Priroda i društvo
Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju
U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.
Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović. „U procesu koncipiranja nastavnog plana konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.
Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.
Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.
Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.
Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade. „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
Priroda i društvo
Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a
Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.
Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.
“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.
On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.
Priroda i društvo
Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze
Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.
U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.
Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.
Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.
Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?
Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.
Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.
Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.
Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.
Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.
Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.
-
Sport3 дана ranijePreminuo mladi fudbaler Zete
-
Zeta4 дана ranijeAsanović: Javnost lažno obaviještena da sam fakultet završio za godinu dana
-
Zeta3 дана ranijeSjutra Dan žalosti na teritoriji opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Dozvola za kolektor u Botunu ništavna
-
Zeta3 дана ranijeĐaci do Golubovaca dobijaju besplatan školski autobus
-
Politika4 дана ranije(VIDEO) DNP otkazuje podršku Vladi i Mujoviću, sa Mandićem o budućnosti koalicije ZBCG
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Miloš Medenica se javio iz Botuna
-
Priroda i društvo3 дана ranijeZašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?


