Priroda i društvo
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA
Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.
Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.
Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.
Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.
Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.
Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.
Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.
Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.
Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.
Priroda i društvo
U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća
Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.
Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.
“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.
Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.
Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.
“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.
Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.
“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.
Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Priroda i društvo
Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj
Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.
Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.
Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.
Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.
Priroda i društvo
Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?
Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.
“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.
“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.
U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.
“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.
-
Sport2 дана ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Hronika5 сати ranijePucnjava u Zeti, policija opkolila lokal
-
Politika3 дана ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika18 сати ranijeŽivković: DPS na 28 odsto podrške, PES na 15
-
Politika4 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Hronika14 сати ranijeDanilo Mandić osuđen na godinu dana zatvora zbog oduzimanja službenog vozila Skupštine
-
Zeta4 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti

