Ekonomija

Na pragu sezone fali radnika, a na Zavodu 40.000 nezaposlenih

Dok na pragu i ove sezone u turizmu fali radnika, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je više od 40 hiljada nezaposlenih. Zašto građani radije posao čekaju na Zavodu nego što se odlučuju da rade na našem primorju rezultat je, kažu naši sagovornici, dugogodišnje loše ekonomske politike. Zato vjeruju da je krajnje vrijeme da nadležni počnu stvarno a ne deklarativno da rješavaju problem nezaposlenosti i to suzbijanjem sive ekonomije i usklađivanjem obrazovanja s tržištem rada.

Svaki peti radno sposobni građanin je nezaposlen. Na Zavodu za zapošljavanje najviše je onih do 40 godina i onih koji nemaju posao duže od tri godine. I dok oni čekaju zaposlenje, ugostiteljima i hotelijerima na pragu i ove sezone fali radnika. To što se većina nezaposlenih nerado odlučuje za rad na našem primorju Sindikat ne iznenađuje.

“Godinama unazad smo vodili pogrešnu ekonomsku politiku. Mi smo otvarali nova radna mjesta i tamo gdje smo otvarali nismo vodili računa da ona budu dostojanstvena i da naši zaposleni vape za tim da počnu negdje da rade gdje unaprijed znaju ponešeni iskustvom drugih zaposlenih da su uslovi rada bili nedostojanstveni ili da se prekovremeni rad tretira kao pravilo, a ne izuzetak”, kazala je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

A izuzetak među onima koji radije biraju da čekaju posao nego da rade nijesu ni sljedeći primjeri.

“Nijesu rijetki slučajevi da su ta lica na Zavodu za zapošljevanje isključivo da bi primala određene naknade. Ne možemo računati da će svaki nezaposleni prihvatiti sezonski posao, ne zbog toga što oni ne žele, već veliki broj nije u mogućnosti da prihvati taj posao. Moramo vidjeti strukturu tih nezaposlenih, da su oni dominantno sa sjevera i onda je teško očekivati da će ti ljudi koji su u zrelijim godinama da mijenjaju svoje mjesto boravišta za tri mjeseca”, objašnjava Mirza Mulešković, ekonomski analitičar.

I tu nije kraj paradoksima crnogorskog tržišta rada. Procjene su da na crno radi 40.000 građana. Zbog toga naši sagovornici smatraju da se ovi problemi moraju rješavati sitemski, a ne da se kao do sada o tome priča samo pred novu sezonu ili izbore.

“Bilo je pokušaja da se riješi taj nesklad ponude tržišta rada i sistema obrazovanja, bilo je pokušaja da se urade i neke aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, ali mi iz Unije smatramo da tu postoji veliki prostor za unapređenje kako kroz normativni okvir, ali što je veoma važno kroz primjenu inspekcijskog nadzora”, smatra Mihajlović.

Mulešković dodaje da moramo da reformišemo i transformišemo kompletan sistem počevši od obrazovanja, pa do Zavoda i svih institucija.

“Da uvežemo i unaprijedimo komunikaciju između poslodavaca, države i zaposlenih”, navodi Mulešković.

Sve to, ipak, sačekaće formiranje nove vlade.

A tek nakon toga biće poznato i da li su obećanja iz izborne kampanje da nezaposlenih neće biti, a da ćemo manje raditi i više zarađivati – bila realna ili samo pusti san.

Prema evidenciji nezaposlenih, mladih do 24 godine je 3.775, od 25 do 30 godina 4.362, a od 31 do 40 čak 9.706. Od 41 do 50 godina starosti je 9.616 građana, od 51 do 60 godina 9.586, a umjesto da broje dane do penzije, čak 4.370 građana starosti od 61 do 67 godina su na birou rada čekajući posao.

Sledeće

Transformacija Fonda PIO moguća, ali potreban dobar plan

Ne propustite

Aligrudić: Sve pripremljeno za isplatu penzija sa povećanjem

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.

Ekonomija

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu

Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.

Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.

Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.

“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.

Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar

Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.

U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.

Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.

Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.