Priroda i društvo
Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju
U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.
Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović. „U procesu koncipiranja nastavnog plana konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.
Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.
Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.
Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.
Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade. „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.
Priroda i društvo
Podgorica: Bašte ugostiteljskih objekata moraju biti udaljene dva metra od zgrada
Više stotina ugostitelja moraće da pomjeri bašte lokala dva metra od stambenih zgrada jer je 30. decembra prošle godine stupio na snagu Pravilnik o vrstama i bližim uslovima postavljanja odnosno građenja i uklanjanja privremenih objekata Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prenosi Dan.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodišnji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra prošle godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon što se ova dva dokumenta usklade, kako je saopštio za Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje bašti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.
Da bašte lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.
“Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade… Biće više skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rješenju inspektora, biće donijeto novo rješenje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju poštovati”, rekao je Kovačević.
Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pješaka.
“Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako piše u urbanističko-tehničkim uslovima – kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara”, kazao je Kovačević.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.
“Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-više upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se pronašlo da se može prilagoditi– sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontrolišemo i sankcionišemo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo”, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.
On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila – da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saopštio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.
“Imamo više stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi”, kaže Branko Kovačević.
Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano šta je otvorena, a šta zatvorena bašta tako da više neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godišnjem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene bašte od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene bašte.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.
Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.
Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.
Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.
Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.
Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
-
Kolumne4 дана ranijeRazbuđivanje: Mandićeva politička anemičnost i Kneževićevi juriši “iz niđe u ništa”
-
Politika2 дана ranijeKnežević čestitao Dan opštine Zeta: Borba je tek počela i niko nas ne može zaustaviti
-
Politika2 дана ranijeSpajić čestitao Dan opštine Zeta: Jedna od najperspektivnijih opština Crne Gore
-
Politika4 дана ranijeOpština Zeta: Vlada oduzima opštinama dio prihoda od koncesione naknade
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Za interese Zete borićemo se svim demokratskim sredstvima
-
Politika3 дана ranijeMujović: Radovi na postrojenju u Botunu biće nastavljeni početkom sedmice
-
Zeta3 дана ranijeOpština Zeta: Gradilište u Botunu otpečaćeno pod pritiskom
-
Zeta3 дана ranijeNastavljeni radovi na izgradnji kolektora u Botunu


