Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je “Danu” iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Izvor: Dan

Sledeće

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Ne propustite

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić razmišlja o rekonstrukciji Vlade – da li Knežević više nije poželjan u vladajućoj većini?

Prema nezvaničnim informacijama iz političkih izvora bliskih vrhu vlasti, premijer Milojko Spajić razmatra širu rekonstrukciju Vlada Crne Gore, koja bi mogla dovesti do ozbiljnih promjena u sastavu vladajuće većine. Kako se spekuliše, jedna od opcija koja se nalazi na stolu jeste i isključivanje Demokratske narodne partije iz vlasti.

U političkim kuloarima se nezvanično navodi da se odnosi između premijera i rukovodstva DNP-a već duže vrijeme nalaze u zategnutoj fazi, a kao ključni razlozi pominju se neslaganja oko izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, ali i različiti pogledi na evropski put Crne Gore. U tom kontekstu se sve češće navodi da predsjednik DNP-a Milan Knežević više ne uživa političko povjerenje koje je imao u ranijoj fazi mandata.

Dodatni signal mogućeg zahlađenja odnosa, prema nezvaničnim izvorima, može biti i jučerašnja Kneževićeva odluka da ne podrži budžet Crne Gore, uz obrazloženje da su izdvajanja za opštinu Zeta nedovoljna. Njegova najava da bi se pomoć za finansiranje mogla tražiti u susjednoj Srbiji, u dijelu vladajuće strukture protumačena kao distanciranje od zajedničke politike Vlade.

Istovremeno, se navodi da bi rekonstrukcija mogla obuhvatiti i pojedine resore koji su trenutno pod kontrolom Pokreta Evropa sad, a u tom kontekstu pominje se ime ministra zdravlja Vojislava Šimuna. Preispitivanje kadrovskih rješenja koja su rezultat ranijih koalicionih kompromisa već neko vrijeme je dio delovanja SNP-a. Podsjećanja radi, još početkom novembra lider SNP-a Vladimir Joković nezvanično je zahtijevao od Spajića da predloži smjenu ministra sporta i mladih Dragoslava Dada Šćekić koji je napustio tu partiju.

Kao dio rekonfiguracije Vlade Crne Gore, ističe se i situacija u Bijelom Polju, gdje bi promjene u lokalnim koalicijama mogle imati refleksije i na državni nivo. Bošnjačka stranka bi izlaskom iz vlasti u Bijelom Polju, mogla dobiti dodatni resor u izvršnoj vlasti, dok bi drugo upražnjeno ministarstvo DNP-a dobila Nova srpska demokratija.

Iako za sada nema zvaničnih potvrda ovih navoda, sagovornici bliski vlasti tvrde da se o rekonstrukciji Vlade „ozbiljno razgovara“ i da bi odluke mogle biti donesene u narednom periodu. Do tada, ostaje otvoreno pitanje da li će eventualna rekonstrukcija označiti kraj saradnje Spajića i Kneževića, ili tek novu fazu političkog pregovaranja unutar ionako krhke većine.

Politika

Knežević: Ne podržavam budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević ponovo se danas u Skupštini Crne Gore osvrnuo na stanje u Zeti, poručujući da je neprihvatljivo da se, kako je rekao, prva srednjevjekovna država na ovim prostorima dovodi u situaciju da moli za sredstva koja su joj već bila planirana.

Knežević je podsjetio i da su, prema njegovim riječima, isti ti DPS funkcioneri aplaudirali hapšenju poslanika Demokratskog fronta 2019. godine, a da danas upravo oni odlučuju o izgradnji ulica i infrastrukturnim projektima.

„Zamislite da u budžetu u kojem je predviđeno devet miliona eura za službena putovanja neko mora da moli za milion i dvjesta hiljada eura. Sada dolazimo u situaciju da ja moram da pitam ministra Vukovića, koji je diplomirao, donosi li on te pare iz kuće. Ako ih donosi iz kuće, ja mu se izvinjavam. Ali ako se ta sredstva obezbjeđuju zato što mi punimo budžet i doprinosimo državi, onda će ovakav odnos prema Zeti imati posljedice u narednom periodu“, kazao je Knežević.

On smatra da se Zeta kažnjava zbog referenduma i činjenice da je gotovo 60 odsto građana, uz izlaznost od 98,5 odsto, glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Zeta se kažnjava jer ne želi da bude septička jama Podgorice“, poručio je Knežević.

Dodao je da je ovakav odnos slika i prilika položaja najmlađe opštine u Crnoj Gori, podsjećajući da se u Crkvi Svetog Đorđa, u neposrednoj blizini planiranog kolektora, dogodio istorijski čin kada su Zećani na ramenima iznijeli vladiku Danila i spasili ga da ne bude obješen.

Govoreći o budžetu, Knežević je istakao da će Demokratska narodna partija podržati njegovo usvajanje, ali je naglasio da on lično to neće učiniti zbog, kako je rekao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti.

„Neka cijela javnost vidi kako nam se vraća – bez glavne gradske ulice i uz klasične birokratske fraze. Zeti ne treba milostinja, a Crna Gora se po ovom budžetu faktički odrekla Zete. Pošto se Crna Gora odrekla Zete, ja ću u ime Zećana zatražiti pomoć od naše najbliže braće – Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, kako bi nam pomogli sa 1.200.000 eura da završimo glavnu ulicu u Zeti“, rekao je Knežević.

Dodao je da neće zavisiti od, kako je naveo, DPS-ovaca koji danas sjede u Vladi i sredstva opredjeljuju za sopstvene gradove i projekte.

Knežević je kazao i da je iz odgovora Lazara Šćepanovića stekao utisak da se priprema policijska intervencija u Botunu, te poručio da poslanici DNP-a neće podržati Šćepanovića ukoliko do glasanja ne pozove mještane Botuna na razgovor.

„Ja ga ovim putem obavještavam da ću sa zadovoljstvom biti tamo i da budem uhapšen zajedno sa građanima Zete. Hapšen sam i 2019. godine, krajem decembra, i spreman sam da reformske snage ponovo testiraju svoju snagu nad građanima Zete, ali prvo želim da uhapse mene. Neću se pozivati na poslanički imunitet“, poručio je Knežević.

On je zaključio da će poslanici DNP-a ipak glasati za budžet kako, kako je rekao, nijedna sirotinja na sjeveru ne bi ostala bez projekata, ali je ponovio da on lično ne podržava budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti.

Politika

Mujović za izgradnju kolektora ponudio niz infrastrukturnih projekata u Botunu

Glavni grad Podgorica, na čelu sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, uz podršku Vlade Crne Gore, spreman je da realizuje niz značajnih infrastrukturnih projekata u cilju trajnog unapređenja kvaliteta života mještana Botuna, saopšteno je iz Glavnog grada.

U saopštenju ističu da se inicijativa se nadovezuje na ranije date garancije Vlade Crne Gore u vezi sa izgradnjom Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime se potvrđuje ozbiljan i odgovoran pristup rješavanju ključnih pitanja za ovu lokalnu zajednicu.

U dopisu koji je gradonačelnik Mujović dostavio predstavnicima mještana Botuna navodi se da je Glavni grad, u saradnji sa nadležnim resorima i institucijama, kao i uz aktivno učešće lokalne zajednice, spreman da realizuje sledeće projekte:

• asfaltiranje puta između Kombinata aluminijuma Podgorica i bazena crvenog mulja (od kružnog toka kod “Kipsa”)

▪ asfaltiranje seoskih puteva na teritoriji Botuna;

▪ izgradnja objekta za potrebe penzionera i Mjesne zajednice Botun;

• renoviranje četvorogodišnje osnovne škole;

• izgradnja savremenog školskog poligona;

• renoviranje seoskog stadiona;

• rekonstrukcija niskonaponske elektrodistributivne mreže;

• trajno uspostavljanje međugradske autobuske linije na relaciji Botun – Masline.

Gradonačelnik je poručio da Glavni grad ostaje posvećen ravnomjernom razvoju svih svojih naselja, uz poseban fokus na potrebe lokalnih zajednica koje su godinama bile zapostavljene. Realizacijom ovih projekata, Botun dobija konkretnu i dugoročnu podršku, a mještanima se obezbjeđuju bolji uslovi za život, rad i razvoj.

“Glavni grad još jednom iskazuje posvećenost otvorenom dijalogu sa mještanima Botuna, uvjeren da se kroz saradnju i međusobno povjerenje mogu ostvariti trajna i održiva rješenja u interesu lokalne zajednice, prije svega zaštite zdravlja građana i životne sredine”, naveo je Mujović u dopisu.