Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”, kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

Sledeće

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Ne propustite

Spajić dostavio Skupštini predlog za razrješenje Milovića po hitnom postupku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Udruženje Crnogoraca Kule: Knežević ne posustaje sa demonstracijom inferiornosti i snishodljivosti

Politički klovn Milan Knežević, obavljajući ovih dana zadatak za svojeg mentora po vojvođanskim opštinama, ne posustaje sa demonstracijom inferiornosti i snishodljivosti, poručili su iz Udruženja Crnogoraca opštine Kula.

“Stepen njegovog samoponiženja prilikom političkog agitovanja u korist Aleksandra Vučića poprima groteskne oblike. Ne poštujući elementarno građane Republike Srbije i njihovo demokratsko pravo da biraju svoje predstavnike, uz podršku režimskih medija, prosipa pamet i uporno nudi, smatrajući iz njemu poznatih razloga da mu to pripada, interpretaciju crnogorstva, srpstva, izdaje, bratstva i čega sve ne”, navodi se u saopštenju.

Usuđuje se, dodaju, da daje uputstva kako se voli Srbija.

“Zemlja u kojoj smo kao Crnogorci rođeni, kojoj smo odani, u kojoj živimo i vidimo ličnu i porodičnu perspektivu. Ne staje na tome već nastavlja s poluistinama i nižerazrednim manipulatorskim metodama, podmećući opasno tobožnju mržnju Crnogoraca prema Srbiji i srpskom narodu”, poručuje Udruženje.

Kolonizovanim Crnogorcima u Vojvodini, nikada nije, navode, bio potreban politički mentor iz Crne Gore da zauzmu svoj stav u odnosu na unutrašnje stvari Srbije i da donesu političke odluke.

“Takve ocjene vjerovatno više govore o samom Kneževiću, koji ne može zamisliti situaciju da Crnogorci u Vojvodini imaju svoje individualne stavove i da ih ne može gurati u zamišljene kvazinacionalne torove. Iz ovakvih nastupa jasno vidimo i odnos Kneževića prema političkim slobodama građana, za koje vidi samo kolektivističke obrasce u koje ih velikodržavnom, nacionalističkom i hegemonističkom retorikom treba pošto poto sabiti”, stoji u saopštenju.

Ovakve istupe i retoriku prepoznajemo i kao podršku snagama u Republici Srbiji koje nacionalnim Crnogorcima nastoje da otmu Nacionalni savjet, kako bi dobili još jednu polugu za asimilaciju i uskraćivanje prava crnogorskoj nacionalnoj manjini u zemlji koju volimo i kojoj smo kao njeni slobodni građani odani, ističe se u saopštenju koje ovako zaključuju:

Pitali Sulu Radovog iz Komana, ko je loš čovjek?

SULA: Onaj koji pored svog ognjišta ide na tuđe!

A ko je gori od njega?

SULA: Onaj koji pored svog ognjišta ide na tuđe da se grije!

A ko je najgori pitaju Sulu?

ONAJ ŠTO SA TUĐEG OGNJIŠTA NA SVOJE LAJE!!

Izvor:Antena M

Politika

Spajić: DPS koči evropski put države zbog interesa Rusije

Demokratska partija socijalista (DPS) se tajnim sporazumom, koji je 2011. godine potpisala sa Jedinstvenom Rusijom, obavezala da Crna Gora neće ući u Evropsku uniju (EU) ako je to suprotno ruskim interesima, kazao je premijer Milojko Spajić, navodeći da zbog toga ta stranka sada koči evropske integracije.

Spajić je to rekao na Premijerskom satu u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Andije Nikolića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja godine. On je upitao Nikolića da li je vidio sadržaj sporazuma DPS-a sa Jedinstvenom Rusijom i šta on predviđa.

“Mislim da mlade u DPS-u neki drže u mraku. Neki možda neće da vam kažu koje su obaveze preuzeli tim sporazumom i od koga su ucijenjeni. Možda su ucijenjeni od Rusije, od tajnih službi ruskih, koje prijete možda da će da iznesu sporazum u javnost”, kazao je Spajić.

On je rekao da, možda, ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti da će izaći sa sporazumom, koji javnost nije vidjela.

“Oni su pokazivali jednu verziju zapadnim partnerima i izgubili su njihovo povjerenje kada su vidjeli da su ih slagali šta piše u tom sporazumu. U tom sporazumu piše da ukoliko interesi Rusije budu suprotni EU, Crna Gora neće ući u EU. Na to ste se obavezali 2011. godine i vi to hoćete sada da sprovedete u parlamentu”, rekao je Spajić.

Prema riječima Spajića, tajni sporazum koji je DPS 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom nikada nije objavljen.

“Lažna verzija je data zapadnim partnerima. Sad neko drži u fioci pravi sporazum i vjerovatno je prijetnja da će biti objavljen u nekom trenutku. Zato je možda sva ova priča oko opstrukcije evropskih zakona u parlamentu”, kazao je Spajić.

Politika

Incidenti obilježili lokalne izbore u Srbiji: SNS lista pobijedila u 10 opština, opozicija bilježi rast

Lokalni izbori održani u deset opština u Srbiji protekli su uz niz nepravilnosti i incidenata na pojedinim biračkim mjestima, dok preliminarni rezultati ukazuju na pobjedu liste okupljene oko Srpske napredne stranke (SNS) u većini sredina.

Prema izvještajima sa terena, u Boru i Bajinoj Bašti zabilježeni su ozbiljniji incidenti. U Boru je ispred sjedišta SNS-a došlo do fizičkog sukoba, kojem je prethodila rasprava između trojice mladića i pristalica stranke. SNS je saopštio da su njihovi članovi tom prilikom napadnuti i da su završili u bolnici, dok organizacija Crta tvrdi da je napadnut njihov posmatrač, kao i još dvojica aktivista koji su zatražili ljekarsku pomoć.

U Bajinoj Bašti, kako prenosi N1, muškarac sa pištoljem prišao je grupi koja je prethodno napala građane i novinara, što je dodatno podiglo tenzije tokom izbornog dana.

Pravo glasa imalo je ukupno 247.985 građana, koji su birali između lista vladajućih stranaka, opozicije, studenata i grupa građana.

Preliminarni rezultati pokazuju da je lista okupljena oko SNS-a ostvarila ubjedljive rezultate u većini opština. U Aranđelovcu je, na 90 odsto obrađenih biračkih mjesta, osvojila 53 odsto glasova, dok je studentska lista osvojila 44,9 odsto. U Bajinoj Bašti SNS ima 53,49 odsto, a u Boru 49,22 odsto glasova, gdje je studentska lista osvojila oko 43 odsto.

Najubjedljivija pobjeda zabilježena je u Kladovu, gdje je lista oko SNS-a osvojila 72 odsto glasova, dok je studentska lista dobila 26,69 odsto. SNS je osvojio i 57,11 odsto u Knjaževcu, 63,78 odsto u Lučanima i 65,64 odsto u Majdanpeku.

U Kuli su rezultati bili najneizvjesniji, gdje je lista „Kula naša porodica“ osvojila 50,42 odsto glasova. U Sevojnu lista oko SNS-a ima 51,48 odsto, dok je u Smederevskoj Palanci osvojila 58 odsto glasova, naspram 29,22 odsto koje je pripalo studentskoj listi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon zatvaranja biračkih mjesta, ističući da su izbori protekli u napetoj atmosferi.

„Ja ću samo nekoliko riječi da kažem, da se nadam da će posle ovoga danas, posle ovoga večeras, neki ljudi prekinuti hajku na sve koji drugačije misle, da smo danas jedva izbjegli ogromno zlo. Neki su pištolje potezali, maltretirali ljude“, rekao je Vučić.

On je dodao da će „ponuditi ruku svim ljudima u Srbiji kako bi se ujedinili“, naglašavajući da „nisu laka vremena“.

Komentarišući izvještaje o upadima u kol centre, Vučić je rekao: „Valjda neznajući da je to ne samo dozvoljeno već poželjno da radite – da pozivate telefonom svoje pristalice da izađu na izbore. To je osnov demokratskog političkog djelovanja u svakoj normalnoj civilizovanoj zemlji na svijetu.“

Izborni dan obilježile su optužbe o nepravilnostima i međusobna prebacivanja odgovornosti između vlasti i organizacija koje su pratile izborni proces, dok se konačni rezultati očekuju nakon obrade svih biračkih mjesta.