Politika

Politikologu od države za čuvanje Mandića i po 1.650 eura

I dok se čekaju pojašnjenja ko je i po kojem osnovu Danilu Mandiću, brataniću šefa parlamenta Andrije Mandića, dao ključeve skupštinskog džipa, iz te institucije stigli su odgovori da je za potrebe bezbjednosti u kabinetu po ugovoru o djelu od januara 2024. godine radno angažovan diplomirani politikolog Mihailo Čađenović.

Sudeći prema dokumentaciji, koji su “Vijesti” dobile putem slobodnog pristupa informacijama, Čađenoviću su zaduženja izrada analiza bezbjednosnih akata, priprema bezbjednosne analitike i koordinacija događaja za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Prema osnovnim ugovorima i njihovim aneksima, njegova mjesečna naknada je bila u rasponu od 850 eura pa do 1.650 eura, koliko je Čađenoviću isplaćeno u martu ove godine zbog dodatnih radnih angažovanja.

Čađenović je bio jedan od optuženih u slučaju “državni udar”, a prvostepenom odlukom je kao vozač nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) bio osuđen na 18 mjeseci, a potom je prošlog ljeta u ponovoljenom postupku, kao i svi drugi okrivljeni, oslobođen optužbi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti u oktobru 2016. godine.

“Vijesti” su od Skupštine, preko aplikacije MANS-a, tražile podatke o radnom angažovanju i zaradama za Danila Mandića i Mihaila Čađenovića, koji su godinama u privatnom obezbjeđenju štićene ličnosti Andrije Mandića, ali su iz parlamenta ponovili da bratanić nikada ni po kojem osnovu nije radno angažovan u toj instituciji.

“Obavještavam Vas da Skupština Crne Gore nije angažovala Danila Mandića po bilo kojem osnovu, dok za Mihaila Čađenovića u prilogu dostavljamo ugovore o djelu i ankese ugovora”, navodi se u odgovoru Biroa pravnih poslova, koji je potpisala šefica Ivana Ivanović.

Čađenović je u Skupštini radno angažovan dva mjeseca nakon što je Andrija Mandić izabran za šefa zakonodavnog doma i to na poslovima bezbjednosti kabineta.

Nejasno je zbog čega je šefu parlamenta trebalo dodatno obezbjeđenje u kabinetu, budući da kao predsjednik Skupštine ima status štićene ličnosti prema Vladinoj Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Ugovori i aneksi

Za 18 mjeseci, koliko je diplomirani politikolog angažovan za potrebe bezbjednosti u kabinetu šefa parlamenta, Čađenović je potpisao dva ugovora o djelu, ali i šest aneksa ugovora, kojima su značajno povećavane isplate u pojedinim mjesecima radnog angažmana.

Kada se sabere ukupna vrijednost isplata, po dva ugovora i nekoliko aneksa, Čađenoviću je za 2024. godinu bruto isplaćeno 15.385,34 eura, odnosno neto 13.556,32 eura.

Ugovori su redovno dopunjavani aneksima, čak šest puta u periodu od oktobra 2024. do aprila 2025, pri čemu su se upisivale izmjene u iznosima naknade, ali i obima posla.

Prvi ugovor o djelu sa Mihailom Čađenovićem zaključen je 6. januara 2024. godine između Skupštine Crne Gore, koju je predstavljao generalni sekretar Aleksandar Klarić, a prema tom dokumentu radno angažovanje je trebalo da traje do 31. decembra prošle godine.

Naručilac posla, za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, obavezuje Čađenovića da “poslove izvršava prema uputstvima dobijenim od naručloca posla”.

“Naručilac posla će obezbijediti kontrolu nad izvršenjem posla”, navodi se u ugovoru.

Prema prvom ugovoru Skupština se obavezala da od 26. januara do 29. febuara 2024. godine isplati Čađenoviću neto zaradu od 1.006,32 eura, a za period od 1. marta do 31. decembra 2024. godlne iznos od 850 eura na mjesečnom nivou, kao i da mu obezbijede uslove za rad.

Prvi aneks ugovora zaključen je 17. oktobra 2024. godine, kojima je značajno uvećana zarada u pojedinim mjesecima.

Tim aneksom je Čađenoviću uvećana zarada za period od 1. aprila do 31. maja 2024. godine ali i za jul, septembar i oktobar 2024. godine. U tim mjesecima Skupština se obavezala da mu isplati neto po 1.350 eura.

Novi aneks potpisan je 18. novembra 2024. kojim je predviđeno da se Čađenoviću za angažovanje u tom mjesecu isplati 1.450 eura, a još jedan je zaključen i u decembru gdje je primio istu zaradu u posljednjem mjesecu prošle godine.

Pretposljednjeg dana 2025. Čađenović je sa Skupštinom potpisao novi ugovor o djelu, gdje je za angažovanje predviđena neto zarada od 850 eura.

Ali kao u 2024. zarada u radnom angažmanu mu je uvećavana aneksima.

Skupština je 17. januara potpisala aneks, kojim je uređeno da se Čađenoviću u tom mjesecu isplati 1.450 eura.

Najveću zaradu za radno angažovanje u kabinetu šefa Skupštine, Čađenoviću je aneksom ugovora od 17. marta isplaćeno u martu ove godine kada mu neto zarada bila 1.650 eura.

Još jednim aneksom od 14. aprila Čađenoviću je zarada u tom mjesecu iznosila 1.650 eura.

Plate većine poslanika u aprilu ove godine iznosile su svega stotinjak eura više od honorara koji je u pojedinim mjesecima primao Mihailo Čađenović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Živković: I DPS bi hapsio svoje funkcionere

Ne propustite

Reagovanje DNP Zeta: Radonjić simbol propasti DPS-a u Zeti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

SO Pljevlja usvojila Deklaraciju o nepriznavanju nezavisnosti Kosova

Skupština opštine (SO) Pljevlja sa 18 glasova usvojila je Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Dokument je predložila Demokratska narodna partija (DNP), a isti takav je ranije usvojen u SO Zeta.

U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima. No, poručuje se da pljevaljski parlament “ostaje privržen… nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN…”

U tački jedan deklaracije piše da SO Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

U drugoj se navodi da SO Pljevlja “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti (2006. godine), ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije.

U tački tri piše da SO Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića (PES) da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

“SO Pljevlja, solidarišući se sa stradalim crnogorskim i srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, donosi ovu deklaraciju kao vid podrške i nastojanja da se kriza nastala jednostrano proglašenom nezavisnošću riješi mirnim putem; SO Pljevlja ostaje privržen poštovanju Povelje UN-a, nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244”, navedeno je u tačkama četiri i pet deklaracije.

Nakon što je bivši Demokratski front (DF), koji čine DNP i NSD, prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o “otpriznavanju” Kosova, Knežević je sredinom aprila najavio da će aktuelizovati to pitanje – ovog puta i u drugim opštinama gdje je DNP dio vlasti, ali i na državnom nivou.

Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o, kako je naveo, “jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova”.

Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije (NSD), dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić. Za usvajanje dokumenta potrebno je najmanje 18 “ruku”.

Jedini odbornik Demokrata koji nije podržao inicijativu je Milojica Tešović, koji smatra da lokalni parlament ne treba da raspravlja o pitanjima spoljne politike jer su ona u nadležnosti državnih institucija, tj. Vlade.

I nezavisni odbornik Miomir Drobnjak najavio je prethodno da iz istih razloga neće podržati usvajanje deklaracije.

Politika

Đurović: Rekonstrukcijom Vlade NSD dobija dva ministarstva

Funkcioner Nove srpske demokratije, Dejan Đurović u emisiji Specijal na TV Podgorica kazao je da se rekonstrukcija Vlade očekuje u svakom trenutku i da će NSD u novom sastavu izvršne vlasti imati dva ministra, Radoša Zečevića i Jovana Jola Vučurović.

“U svakom trenutku se očekuje da bude rekonstrukcija Vlade. Što se tiče Nove srpske demokratije, imaćemo dva nova ministra”. rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, poslanik Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i inspekcijske poslove, dok će Radoš Zečević preuzeti resor saobraćaja.

“Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i za inspekcijske poslove, a ministar saobraćaja biće Radoš Zečević, koji se dokazao u svom poslu kao direktor Puteva Podgorice. Mislim da će Crna Gora u njima dvojici dobiti ljude koji će ozbiljno raditi na svojim zadacima i doprinijeti boljem radu Vlade”, rekao je Đurović za RTV PG.

Govoreći o navodima da je izbor Vučurovića izazvao negodovanje dijela hrvatskih političkih predstavnika, Đurović je ocijenio da gotovo nema političara čije izjave nijesu bile predmet kritika.

“Mislim da nema političara u Crnoj Gori za kojeg se ne bi mogla pronaći neka izjava koja je nekome sporna. Ali, to će pokazati i glasanje u parlamentu. Vjerujem da Jovan Jole Vučurović zaslužuje ne samo povjerenje crnogorskog parlamenta, već i šire javnosti, a to će dokazati svojim radom”, kazao je on.

Đurović je izrazio očekivanje da će doći do smirivanja tenzija između Crne Gore i Hrvatske.

“Želim da vjerujem da će Hrvatska spustiti tenzije kada su u pitanju izbori u crnogorskoj Vladi, kao i da će doći do poboljšanja bilateralnih odnosa. Očekujemo i da Hrvatska poništi odluku kojom su Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević proglašeni personama non grata, jer takve odluke ne doprinose dobrim komšijskim i bilateralnim odnosima, već samo podižu tenzije. Mislim da to u ovom trenutku nije u interesu ni Hrvatske ni Crne Gore”, rekao je Đurović.

Na pitanje da li će Ministarstvo sporta i mladih biti podijeljeno na dva resora, Đurović je kazao da o tome odlučuje premijer Milojko Spajić.

“Ne znam, to ipak zavisi od premijera Spajića”, poručio je Đurović.

Đurović je kazao da će o eventualnom davanju Aerodroma Crne Gore pod koncesiju odlučivati Skupština.

“Skupština treba da odluči i treba da odluče predstavnici naroda. To sam rekao i ranije u vašim emisijama”, rekao je Đurović.

On je naveo da je ključno procijeniti da li Crna Gora može samostalno razviti aerodrome koji će biti konkurentni u regionu.

“Uvijek postoji dilema da li imamo mogućnosti da napravimo aerodrome koji će biti dobra konkurencija aerodromima u regionu. Moramo sami donijeti tu odluku2, kazao je on.

Kao primjer naveo je razvoj Aerodroma – Nikola Tesla“ u Beogradu nakon davanja pod koncesiju.

“Vidimo da je beogradski aerodrom doživio ozbiljan preporod i postao jedan od centara ovog dijela Evrope kada je riječ o avio-saobraćaju. Tu svakako postoje određeni pozitivni primjeri”, rekao je Đurović.

Politika

Raste povjerenje u rad Vlade Milojka Spajića

Prema rezultatima junskog istraživanja javnog mnjenja Spektrum Analitike, zabilježen je rast pozitivnih ocjena na račun Vlade Crne Gore u odnosu na prethodni mjesec, budući da je broj građana koji su uglavnom zadovoljni radom izvršne vlasti uvećen za 4,6 odsto. Dakle, kako je saopšteno, zadovoljstvo radom Vlade izražava 38,4 odsto ispitanika, dok je 44,7 odsto njih uglavnom ili veoma nezadovoljno. Ukupni indeks ocjene Vlade porastao je sa -14,1 u maju na -6,3 u junu, što ukazuje na ublažavanje negativnih stavova javnosti.

Istraživanje pokazuje promjenu u percepciji građana kada je riječ o opštem pravcu razvoja države. Više ispitanika smatra da se Crna Gora kreće pravim putem.

“Takav stav dijeli 41,3 odsto građana, dok 29,7 odsto smatra da država ide pogrešnim putem, a 29 odsto nema formiran stav. U odnosu na maj, broj građana koji smatraju da se zemlja kreće u dobrom pravcu porastao je za gotovo pet procenata, dok je broj onih koji misle suprotno smanjen za skoro osam poena”, navodi se u istraživanju Spektruma.

Kada je riječ o političkim prilikama u glavnom gradu, istraživanje pokazuje da među građanima ne postoji jasna procjena stabilnosti lokalne vlasti.

“Da će vlast u Podgorici biti stabilna očekuje 30 odsto ispitanika, dok 30,8 odsto smatra da neće, a najveći dio građana 39,2 odsto nema stav o tom pitanju. Istovremeno, gotovo polovina ispitanika, 47,7 odsto, pozitivno ocjenjuje dosadašnji rad gradonačelnika Saše Mujovića, dok 20,2 odsto njegov rad ocjenjuje negativno”, pokazuje istraživanje.