Priroda i društvo

Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju

U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.

Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović. „U procesu koncipiranja nastavnog plana konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.

Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.

Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.

Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.

Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade. „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.

Sledeće

Počeo upis u srednje škole u Crnoj Gori

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Hronika

Saznajte gdje da očekujete presretače i mobilne patrole policije ovog vikenda

Mobilna jedinica policije za bezbjednost saobraćaja, tzv. „presretači“ biće angažovana 18. i 19. jula na auto-putu Princeza Ksenija, putnim pravcima Podgorica–Grahovo, Podgorica–Virpazar i Podgorica–Cetinje. Presretači će, kako naglašavaju u Upravi policije, vršiti mobilne kontrole brzine i sankcionisati najteže saobraćajne prekršaje, pri čemu će se tokom cijelog dana i noći kontinuirano premještati između više putnih pravaca i kontrolnih tačaka.

Na području Podgorice pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Podgorica–Danilovgrad i Podgorica–Bar, sa posebnim akcentom na kontrolu prekoračenja brzine, vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i drugih težih saobraćajnih prekršaja.

Na području Danilovgrada kontrole će se sprovoditi na regionalnom putu Danilovgrad–Spuž–Podgorica, u užem gradskom jezgru, na putnom pravcu Danilovgrad–Glava Zete, kao i na magistralnom putu Podgorica–Danilovgrad–Nikšić.

Na području Cetinja pojačane kontrole biće usmjerene na magistralni put Budva–Cetinje, na dionici od Zavale do Brajića. Patrole će obilaziti kompletnu dionicu između Podgorice, Cetinja i Budve, sa posebnim akcentom na kontrolu brzine, nepropisnog preticanja i drugih težih prekršaja.

Na području Herceg Novog kontrole će biti organizovane na magistralnom putu od graničnog prelaza Debeli Brijeg do Meljina, kao i na dionici Zelenika–Kamenari, uz pojačano prisustvo policije u Igalu, Sutorini, Meljinama, Dubravi, Baošićima, Kumboru, Bijeloj, Zelenici i Kamenarima. U užem gradskom jezgru poseban akcenat biće stavljen na kontrolu vozača pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Na području Kotora pojačane kontrole biće usmjerene na magistralni put Lipci–Kotor–Radanovići, kao i na putni pravac Budva–Tivat, uz prisustvo policije u Škaljarima, Trojici, Dobroti, na Gradskoj rivi i u Radanovićima.

Na području Tivta kontrole će biti organizovane na magistralnom putu Lepetani–Donja Lastva–Seljanovo–Župa–Kalimanj–Dumidran–Kukoljina–Radanovići, kao i na lokalnim putnim pravcima Radanovići–Solila–Radovići, Solila–Krašići–Luštica, Gornja Lastva, Kukoljina–Gradiošnica i gradskim saobraćajnicama. Poseban akcenat biće stavljen na kontrolu motociklista, prekoračenja brzine, vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Na području Budve pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Budva–Cetinje i Budva–Petrovac–Kufin, uz organizovan pješački obilazak Petrovca i pojačano prisustvo policije u gradskom jezgru Budve.

Na području Bara kontrole će biti usmjerene na putnim pravcima Bar–Ulcinj i Bar–Petrovac–Virpazar, sa pojačanim prisustvom policije u naseljima Čeluga, Tomba, Zaljevo, Dobre Vode, Utjeha, Šušanj, Ratac, Sutomore, Haj Nehaj, Kufin i Orahovo.

Na području Ulcinja pojačane kontrole saobraćaja biće vršene na putnim pravcima Ulcinj–Ada Bojana, Ulcinj–Bar i Ulcinj–Sukobin, sa posebnim akcentom na kontrolu povećanog intenziteta saobraćaja na području Velike plaže, Donjeg i Gornjeg Štoja.

Na području Nikšića kontrole će se sprovoditi na magistralnom putu Nikšić–Vilusi–Grahovo–Dragalj–Risan–Kotor, uz pojačano prisustvo policije na dionicama Vitalac–Podbožur, Podbožur–Vilusi, Grahovo, Dragalj–Risan i na povratnom pravcu prema Nikšiću.

Na području Plužina kontrole će biti organizovane na magistralnom putu Šćepan Polje–Plužine–Javorak, uz pojačano prisustvo policije na područjima Zaborja i Seljana, kao i u gradskom i prigradskom području.

Na području Šavnika pojačane kontrole biće usmjerene na putnim pravcima Šavnik–Žabljak i Šavnik–Nikšić, sa posebnim akcentom na radarsku kontrolu i sankcionisanje težih saobraćajnih prekršaja.

Na području Žabljaka pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Žabljak–Šavnik i Žabljak–Đurđevića Tara, sa pojačanim prisustvom policije na lokacijama Razvršje, Usijek, Javorje, Tepačko Polje, Borje i Meždo, dok će policijski službenici u gradskom i prigradskom području vršiti povremene obilaske putnih pravaca i kontrolu učesnika u saobraćaju.

Na području Pljevalja kontrole će biti usmjerene na magistralne puteve Pljevlja–Đurđevića Tara i Pljevlja–Ranče, kao i na gradske saobraćajnice, uz angažovanje motociklističkih patrola na najfrekventnijim dionicama.

Na području Bijelog Polja kontrole će se sprovoditi na putnim pravcima Bijelo Polje–Berane i Ribarevina–Barski Most, sa pojačanim prisustvom policije u Ribarevini, Zatonu, Bioči, Sutivanu, Rakonjama, na obilaznici i u užem gradskom jezgru.

Na području Berana kontrole će biti organizovane na putnim pravcima Berane–Andrijevica i Berane–Bijelo Polje, uz pojačano prisustvo policije u Pešcima, Buču, Gradinskom Polju, Rijeci Marsenića, Beranselu, Zaostru, Tifranu i Bioči. Poseban akcenat biće stavljen na kontrolu alkoholisanosti vozača i vozača pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Na području Kolašina kontrole će se sprovoditi na magistralnim i regionalnim putevima Kolašin–Mojkovac, Kolašin–Podgorica i Kolašin–Berane, uz pojačano prisustvo policije u Bakovićima, Trebaljevu, Sjerogoštu, Lugovima, Polju, Babljaku i gradskom području Kolašina.

Na području Mojkovca kontrole će biti usmjerene na magistralne puteve prema Kolašinu i Bijelom Polju, na dionicama Podbišće, Štitarička Rijeka, Tutići, Krstac, Stevanovac, Lepenac, Mijatovo Kolo i u Ulici junaka Mojkovačke bitke.

Na području Rožaja pojačane kontrole saobraćaja biće organizovane na magistralnom putu Rožaje–Bać, sa kontrolama u Rasadniku, Dedeićima, Skerepači, Kalačama, Zelenima, Njegušu i Lokvama.

Na području Plava kontrole će se sprovoditi na putnim pravcima Plav–Murino i Plav–Gusinje, dok će na području Andrijevice policijski službenici vršiti kontrole na putnim pravcima Andrijevica–Berane i Andrijevica–Plav.

“Sve navedene lokacije predstavljaju planirane pravce djelovanja, dok će se policijski službenici tokom trajanja akcije, u skladu sa operativnim procjenama, intenzitetom saobraćaja i bezbjednosnom situacijom, kontinuirano premještati između više kontrolnih tačaka”, poručuju Upravi policije.

Priroda i društvo

Božović: Kad znanje dobije priliku, dobija je i cijelo društvo

Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović najavio je početak drugog ciklusa programa „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“, poručujući da Univerzitet nastavlja da ulaže u znanje i stvara nove prilike za najbolje studente.

“Znanje vrijedi onoliko koliko mu društvo da priliku. Upravo zato smo prošle godine pokrenuli program -Stipendije najboljima. Posao kod najboljih- “, kazao je Božović.

Govoreći o rezultatima prvog ciklusa, rektor je istakao da su ostvareni rezultati potvrdili vrijednost programa i otvorili prostor za njegov dalji razvoj.

“Više od 300 studenata se prijavilo, dodijeljeno je više od 100 stipendija, a najbolji studenti povezani su sa najboljim kompanijama i institucijama u Crnoj Gori. Ali najvažnije od svega nije moguće iskazati brojevima. Poslali smo jasnu poruku da se znanje, trud i posvećenost prepoznaju i cijene”, dodao je.

Najavljujući nastavak programa, Božović je istakao da će drugi ciklus okupiti još veći broj partnera i pružiti više prilika najboljim studentima.

“Pokrećemo drugi ciklus programa jer vjerujemo da možemo više – više studenata, više partnera i više prilika da mladi ljudi svoje znanje i potencijal razvijaju upravo ovdje, u Crnoj Gori. Jer kada znanje dobije priliku, dobija je i cijelo društvo”, poručio je Božović.

Program „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“ Univerzitet Crne Gore realizuje u saradnji sa uspješnim crnogorskim kompanijama i institucijama. U prvom ciklusu učestvovalo je 26 partnera koji su obezbijedili 82 stipendije, dok je Univerzitet finansirao, dodatno, još 21 stipendiju za studente humanističkih nauka i umjetnosti, čime su ukupno dodijeljene 103 stipendije. Stipendije iznose 300 eura mjesečno i isplaćuju se tokom deset mjeseci, koliko traje akademska godina.

“U okviru programa stipendisti imaju priliku da tokom studija obave stručnu praksu kod poslodavaca, upoznaju se sa poslovnim okruženjem i steknu iskustvo značajno za njihov budući profesionalni razvoj, uz mogućnost da nakon završetka studija svoju karijeru nastave upravo u kompanijama i institucijama koje su podržale program”, piše u saopštenju.

Drugim ciklusom programa Univerzitet Crne Gore nastavlja da razvija partnerstvo sa privredom i institucijama, sa ciljem da najboljim studentima obezbijedi podršku i mogućnosti za razvoj karijere, ali i doprinese stvaranju uslova da mladi talenti svoju budućnost grade u Crnoj Gori.

Priroda i društvo

Cvjetne trake – prirodni saveznik u zaštiti usjeva

Poljoprivrednici mijenjaju tradicionalni način uzgoja tako što svoja polja posmatraju kao optimizovane ekosisteme.

Strateškom sadnjom cvjetnih traka direktno unutar usjeva – metodom poznatom kao „farmscaping” – koriste prirodne procese kako bi značajno smanjili upotrebu skupih hemijskih pesticida.

Ovakav pametan i održiv pristup stvara važno stanište za korisne insekte, smanjuje troškove proizvodnje, a istovremeno omogućava visoke prinose i štiti životnu sredinu.

Cvjetne trake funkcionišu kao izuzetno efikasan prirodni sistem za biološku kontrolu štetočina u poljoprivredi.

One obezbjeđuju stalan izvor nektara i polena za korisne grabljive insekte, poput bubamara, cvjetnih muva (osolikih muva) i parazitskih osa.

Kada se pojave štetočine koje ugrožavaju usjeve, ova prirodna odbrana već je prisutna i spremna da zaštiti ljetinu.

Posebno su efikasne larve bubamara, koje mogu da pojedu i do deset puta više lisnih vaši od odraslih jedinki, zbog čega imaju ključnu ulogu u prirodnom suzbijanju štetočina.

Kako bi se ostvario najveći efekat ove prirodne strategije, stručnjaci preporučuju sadnju raznovrsnog autohtonog cvijeća.

Biljke poput primorskog češljika snažno privlače bubamare, dok kopar, komorač i korijander obezbjeđuju hranu mnogim korisnim insektima.

Dodavanjem ivančica, hajdučke trave (stolisnika) i kadifica stvara se uravnotežen i stabilan ekosistem.

Primjenom ovakvog pristupa, zasnovanog na prirodnim procesima i održivom upravljanju, poljoprivrednici mogu očuvati zdravije zemljište, smanjiti zavisnost od hemijskih sredstava za zaštitu bilja i izgraditi dugoročno sigurniju i profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju.