Politika

Politikologu od države za čuvanje Mandića i po 1.650 eura

I dok se čekaju pojašnjenja ko je i po kojem osnovu Danilu Mandiću, brataniću šefa parlamenta Andrije Mandića, dao ključeve skupštinskog džipa, iz te institucije stigli su odgovori da je za potrebe bezbjednosti u kabinetu po ugovoru o djelu od januara 2024. godine radno angažovan diplomirani politikolog Mihailo Čađenović.

Sudeći prema dokumentaciji, koji su “Vijesti” dobile putem slobodnog pristupa informacijama, Čađenoviću su zaduženja izrada analiza bezbjednosnih akata, priprema bezbjednosne analitike i koordinacija događaja za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Prema osnovnim ugovorima i njihovim aneksima, njegova mjesečna naknada je bila u rasponu od 850 eura pa do 1.650 eura, koliko je Čađenoviću isplaćeno u martu ove godine zbog dodatnih radnih angažovanja.

Čađenović je bio jedan od optuženih u slučaju “državni udar”, a prvostepenom odlukom je kao vozač nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) bio osuđen na 18 mjeseci, a potom je prošlog ljeta u ponovoljenom postupku, kao i svi drugi okrivljeni, oslobođen optužbi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti u oktobru 2016. godine.

“Vijesti” su od Skupštine, preko aplikacije MANS-a, tražile podatke o radnom angažovanju i zaradama za Danila Mandića i Mihaila Čađenovića, koji su godinama u privatnom obezbjeđenju štićene ličnosti Andrije Mandića, ali su iz parlamenta ponovili da bratanić nikada ni po kojem osnovu nije radno angažovan u toj instituciji.

“Obavještavam Vas da Skupština Crne Gore nije angažovala Danila Mandića po bilo kojem osnovu, dok za Mihaila Čađenovića u prilogu dostavljamo ugovore o djelu i ankese ugovora”, navodi se u odgovoru Biroa pravnih poslova, koji je potpisala šefica Ivana Ivanović.

Čađenović je u Skupštini radno angažovan dva mjeseca nakon što je Andrija Mandić izabran za šefa zakonodavnog doma i to na poslovima bezbjednosti kabineta.

Nejasno je zbog čega je šefu parlamenta trebalo dodatno obezbjeđenje u kabinetu, budući da kao predsjednik Skupštine ima status štićene ličnosti prema Vladinoj Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Ugovori i aneksi

Za 18 mjeseci, koliko je diplomirani politikolog angažovan za potrebe bezbjednosti u kabinetu šefa parlamenta, Čađenović je potpisao dva ugovora o djelu, ali i šest aneksa ugovora, kojima su značajno povećavane isplate u pojedinim mjesecima radnog angažmana.

Kada se sabere ukupna vrijednost isplata, po dva ugovora i nekoliko aneksa, Čađenoviću je za 2024. godinu bruto isplaćeno 15.385,34 eura, odnosno neto 13.556,32 eura.

Ugovori su redovno dopunjavani aneksima, čak šest puta u periodu od oktobra 2024. do aprila 2025, pri čemu su se upisivale izmjene u iznosima naknade, ali i obima posla.

Prvi ugovor o djelu sa Mihailom Čađenovićem zaključen je 6. januara 2024. godine između Skupštine Crne Gore, koju je predstavljao generalni sekretar Aleksandar Klarić, a prema tom dokumentu radno angažovanje je trebalo da traje do 31. decembra prošle godine.

Naručilac posla, za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, obavezuje Čađenovića da “poslove izvršava prema uputstvima dobijenim od naručloca posla”.

“Naručilac posla će obezbijediti kontrolu nad izvršenjem posla”, navodi se u ugovoru.

Prema prvom ugovoru Skupština se obavezala da od 26. januara do 29. febuara 2024. godine isplati Čađenoviću neto zaradu od 1.006,32 eura, a za period od 1. marta do 31. decembra 2024. godlne iznos od 850 eura na mjesečnom nivou, kao i da mu obezbijede uslove za rad.

Prvi aneks ugovora zaključen je 17. oktobra 2024. godine, kojima je značajno uvećana zarada u pojedinim mjesecima.

Tim aneksom je Čađenoviću uvećana zarada za period od 1. aprila do 31. maja 2024. godine ali i za jul, septembar i oktobar 2024. godine. U tim mjesecima Skupština se obavezala da mu isplati neto po 1.350 eura.

Novi aneks potpisan je 18. novembra 2024. kojim je predviđeno da se Čađenoviću za angažovanje u tom mjesecu isplati 1.450 eura, a još jedan je zaključen i u decembru gdje je primio istu zaradu u posljednjem mjesecu prošle godine.

Pretposljednjeg dana 2025. Čađenović je sa Skupštinom potpisao novi ugovor o djelu, gdje je za angažovanje predviđena neto zarada od 850 eura.

Ali kao u 2024. zarada u radnom angažmanu mu je uvećavana aneksima.

Skupština je 17. januara potpisala aneks, kojim je uređeno da se Čađenoviću u tom mjesecu isplati 1.450 eura.

Najveću zaradu za radno angažovanje u kabinetu šefa Skupštine, Čađenoviću je aneksom ugovora od 17. marta isplaćeno u martu ove godine kada mu neto zarada bila 1.650 eura.

Još jednim aneksom od 14. aprila Čađenoviću je zarada u tom mjesecu iznosila 1.650 eura.

Plate većine poslanika u aprilu ove godine iznosile su svega stotinjak eura više od honorara koji je u pojedinim mjesecima primao Mihailo Čađenović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Živković: I DPS bi hapsio svoje funkcionere

Ne propustite

Reagovanje DNP Zeta: Radonjić simbol propasti DPS-a u Zeti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Žene kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je 8. mart – Međunarodni dan žena, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Povodom 8. marta – praznika koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i priliku da iskažemo poštovanje prema njihovom nemjerljivom doprinosu našem društvu, u ime Skupštine Crne Gore i svoje lično, upućujem iskrene čestitke svim ženama u našoj zemlji”, kazao je Mandić.

Žene su, ističe, kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage u najtežim vremenima. Njihova mudrost, odgovornost i posvećenost ostaju temelj stabilnosti i napretka svake zajednice.

“Njihov rad, znanje i odgovornost danas snažno doprinose razvoju društva i jačanju institucija. U porodicama, na radnim mjestima, u javnom i političkom životu, pokazuju hrabrost i integritet koji su od neprocjenjivog značaja za budućnost Crne Gore”, navodi se u čestitki Mandića.

On ističe da je posebno ponosan što 28. saziv Skupštine Crne Gore ima izražen senzibilitet prema pitanjima položaja žena.

“Rad Ženskog kluba Skupštine i usvajanje tekovine da izborne liste moraju biti sačinjene od minimum 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, predstavlja važan korak u daljem jačanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu”, kazao je Mandić.

Naša zajednička odgovornost je, kako zaključuje, da nastavimo da stvaramo društvo jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, rad i posvećenost žena biti još snažnije prepoznati i podržani.

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.