Priroda i društvo

Opština Kotor nije nadležna za uklanjanje ploče, protiv Konjevića i Krivokapića formiran predmet

Jokić je naglasio da su bivši ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević u Mornju postavili spomen obilježje, suprotno zakonima i bez prethodnih odluka Vlade Crne Gore i Skupštine opštine Kotor.

Opština Kotor se ne protivi postavljanju zakonitog spomen obilježja na objektu u Morinju, u skladu sa zakonskom procedurom i na osnovu pravosnažne presude Višeg suda Crne Gore, pa očekujemo da Vlada Crne Gore donese prethodnu odluku kojom će dati saglasnost na postavljanje spomen obilježja za događaj koji se desio prije manje od 50 godina, što bi bio prvi neophodan korak u procesu određivanja izgleda i sadržaja spomen obilježja, poručio je predsjednik Opštine Vladimir Jokić.

Jokić je naglasio da je protiv Ranka Krivokapića i Raška Konjevića je formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, pa pozivamo nadležno tužilaštvo da bez odlaganja utvrdi činjenice i postupi prema zakonu.

– Zbog svakodnevnog interesovanja medija i javnosti za dešavanja u vezi postavljanja ploče u Morinju, smatram potrebnim da se javno oglasim i predočim činjenice povodom ovog događaja koji je izazvao regionalnu pažnju. Posebno napominjem da sam se uzdržavao od komentara po ovom pitanju do sada kako isti ne bi bili zloupotrebljavani u političke svrhe, a ujedno kako bih ostavio dovoljno prostora državnim organima da ovu temu iskomuniciraju sa Republikom Hrvatskom u pokušaju da spriječe narušavanje odnosa dvije prijateljske zemlje koje bi bilo uzrokovano nezakonitim i neodgovornim postupanjem dva bivša ministra u Vladi Crne Gore, naglasio je on.

– Napominjem da je za postavljanje ovog spomen obilježja bilo neophodno prethodno pribaviti odluku Vlade Crne Gore da se postavi spomen obilježje za značajan događaj koji se desio prije manje od 50 godina, da su nakon toga nadležni opštinski organi morali pribaviti od Ministarstva kulture saglasnost na predlog izgleda i sadržaja spomen obilježja, te da je nakon toga Skupština opštine Kotor morala donijeti odluku o tom spomen obilježju. U konkretnom slučaju nije urađen niti jedan od ovih koraka, ističe on.

Kako je dodao, cijeneći delikatnost slučaja i činjenicu da su ova lica svojim neodgovornim ponašanjem doveli u zabludu i nosioce vlasti Republike Hrvatske, obavio je konsultacije sa predsjednikom Vlade, Dritanom Abazovićem, kako bi Vlada i on o ovim činjenicama obavjestili Hrvatsku i razjasnili nastalu situaciju.

– Inspektorka za kulturna dobra je izvršila nadzor nad Opštinom Kotor i nada mnom kao odgovornim licem, te donijela Rješenje kojim nam se nalaže da mi uklonimo predmetnu ploču, nakon čega je donijela i Rješenje kojim se prekršajno kažnjavam zbog neuklanjanja ploče. Imajući u vidu naprijed navedene okolnosti, potencijalne zloupotrebe događaja i narušavanje međunarodnih odnosa države Crne Gore, ni Opština Kotor, ni ja u svojstvu predsjednika nismo do danas ukazivali na propuste u radu inspekcije, iako sam kao subjekat nadzora pohvalio djelovanje inspekcije, objasnio je Jokić.

On je naglasio da, shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru i drugim zakonima, Opština Kotor nije mogla biti subjekt nadzora niti se njoj moglo staviti na odgovornost uklanjanje predmetne ploče.

– Uklanjanje predmetne ploče može se naložiti samo i isključivo Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu odbrane, odnosno institucijama koje su tu ploču i postavile. Ukoliko iste ne bi postupile po Rješenju, Uprava za inspekcijske poslove mora angažovati izvršnu službu i sama ukloniti ploču. Sa svega navedenog jasno je da smo Opština Kotor i ja kao njen predsjednik, mimo zakona i tendeciozno stavljeni u centar ovog događaja, što smo cijeli prethodni period trpjeli zarad opšte društvene koristi i zbog odnosa države Crne Gore sa Republikom Hrvatskom. Smatramo da je vrijeme da se uvede zakonitost u ovaj događaj, te obavještavamo javnost da smo uložili žalbe na sva rješenja Uprave za inspekcijske poslove, kao i zahtjev da isti izvrše nadzor i donesu rješenja adresirana nadležnim ministarstvima, naveo je on.

Sledeće

CEDEM: Od 2007. podrška DPS-u pala za preko 16%

Ne propustite

Autobuski prevoznici planiraju poskupljenje karata

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.