Ekonomija

Na pragu sezone fali radnika, a na Zavodu 40.000 nezaposlenih

Dok na pragu i ove sezone u turizmu fali radnika, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je više od 40 hiljada nezaposlenih. Zašto građani radije posao čekaju na Zavodu nego što se odlučuju da rade na našem primorju rezultat je, kažu naši sagovornici, dugogodišnje loše ekonomske politike. Zato vjeruju da je krajnje vrijeme da nadležni počnu stvarno a ne deklarativno da rješavaju problem nezaposlenosti i to suzbijanjem sive ekonomije i usklađivanjem obrazovanja s tržištem rada.

Svaki peti radno sposobni građanin je nezaposlen. Na Zavodu za zapošljavanje najviše je onih do 40 godina i onih koji nemaju posao duže od tri godine. I dok oni čekaju zaposlenje, ugostiteljima i hotelijerima na pragu i ove sezone fali radnika. To što se većina nezaposlenih nerado odlučuje za rad na našem primorju Sindikat ne iznenađuje.

„Godinama unazad smo vodili pogrešnu ekonomsku politiku. Mi smo otvarali nova radna mjesta i tamo gdje smo otvarali nismo vodili računa da ona budu dostojanstvena i da naši zaposleni vape za tim da počnu negdje da rade gdje unaprijed znaju ponešeni iskustvom drugih zaposlenih da su uslovi rada bili nedostojanstveni ili da se prekovremeni rad tretira kao pravilo, a ne izuzetak“, kazala je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

A izuzetak među onima koji radije biraju da čekaju posao nego da rade nijesu ni sljedeći primjeri.

„Nijesu rijetki slučajevi da su ta lica na Zavodu za zapošljevanje isključivo da bi primala određene naknade. Ne možemo računati da će svaki nezaposleni prihvatiti sezonski posao, ne zbog toga što oni ne žele, već veliki broj nije u mogućnosti da prihvati taj posao. Moramo vidjeti strukturu tih nezaposlenih, da su oni dominantno sa sjevera i onda je teško očekivati da će ti ljudi koji su u zrelijim godinama da mijenjaju svoje mjesto boravišta za tri mjeseca“, objašnjava Mirza Mulešković, ekonomski analitičar.

I tu nije kraj paradoksima crnogorskog tržišta rada. Procjene su da na crno radi 40.000 građana. Zbog toga naši sagovornici smatraju da se ovi problemi moraju rješavati sitemski, a ne da se kao do sada o tome priča samo pred novu sezonu ili izbore.

„Bilo je pokušaja da se riješi taj nesklad ponude tržišta rada i sistema obrazovanja, bilo je pokušaja da se urade i neke aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, ali mi iz Unije smatramo da tu postoji veliki prostor za unapređenje kako kroz normativni okvir, ali što je veoma važno kroz primjenu inspekcijskog nadzora“, smatra Mihajlović.

Mulešković dodaje da moramo da reformišemo i transformišemo kompletan sistem počevši od obrazovanja, pa do Zavoda i svih institucija.

„Da uvežemo i unaprijedimo komunikaciju između poslodavaca, države i zaposlenih“, navodi Mulešković.

Sve to, ipak, sačekaće formiranje nove vlade.

A tek nakon toga biće poznato i da li su obećanja iz izborne kampanje da nezaposlenih neće biti, a da ćemo manje raditi i više zarađivati – bila realna ili samo pusti san.

Prema evidenciji nezaposlenih, mladih do 24 godine je 3.775, od 25 do 30 godina 4.362, a od 31 do 40 čak 9.706. Od 41 do 50 godina starosti je 9.616 građana, od 51 do 60 godina 9.586, a umjesto da broje dane do penzije, čak 4.370 građana starosti od 61 do 67 godina su na birou rada čekajući posao.

Sledeće

Transformacija Fonda PIO moguća, ali potreban dobar plan

Ne propustite

Aligrudić: Sve pripremljeno za isplatu penzija sa povećanjem

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.