Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”, kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

Sledeće

Kaluđerović: Važnost jačanja vladavine prava i neselektivne borbe protiv kriminala

Ne propustite

Spajić dostavio Skupštini predlog za razrješenje Milovića po hitnom postupku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG

Politika

Božović i Kaluđerović: Vlada snosi odgovornost za imenovanje Nikčević

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) u Skupštini Crne Gore, Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, oglasili su se povodom imenovanja Mirne Nikčević za članicu Savjeta za zaštitu potrošača, poručivši da se “ograđuju od ove odluke Vlade Crne Gore”.

U saopštenju dostavljenom medijima, ističu da smatraju neprihvatljivim da na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje budu imenovane osobe koje su “u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici”.

“Smatramo da osobe koje su u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ne bi trebalo da budu imenovane na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje i odgovornost prema svim građanima”, navodi se u izjavi.

Božović i Kaluđerović poručuju da SNP nema ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, ali naglašavaju da imenovanja moraju biti zasnovana na jasnim i univerzalnim standardima.

Mrziteljka SPC-a nagrađena funkcijom od strane “prosrpske” Vlade

“Iako nemamo ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, važno je da kriterijumi za imenovanja budu zasnovani na stručnosti, integritetu i poštovanju osnovnih vrijednosti društva”, navode poslanici.

Oni su dodatno podvukli da je riječ o odluci koju je samostalno donijela izvršna vlast.

“Ova odluka je isključiva odgovornost Vlade, i kao partija koja uvažava princip tolerancije, distanciramo se od imenovanja koje šalje pogrešnu poruku javnosti”, zaključuju Božović i Kaluđerović.