Magazin

Počeo je Božićni post: Ideje za jelovnik za nedelju dana

Božićni post počinje svake godine 28. novembra i traje do 7. januara, odosno do Božića. Strogo se posti (na vodi) samo srijedom i petkom, dok je ponedeljkom, utorkom i četvrtkom dozvoljeno koristiti ulje i vino, a subotom i nedeljom može se jesti i riba.

Pošto je ovo period nagle promjene načina ishrane, nutricionisti savjetuju da se obroci unaprijed planiraju tako da dnevni meni sadrži voće i prirodno cijeđene sokove; salate od svježeg ili kiselog povrća, kao i jela od kuvanog, barenog ili dinstanog povrća, posebno mahunarki (grašak, sočivo, pasulj, lebleblije, boranija) koje imaju nizak glikemijski indeks, a pružaju dovoljno energije za brojne dnevne aktivnosti, prenosi Nova.rs.

Posebno post na vodi nije lak, kad su, osim što se izbjegavaju sve namirnice životinjskog porijekla (meso, mleko, jaja…), zabranjene i namirnice koje imaju ulje u sebi, kao i priprema jela na ulju.

Ipak, ideja za posna jela, kao i ona na vodi je zaista mnogo, a Minut za mene predlaže posni jelovnik na vodi za nedelju dana.

Ponedeljak

doručak: sendvič od kifle, pečene paprike, svježeg luka, peršuna i origana

ručak: biljna supa – kuvano povrće sa začinima i pečeni krompir

večera: salata od kuvanog povrća (kuvani kukuruz, svježi luk, paradajz, paprika i začini).

Utorak

doručak: kačamak (kao prilog dodajte neko svježe ili kuvano povrće po želji)

ručak: bijeli pasulj na vodi (potrebni sastojci su bijeli pasulj, crni luk, šargarepa, suva paprika, brašno, aleva paprika i so)

večera: musli od ovsenih pahuljica sa voćem i sa sokom.

Srijeda

doručak: posna pita sa pečurkama na vodi

ručak: čorba od praziluka i posni rižoto sa komadićima soje na vodi

večera: posni rolat sa povrćem

Četvrtak

doručak: hljeb i miješana salata (pasulj i sveža paprika sa kiselim krastavčićima, lukom i soja sosom)

ručak: paradajz čorba sa posnom testeninom; boranija, ali bez uljane zaprške, zgusnuti umjesto toga brašnom

večera: domaći džem ili med premazati na krišku hleba i kao prilog uz to popiti čaj

Petak

doručak: salata od krompira i šargarepe na vodi

ručak: bukovača na vodi

večera: tortilja na vodi i uz nju turšija ili kiseli kupus ili pečena paprika

Subota

doručak: manastirska pita na vodi

ručak: špageti sa kečapom i povrćem

večera: pašteta od povrća i hleb (za paštetu su vam potrebni od sastojaka krompir, šargarepa, paštrnak, crni luk, senf, bijeli luk, voda, so i začini po ukusu).

Nedelja

doručak: knedle od krompira na vodi

ručak: grašak bez uljane zaprške, zgusnut brašnom

večera: tortice od blitve

Naravno, uvijek možete dodati međubroke ukoliko želite tokom posta na vodi, na primjer, za užinu uzimajte svježe ili suvo voće, takođe, tu su i brze poslastice kao što su voćni kompot, žito sa orasima ili sutlijaš na vodi. A dodatne nijanse ukusa možete postići dodacima u vidu sjemenki suncokreta, raznih začina, mljevenog lana….

Slične teme:božićni post Crna gora jelovnik

Sledeće

Homoekranis: Zavodljivost ekrana i izazovi digitalnog doba

Ne propustite

Retrogradni Merkur do 15. decembra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Magazin

Homoekranis: Zavodljivost ekrana i izazovi digitalnog doba

Homo ludens, biće koje se igra, tako su stari Grci definisali čovjeka. Danas, u 21. vijeku, čovjek sve više postaje homoekranis, kaže za Radio Crne Gore antropološkinja Lidija Vujačić.

Kako navodi Vujačić, toliko puno vremena provodimo pred ekranom da smo postali na neki način zavisni od ekrana, odnosno od medija.

“Naša komunikacija je zapravo par ekscelans medijska u nekom najširem smislu. Možemo zapravo reći da je aktuelna medijska kultura, mediji, pa kultura koju kreiraju, diriguje našim odnosom prema stvarnosti. U skladu sa tim, na neki način reinterpretiraju društvene odnose, ujedno stvaraju nove oblike refleksivnosti, etičnosti, pa i ljudske čulnosti. Tu je vrlo tanka granica i opšte ne možemo da razdvojimo zapravo koji život živimo, medijski ili nemedijski, jer je granica postala nevidljiva”, navodi Vujačić.

Pametni telefoni, tableti i računari ljudima u mnogome olakšavaju svakodnevicu, ali ih ujedno čine i manje sposobnim, uviđa Vujačić.

“U suštini se previše oslanjamo na pomoć medija i tu su nam sve moguće usluge, načini, aplikacije, na dohvat ruke i možda smo malo i neke svoje kapacitete potisnuli. Nije sav život ispred ekrana, nekog ekrana koje god, nego postoji lijepi život i mimo toga. Tako da u principu je najteže naći mjeru”, kaže Vujačić.

Pretjerano izlaganje djece ekranima u najranijem uzrastu usporava razvoj mozga, upozorava psihološkinja Biljana Andrijašević.

“Ekranizacija je termin koji je prisutan u stručnim krugovima i poznat je pod nazivom digitalni autizam, tako da se može negdje definisati kao zavisnost. U Crnoj Gori nije bilo takvih slučajeva, ja da znam nije, međutim, psihijatrija u Beogradu već liječi djecu od problema otuđenosti”, kaže Andrijašević.

Naglašava da djeca do treće godine ne bi trebala da budu izložena ekranima.

“To podrazumeva ne samo telefone, nego bilo kakav uređaj koji ima ekran. Do pete godine možda jedan sat, ali znači to je sve uz kontrolu roditelja, a od pete do sedamnaeste godine dva sata. To je neki, da kažemo, maksimum koliko bi djeca bila izložena ekranima”, navodi Andrijašević.

A koliko je te preporuke teško sprovesti u djelo, najbolje svjedoči primjer majke Bobane, koja držeći u naručiju jedno i po godišnjeg sina sa nama dijeli svoje iskustvo.

“Mi smo odlučili da do treće godine sigurno nema pristupa ekranima, ni telefonu, ni TV-u, s tim što je to jako teško, jer sad smo bili u Delti, svaki drugi butik ima neki ekran, tako da ga vodimo odatle. Smatramo da je jako bitno da sačuvamo tog sadržaja koji im nije adekvatan, ni previše stimulativan i evidentno je da djeca koja su često pred ekranima imaju neke promjene u ponašanju. Imamo dosta takvih slučajeva oko sebe, tako da smo se mi odlučili za ovu opciju. Nije lako, ali borimo se”, priča ona.

Magazin

Retrogradni Merkur do 15. decembra

Retrogradni Merkur je u Strijelcu od 24. novembra do 15. decembra 2024, biće ovo period preispitivanja i traganja za istinom, doba za važna pitanja i velika djela.

Horoskop predviđa da nas od 24. novembra do nedjelje 15. decembra 2024. očekuje još jedan retrogradni Merkur. Naime, od 2. novembra ta planeta se nalazi u Strijelcu, gdje će 24. novembra krenuti retrogradno, a iz tog znaka izlazi 8. januara 2025.

Retrogradni Merkur će vas natjerati da preispitate svoje stavove, promijenite planove i obratite pažnju na one trenutke koje ste možda propustili u prošlosti. U znaku Strijelca, koji je povezan sa potragom za istinom, dugim putovanjima i višim idealima, retrogradni Merkur će promovisati duboko razmišljanje o pomenutim temama.

Karakteristike retrogradnog Merkura u Strijelcu

Znak Strijelca odlikuje želja za slobodom, proširenje horizonta i potraga za novim znanjem. Simbolizuje putovanja, filozofiju i želju da se shvati smisao života. Ali u retrogradnoj fazi, Merkur u ovom znaku se ne pojavljuje kao obično.

U ovom trenutku moguće su situacije kada stare metode prestaju da funkcionišu. Na primjer, one ideje koje su izgledale ispravne i inspirativne sada mogu zahtijevati modifikaciju ili prilagođavanje novoj stvarnosti. Ovo je period unutrašnjeg dijaloga kada preispitujemo svoja uvjerenja, tražimo odgovore na filozofska pitanja i ulazimo u samootkrivanje.

Retrogradni Merkur u Strijelcu podstiče nas da tražimo odgovore na pitanja: “Šta zaista smatram važnim?” i “Čemu da težim na duži rok?”

Ovaj period će svima pružiti priliku da preispitaju svoje planove, otkriju skrivene probleme i završe stare poslove kako bi sebi otvorili novi put.

Strijelac se tradicionalno povezuje sa putovanjima, ali tokom retrogradnog Merkura ona mogu biti ne samo fizička već i mentalna. To je vrijeme kada se misli vraćaju na nekadašnje planove i na ideje koje su ostale neostvarene. Ako planirate da putujete u ovom periodu, posebno u udaljena mjesta, treba da budete spremni na kašnjenja, zabunu s kartama ili neočekivane promjene rute. Bolje je da još jednom provjerite sve detalje i budete fleksibilni.

Takođe, od 25. novembra do 15. decembra 2024. tri znaka imaju najviše šanse da dožive iznenadne i intenzivne emocije, a riječ je o Blizancima, Škorpiji i Vodoliji.

Usklađivanje planova i očekivanja

Period retrogradnog Merkura u Strijelcu pogodan je za prilagođavanje vaših ciljeva i planova za budućnost. Možda neke ambicije i snovi postanu nebitni, a nekadašnje namjere više ne odgovaraju stvarnosti. Dobro je vratiti se već započetim projektima i preispitati ugovore. Ako dođe do kašnjenja ili usporavanja u poslovanju, to se može posmatrati kao prilika za prilagođavanje.

Nesporazumi u komunikaciji

Uticaj retrogradnog Merkura u Strijelcu može izazvati konfuziju u komunikaciji, posebno kada su u pitanju složene teme. Važno je da budete pažljivi u izražavanju svojih misli i da slušate sagovornike kako biste izbjegli nesporazume. Ovo je dobar trenutak da pregledate kako prenosite svoje ideje drugima i naučite da se jasnije izražavate.

Kako da iskoristite ovaj period?

Ovaj period je dobar za povratak učenju ili razmatranje tema koje su se nekada činile teškim. Možda ćete u njima pronaći nova značenja i odgovore na svoja pitanja.

Razmotrite svoj cilj za budućnost: ako ste imali dugoročne planove koje niste mogli da sprovedete, vrijeme je da im se vratite i shvatite šta se može promijeniti.

Analizirajte svoja uvjerenja. Razmislite koje ideje i filozofija vode vaš život. Možda je vrijeme da napustite one koji vam više nisu korisni.

Retrogradni Merkur stvara osjećaj usporavanja ili čak zaustavljanja u pitanjima vezanim za komunikaciju, tehnologiju, dokumente i kretanje. Smatra se da je ovo vrijeme teško za početak i potpisivanje važnih ugovora, ali je idealno za povratak nedovršenim poslovima, ispravljanje grešaka i ispravke u svim oblastima života.

Merkur donosi svježinu, novinu i promjene koje se mogu odnositi na bilo koju sferu života: nove mogućnosti za karijeru, promjene u međuljudskim odnosima, kulturne promjene ili promjene u društvu. Stare navike i način života zamjenjuju se novim idejama i perspektivama.

Zanimljivosti

Saznajte šta je „socijalno starenje“ moglo bi da bude dobro za vaše zdravlje

Ako manji društveni krug može da smanji rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme.

Može li manji krug prijatelja biti tajna dugog života? Istraživanja pokazuju da se mnoge vrste, uključujući ljude i životinje, povlače iz društvenih aktivnosti kako stare. Ovaj fenomen, poznat kao ‘socijalno starenje’, mogao bi imati evolutivne prednosti. Novo istraživanje Centra za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Ekseteru pokazalo je da smanjenje društvenih kontakata može pomoći u očuvanju zdravlja, piše Njujork post.

Naučnici su proučavali grupu odraslih ženki rezus makaki majmuna da bi istražili vezu između starenja, društvenih veza i zdravstvenih rizika. Koristili su modele društvenih mreža za merenje „društvene centralnosti“ – ukupnog broja socijalnih partnera i vremena provedenog u druženju. Kombinujući ove podatke sa simulacijama zaraznih bolesti, istraživači su analizirali da li manje društvenih veza može smanjiti rizik od infekcija, posebno kod starijih i imunokompromitovanih osoba.

Rezultati su pokazali da stariji makakiji koji su imali manje društvenih kontakata ređe boluju od zaraznih bolesti, što ukazuje na ‘zaštitni efekat’ društvenog povlačenja u starosti. Erin Siracusa, koautor studije iz Centra za istraživanje ponašanja životinja, ističe: „Naše istraživanje sugeriše da smanjenje društvenog kontakta kod starijih životinja, uključujući ljude, ima snažnu prednost pri prilagođavanju, prenosi Večernji.hr.

Kod starijih osoba, imuni sistem slabi, povećavajući rizik od infekcija. Međutim, analiza je pokazala da stariji makaki ređe obolevaju od svojih mlađih. „Ova ravnoteža između koristi i troškova menja se tokom života, što može dovesti do promena u društvenom ponašanju“, objašnjava Sirakuza, „Iako su starije osobe podložnije bolestima, podaci su pokazali da su stariji makakiji pretrpeli manje infekcija od mlađih“.

Autori studije upozoravaju da iako smanjenje društvenih interakcija smanjuje rizik od infekcije, postoje infekcije koje se mogu preneti čak i tokom veoma kratkog kontakta. Slično ponašanje je primećeno i kod ljudi. Prema istraživanju iz 2022. na 2.000 Amerikanaca starosti 55 i više godina, 75% ispitanika reklo je da se njihov društveni krug smanjio sa godinama, a skoro polovina (48%) je prekinula prijateljstva sa najmanje tri osobe u poslednje dve godine.

Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost ozbiljnom pretnjom po zdravlje, uporedivu sa pušenjem 15 cigareta dnevno. Dugotrajna izolacija je povezana sa anksioznošću, depresijom, oslabljenim imunološkim sistemom, srčanim oboljenjima, pa čak i smanjenim volumenom mozga.

Zaključak istraživanja sugeriše da je optimalno rešenje smanjenje, ali ne i potpuno eliminisanje društvenih interakcija, kako bi se postigao balans između smanjenja rizika od bolesti i očuvanja mentalnog zdravlja.