo potrebno jer sam navikao na komplikovano okruženje. Nosili su banere i transparente, a ovo govori o lošem gostoprimstvu”, kazao je Vučić.
Naglasio je da među njima nema kriminalca i da je to narativ koji se želi nametnuti, u pitanju su aktivisti koji su željeli da okače neke banere nikako da izazovu destebizacije i hibridno ratovanje
Te izjave su, kaže, besmislene.
Dodao je da ti momci nijesu donijeli ništa loše sa sobom.
“Ako su počinili neki kriminal što ih nijesu zadržali, a da su imali bilo šta zadržali bi ih u pritvoru, tako da su samo željno željeli da prikazu Srbiju ako destabilizujući faktor, a to je priča koja se godinama unazad plasira. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državne organe da to ne čine. Trudićemo se da imamo najbolje odnose, ali ne mogu da budem srećan što neko govori o aneksiji i to unosi u zakon, a riječ je o istrijskom falsifikatu. Kao i po pitanju Kosova i Metohije, mi nijesmo uzeli ničiju teritoriju. Različiti su uglovi gledanja, ali treba da se saslušamo, razumijemo i vjerujem u bolje odnose i važno je da imao češću konunikaciju jer bi izbjegli teške riječi”, kazao je Vučić.
On je naveo i da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Srbiji krajem godine.
Na pitanje osjeća li se bezbjedno u Crnoj Gori, a po pitanju namjera Radoja Zvicera, kazao je da postoji ta komunikacija u Skaj aplikaciji da je on planirao njegovo ubistvo i ranije.
“Riječ je o vođama klanova odavde. Ne vidim velike novosti. Kada postoje nepotrebne političke tenzije između Podgorice i Beograda, svako će da kaže da je kriv onaj drugi. Morali smo biti racionalniji, pažljiviji, a tu kada krenu optužbe tu kraja nema. Kriminalci će svakako da rade svoj posao. Toga ima u svakoj zemlji”, naveo je Vučić.
Što se tiče uvredljivih natpisa, Vučić navodi da se vodi godinama negativna kampanja protiv njega i Srbije.
“To je politika i morate da se naviknete. Ne pogađaju me. Ovdje se osjećam sigurno, imamo dobro obezbjeđenje i mislim da ne može da bude problema”, kazao je Vučić.
-
Priroda i društvo3 дана ranijeMladić iz Zete pokazao veličinu čovjeka: Nemanja Anđušić spasio život djetetu
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ako su tetovaže opasnost Srbija bi trebalo da zabrani ulazak za 80 odsto Crnogoraca
-
Servisne informacije2 дана ranijeObustava saobraćaja na teritoriji opštine Zeta
-
Sport3 дана ranijeZeta nakon penala do Druge lige – Ljuljanović junak odluke
-
Hronika3 дана ranijeVučićeva “parabezbjednosna” grupa zadržana na Aerodromu Tivat
-
Politika1 дан ranijeMandić: Zadovoljan sam što Spajić i Milatović nijesu reagovali na vraćanje državljana Srbije iz Tivta
-
Politika2 дана ranijeZbog grupe od 87 “poštenih Srba”, Vučić naredio graničnoj policiji represivne mjere prema crnogorskim državljanima
-
Zeta3 дана ranijeIsti dokument, dvije odluke: Da li je KIC „Zeta“ prekršio Zakon o slobodnom pristupu informacijama?

