Ekonomija

Na pragu sezone fali radnika, a na Zavodu 40.000 nezaposlenih

Dok na pragu i ove sezone u turizmu fali radnika, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je više od 40 hiljada nezaposlenih. Zašto građani radije posao čekaju na Zavodu nego što se odlučuju da rade na našem primorju rezultat je, kažu naši sagovornici, dugogodišnje loše ekonomske politike. Zato vjeruju da je krajnje vrijeme da nadležni počnu stvarno a ne deklarativno da rješavaju problem nezaposlenosti i to suzbijanjem sive ekonomije i usklađivanjem obrazovanja s tržištem rada.

Svaki peti radno sposobni građanin je nezaposlen. Na Zavodu za zapošljavanje najviše je onih do 40 godina i onih koji nemaju posao duže od tri godine. I dok oni čekaju zaposlenje, ugostiteljima i hotelijerima na pragu i ove sezone fali radnika. To što se većina nezaposlenih nerado odlučuje za rad na našem primorju Sindikat ne iznenađuje.

“Godinama unazad smo vodili pogrešnu ekonomsku politiku. Mi smo otvarali nova radna mjesta i tamo gdje smo otvarali nismo vodili računa da ona budu dostojanstvena i da naši zaposleni vape za tim da počnu negdje da rade gdje unaprijed znaju ponešeni iskustvom drugih zaposlenih da su uslovi rada bili nedostojanstveni ili da se prekovremeni rad tretira kao pravilo, a ne izuzetak”, kazala je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

A izuzetak među onima koji radije biraju da čekaju posao nego da rade nijesu ni sljedeći primjeri.

“Nijesu rijetki slučajevi da su ta lica na Zavodu za zapošljevanje isključivo da bi primala određene naknade. Ne možemo računati da će svaki nezaposleni prihvatiti sezonski posao, ne zbog toga što oni ne žele, već veliki broj nije u mogućnosti da prihvati taj posao. Moramo vidjeti strukturu tih nezaposlenih, da su oni dominantno sa sjevera i onda je teško očekivati da će ti ljudi koji su u zrelijim godinama da mijenjaju svoje mjesto boravišta za tri mjeseca”, objašnjava Mirza Mulešković, ekonomski analitičar.

I tu nije kraj paradoksima crnogorskog tržišta rada. Procjene su da na crno radi 40.000 građana. Zbog toga naši sagovornici smatraju da se ovi problemi moraju rješavati sitemski, a ne da se kao do sada o tome priča samo pred novu sezonu ili izbore.

“Bilo je pokušaja da se riješi taj nesklad ponude tržišta rada i sistema obrazovanja, bilo je pokušaja da se urade i neke aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, ali mi iz Unije smatramo da tu postoji veliki prostor za unapređenje kako kroz normativni okvir, ali što je veoma važno kroz primjenu inspekcijskog nadzora”, smatra Mihajlović.

Mulešković dodaje da moramo da reformišemo i transformišemo kompletan sistem počevši od obrazovanja, pa do Zavoda i svih institucija.

“Da uvežemo i unaprijedimo komunikaciju između poslodavaca, države i zaposlenih”, navodi Mulešković.

Sve to, ipak, sačekaće formiranje nove vlade.

A tek nakon toga biće poznato i da li su obećanja iz izborne kampanje da nezaposlenih neće biti, a da ćemo manje raditi i više zarađivati – bila realna ili samo pusti san.

Prema evidenciji nezaposlenih, mladih do 24 godine je 3.775, od 25 do 30 godina 4.362, a od 31 do 40 čak 9.706. Od 41 do 50 godina starosti je 9.616 građana, od 51 do 60 godina 9.586, a umjesto da broje dane do penzije, čak 4.370 građana starosti od 61 do 67 godina su na birou rada čekajući posao.

Sledeće

Transformacija Fonda PIO moguća, ali potreban dobar plan

Ne propustite

Aligrudić: Sve pripremljeno za isplatu penzija sa povećanjem

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Wizz Air iz nove baze u Zeti uvodi 23 nove avio-linije

Počevši od marta 2026. godine, “Wizz Air” će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova “airbus A321neo” u Zeti i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Bazel, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malme, Gdanjsk, Poznanj, Ržešov i Vroclav, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

“Wizz Air” će otvoriti svoju 36. bazu u Zeti, što prema saopštenju Aerodroma predstavlja značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.

“Ovim potezom, ‘Wizz Air’ učvršćuje svoju ulogu kao broj 1 avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj 1 avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost”, navodi se u saopštenju.

Izvršni direktor “Wizz Aira” Jozef Varadi istakao je da je ta avio-kompanija duboko posvećena budućnosti Crne Gore kroz proširenje pristupačnih opcija putovanja za njene građane, podršku održivoj avijaciji modernim, štedljivim avionima, podsticanje rasta turizma i povezanih industrija, te jačanje uloge Podgorice kao regionalnog transportnog čvorišta.

Roko Tolić, izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, poručio je da je je najava otvaranja baze “Wizz Aira” veliki dan za crnogorsku avijaciju.

“Posebno sam radostan jer je ovo jedna od vijesti koja će obradovati sve građane Crne Gore, ali i kompletnu privredu. Ipak, mi imamo ovaj jedan dan za slavlje jer je već od sjutra – pred Aerodromima Crne Gore nastavak važnih aktivnosti. Mi u kratkom roku, dakle – prije narednog proljeća, hitno moramo da unaprijedimo svoje infrastrukturne i operativne kapacitete, da uspješno organizujemo produženje radnog vremena i da obučimo novi kadar. Mi smo spremni za treću smjenu u Podgorici, a odlučni smo da razvijamo Aerodrome Crne Gore do razine koja prati potencijale ove jedinstvene zemlje“, istakao je on.

Sa ovom najavom, “Wizz Air” proširuje svoju ponudu, te iz Zete od naredne sezone nudi ukupno 23 avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa 12 zemalja, zaključuje se u saopštenju.

Ekonomija

Sindikalne organizacije Aerodroma traže smjenu Jelene Maraš

Legitimni sindikati Aerodroma Crne Gore – Nezavisni sindikat ACG i Sindikat ACG – uputili su Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću zahtjev za razrješenje predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD Jelene Maraš, navodi se u njihovom saopštenju.

U zahtjevu se navodi da je Maraš zloupotrijebila službeni položaj, uskraćujući korišćenje stambenog fonda zaposlenih u cjelokupnom raspoloživom iznosu.

Kako sindikati tvrde, za raspodjelu pomoći zaposlenima ograničen je iznos na 500.000 eura, iako je na raspolaganju oko tri miliona eura namjenski izdvojenih za tu svrhu.

„Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u svom Obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora“, navodi se u saopštenju.

Vladi su dostavili inicijativu za smjenu Jelene Maraš, kao i tekst krivične prijave sa pratećom dokumentacijom.

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.