Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”, kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

Sledeće

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Ne propustite

Spajić dostavio Skupštini predlog za razrješenje Milovića po hitnom postupku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ćulafić: U zoni KAP-a u Zeti nije moguće više odlagati opasni otpad

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da realizacija projekta remedijacije deponije otpada predstavlja konkretan iskorak u unapređenju zaštite životne sredine u Crnoj Gori.

Naglasio je da je Vlada, kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom obezbijedila stabilna finansijska sredstva za rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja otpada.

“Podsjetio je da je u toku priprema dokumentacije koja obuhvata: Studiju procjene uticaja na životnu sredinu i društvena pitanja (ESIA) za sanaciju odlagališta otpada u zoni KAP-a, Plan upravljanja radnom snagom (LMP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori, Plan uključivanja zainteresovanih strana (SEP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori i Plan obaveza u pogledu životne sredine i društva (ESCP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Poručio je da uspješno okončani pregovori sa međunarodnim partnerima potvrđuju kredibilitet institucija i ozbiljan pristup rješavanju ekoloških izazova.

Ćulafić je najavio da se početak radova očekuje početkom septembra ove godine, čime će se ući u vidljivu fazu rješavanja problema koji opterećuje lokalnu zajednicu.

“Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera postupa u skladu sa zaključcima Vlade Crne Gore, uz jasno definisane prioritete u oblasti upravljanja otpadom”, poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, kreditno zaduženje je usmjereno na dugoročno rješavanje problema, a ne na privremena rješenja koja su se ranije pokazala neefikasnim.

“Izmjenom Državnog plana upravljanja otpadom isključili smo mogućnost da opasni otpad ubuduće bude odlagan u zoni KAP-a, što je, siguran sam, vrlo konkretan korak ka unapređenju životne sredine u Zeti. Dakle, ovakve odluke usmjeravaju ponašanje svih na koje se odnose, te zabrana odlaganja otpada na ovoj lokaciji je najkonkretnija odluka, dok će remedijacija postojećeg odlagališta biti sljedeći korak, čime ćemo ovo ekološko pitanje zatvoriti”, zaključio je ministar, izražavajući zadovoljstvo što se zdrave ekološke politike kreiraju i efikasno sprovode, bez obzira na veliki broj naslijeđenih izazova.

Politika

Skupština ponovo izglasala zakone o ANB i unutrašnjim poslovima

Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Parlament je danas usvojio te zakone nakon što ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima danas su usvojene glasovima 47 poslanika, dok su protiv glasala 22, a uzdržanih nije bilo.

Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je takođe 47 poslanika, 21 je bio protiv, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zbog usvajanja tih zakona 6. marta podnijeli su ostavke na fukcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju.

Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da će, ukoliko parlamentarna većina istraje u namjeri i u ponovljenom glasanju odluči da ponovo podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biti jasno da vlast gazi Ustav i formalno uvodi represiju kao model upravljanja državom.

“To onda više nije pitanje političkog nesaglasja, već demonstracija sile nad ustavnim poretkom i građanima”, rekao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS, kao vodeća stranka opozicije, smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju “, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor”, zaključio je Mugoša.

Politika

Vukićević: Pomalo je neprijatno posmatrati disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU

Politički analitičar Boško Vukićević saopštio je da je neprijatno posmatrati javno disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU.

On se, naime, osvrnuo na stav Delegacije EU u Podgorici da crnogorska opozicija treba da bude konstruktivni, kao i da od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nije traženo posredovanje u dijalogu sa predstavnicima vlasti.

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

„Još juče je DPS govorio o ‘destruktivnim potezima vlasti’, optužujući je za, maltene, ‘antievevropsko djelovanje’. Tim prije, pomalo je neprijatno posmatrati ovakvo javno disciplinovanje i šamaranje DPS-a od strane Delegacije EU, dok je Milatović tu kao kolateralna šteta“, ocijenio je Vukićević.