Priroda i društvo

Montenegro Petrolu zabranjeni iskopi na parcelama u Mahali

Izvor: internet

Privremenom mjerom Osnovnog suda u Podgorici kompaniji Montenegro Petrol zabranjena je svaka radnja na tri katastarske parcele koje su u vlasništvu države Crne Gore.

Kako je saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici, država je podnijela tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, ukazujući da Montenegro Petrol bespravno drži i vrši iskop ovih parcela, što dovodi do štete posebno po izvorište Bolje sestra, koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom.

“Država Crna Gora je tužila Montenegro Petrol DOO radi predaje nepokretnosti tri katastarske parcele evidentirane u Listu nepokretnosti 92 KO Mahala, navodeći da tuženi koristi i drži ove nepokretnosti protivno zakonu i volji vlasnika te da nelegalno vrši iskop što je dovelo do štete na imovini države Crne Gore, a posebno utiče na vodoizvorište Bolje sestrqa koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom, te da bi dalja eksploatacija mogla dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja, odnosno do nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta, zbog čega je istovremeno tražena i privremena mjera zabrane svih daljih radnji na ovom zemljištu”, navodi se usaopštenju.

Sud je, kako se dodaje, dostavio tužbu sa predlogom za privremenu mjeru na odgovor tuženom koji u svom odgovoru, po mišljenju suda, prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri nije sporio da su ove parcele u vlasništvu države a u njegovoj državini, pri čemu nije dostavio dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili zakupu.

“Prilikom određivanja privremene mjere sud je posebno cijenio da su prema zaključcima sa okruglog stola “Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine”, održanog dana 26. 10. 2022. godine, kom događaju su prisustvovali i aktivno učešće uzeli predstavnici najznačajnijih državnih institucija, lokalnih samouprava i vodovodnih društava na Crnogorskom primorju, članovi stručne, akademske zajednice, te pripadnici nevladinog sektora, sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestra imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače, posebno u II zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, a što je pokazala i naučna studija “Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestra” koju je uradio “Geoprojekt” DOO, čiji rezultati su prezentovani na tom Okruglom stolu. Ta studija je ponudila određene mjere i rješenja za sprječavanje svake dalje devastacije izvorišta Bolje sestra, kao i za obezbjeđivanje neophodnih dodatnih količina vode, u vezi sa čim je zaključeno da je neophodno hitno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Morače, tako i u njenom priobalnom dijelu, odnosno u II zoni zaštite izvorišta i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače, te preduzeti hitne mjere kako bi se izvršila njegova sanacija i tehnička rješenja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta Bolje sestra, a istovremeno izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje stanje, u okviru kog projekta je neophodno primijeniti mehanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u II zoni zaštite izvorišta”.

Dodaje se da je imajući u vidu značaj urednog vodosnabdijevanja za turizam na Crnogorskom primorju, te potrebu da se u okolnostima konkretnog slučaja hitno djeluje, jer bi kašnjenje sa realizacijom navedenih mjera i aktivnosti dovelo do situacije da Regionalni vodovod ili bilo koji drugi subjekt ne može da garantuje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u ljetnjoj sezoni, što bi uzrokovalo nenadoknadivu štetu, sud našao da je neophodno odrediti privremenu mjeru kojom će zabraniti Montenegro Petrol DOO da preduzima sve radnje na tim nepokretnostima.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Oni su nelegalno eksploatisali Crnu Goru

Ne propustite

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.