Connect with us

Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

miodrag lekić

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je “Danu” iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Knežević predlaže izlazak iz “krvave vlade”

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević trebalo bi danas da zakaže sjednicu Predsjedništva te stranke na kojoj će predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića. Ova inicijativa dolazi nakon njegovog ranijeg obećanja da će DNP napustiti Vladu Crne Gore zbog početka izgradnje kolektora u Botunu, kao i zbog policijske intervencije tokom protesta, kada su privedene 54 osobe, među kojima i predsjednik Opštine Zeta.

Knežević smatra da je ovakav razvoj događaja neprihvatljiv i da DNP ne može ostati dio vlasti koju je nazvao „krvavom“. On vjeruje da će Predsjedništvo partije podržati njegov prijedlog, ali je najavio i ličnu odgovornost ukoliko se to ne desi.

„Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da se može dogoditi, ja ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ću ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete“, poručio je Knežević nedavno sa protetsa u Zeti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Portal Zeta (@portalzeta.me)

Iz DNP-a je ranije saopšteno da će sjednica Predsjedništva biti zakazana odmah nakon novogodišnjih praznika, te da će se na njoj raspravljati o izlasku iz Vlade, ali i o daljem političkom djelovanju stranke, uključujući i odnos prema vlasti u Podgorici.

Odluka Predsjedništva DNP-a mogla bi imati značajan uticaj na stabilnost aktuelne vlade i ukupne političke prilike u Crnoj Gori.

Continue Reading

Politika

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.

Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.

Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.

Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.

Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Continue Reading

Politika

Skupština ne nastavlja svoj rad zbog situacije u Botunu

Održan je kolegijum Skupštine Crne Gore iza zatvorenih vrata. Predsjendik Skupštine, Andrija Mandić saopštio je kolegama da, zbog situacije u Botunu, on nije u mogućnosti da vodi sjednicu. Ponudio je opciju da to uradi neko od potpredsjendika Skupštine.

Prema našim informacijama, predstavnici opozicije su rekli da oni ne žele da učestvuju u takvom načinu rada,i da neće dati kvorum.

Kazali su da većina treba da rješava svoje probleme, i dogovoreno je da neće nastaviti danas rad.

Ipak, načelno je usaglašeno da će imati vanredno zasijedanje da završe poslove koji su danas ostali nedovršeni, naročito onih koji se odnose na zakone iz EU agende.

Mandić je potencirao da neće da opstruira rada Parlamenta, ali je rekao da ne može da predsjedava u ovom momentu sjednicom.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto