Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”, kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

Sledeće

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Ne propustite

Spajić dostavio Skupštini predlog za razrješenje Milovića po hitnom postupku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.

Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.

“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.

Politika

Uhapšena Vesna Bratić

photo by Filip Filipović / Adria

Uhapšena je bivša ministarka prosvjete i nauke Vesna Bratić.

Bratić je privedena poslije 11 sati u SPO.

Iz SDT-a je jutros saopšeno da Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Budvi, zbog postojanja sumnje da su učinile krivična djela zloupotreba službenog položaja.

Još nema zvaničnih detalja o ovoj akciji, a iz SDT-a su u saopštenju najavili da će nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.

Podsjećamo, SDT je početkom 2023. godine formiralo predmet protiv Bratić koja je državu nezakonitim smjenama oštetila za više milionski iznos.

Bratić je 2021. godine masovno smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Njoj je u februaru 2022. izglasano nepovjerenje u Vladi.

Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.

Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Politika

Knežević: Izvinjavam se u ime Milatovića što nije čestitao Dan državnosti Srbije

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je javno izvinjenje u ime predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, zbog toga što, kako je naveo, Milatović nije čestitao Dan državnosti Srbije ni Srbima u Crnoj Gori, ni predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Knežević je ocijenio da je takav potez nezamisliv, posebno imajući u vidu da su, kako tvrdi, brojni svjetski zvaničnici uputili čestitke Beogradu. On je podsjetio da je Milatović izabran i glasovima velikog broja Srba u Crnoj Gori, te dodao da mu je brat nastanjen u Beogradu.

„Mogao je bar bratu da čestita Dan državnosti“, rekao je Knežević, navodeći da dan još nije bio završen i da Milatović eventualno može reagovati „pred ponoć, poput Pepeljuge“.

Prema njegovim riječima, izostanak čestitke nije iznenađenje, već dio šire političke matrice. Knežević je ocijenio da se u regionu formira, kako je naveo, antisrpski vojni savez, za koji tvrdi da ima podršku pojedinih zapadnih država, te da takva politika može izazvati ozbiljne turbulencije.