Ekonomija

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

aleksandar damjanović ministar finansija

Izvor: internet

Ministarstvo finansija predalo je u skupštinsku proceduru izmjene i dopune pet poreskih zakona, kojima je cilj povećanje budžetskih prihoda i ispunjenje uslova Svjetske banke. Ministar finansija Aleksandar Damjanović za TVCG kaže da time nastavljaju borbu protiv sive ekonomije.

Akcize na proizvode od šećera, kakaa i sladoled, negaziranu vodu sa dodatkom zaslađivača, plastiku za jednokratnu upotrebu, te ubrzanje akciznog kalendara za cigarete od 1. jula, to je predviđeno izmjenama seta zakona koje je Vlada juče dostavila Skupštini.

Predloženo je oporezivanje igara na sreću na internetu, transakcija sa OFF šor destinacijama, progresivno oporezovanje prometa nepokretnosti, zabrana pozajmica između kompanija koje ne plaćaju porez. Cilj – povećanje budžetskih prihoda, ali i ispunjavanje uslova Svjetske banke za dobijanje garancije za zaduženje.

„Nastavljamo sa setom mjera iz oblasti poreske politike u cilju povećanja prihoda, a ne utičući na povećanje osnovnih poreskih stopa poput PDV-a i poreza na dobit fizičkih lica. Dio su uslovi Svjetske banke, a dio plod naših analiza i traženja mogućnosti za povećanje poreske naplate“, kazao je Damjanović.

Od izmjena Zakona o akcizama Vlada u ovoj godini očekuje 24,4 miliona eura dodatnih prihoda, a od oporezivanja internet igara na sreću 15 miliona. A koliko će planirano uvođenje akciza uticati na rast cijena tih proizvoda, Damjanović odgovara:

„Ovo su proizvodi koji su najvećim dijelom iz uvoza. Na njima su i te kako solidne marže uvoznika i veleprodavaca. Ti su profiti i sada su bili izuzetno visoki, vidjećemo kakav će biti tržišni odjek ovih mjera. Ovo je nešto što treba i mora da se radi i što je naša evropska obaveza“, kazao je Damjanović.

Kroz izmjene Zakona o budžetu uvodi se nova institucija – Fiskalni savjet, koji će biti autonomno tijelo i baviće se davanjem smjernica i ocjenom fiskalnih politika. Na javnoj raspravi uskoro će se naći i nove poreske mjere kojima će se, kaže Damjanović, država radikalno suprotstaviti sivoj ekonomiji.

„Nacrt zakona o porezu na promet luksuznih proizvoda, Nacrt zakona o solidarnom doprinosu pravnih lica, nešto što je evropski trend, i izmjene Zakona o poreskoj admenistraciji kroz koji ćemo uvesti informacioni sistem za izvještavanje lokalnih samouprava i spriječiti poreske rizike unutar opština“, naglašava ministar.

Poslanici će o predloženim izmjenama odlučivati na vanrednoj sjednici Skupštine 28. februara.

Slične teme:akcize na slatkiše aleksandar damjanović Crna gora ministarstvo finansija oporezivanje ugara na sreću na internetu porez

Sledeće

Poljoprivrednici neće plaćati akcize na gorivo

Ne propustite

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.