Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je “Danu” iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Izvor: Dan

Sledeće

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Ne propustite

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ćulafić: U zoni KAP-a u Zeti nije moguće više odlagati opasni otpad

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da realizacija projekta remedijacije deponije otpada predstavlja konkretan iskorak u unapređenju zaštite životne sredine u Crnoj Gori.

Naglasio je da je Vlada, kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom obezbijedila stabilna finansijska sredstva za rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja otpada.

“Podsjetio je da je u toku priprema dokumentacije koja obuhvata: Studiju procjene uticaja na životnu sredinu i društvena pitanja (ESIA) za sanaciju odlagališta otpada u zoni KAP-a, Plan upravljanja radnom snagom (LMP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori, Plan uključivanja zainteresovanih strana (SEP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori i Plan obaveza u pogledu životne sredine i društva (ESCP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Poručio je da uspješno okončani pregovori sa međunarodnim partnerima potvrđuju kredibilitet institucija i ozbiljan pristup rješavanju ekoloških izazova.

Ćulafić je najavio da se početak radova očekuje početkom septembra ove godine, čime će se ući u vidljivu fazu rješavanja problema koji opterećuje lokalnu zajednicu.

“Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera postupa u skladu sa zaključcima Vlade Crne Gore, uz jasno definisane prioritete u oblasti upravljanja otpadom”, poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, kreditno zaduženje je usmjereno na dugoročno rješavanje problema, a ne na privremena rješenja koja su se ranije pokazala neefikasnim.

“Izmjenom Državnog plana upravljanja otpadom isključili smo mogućnost da opasni otpad ubuduće bude odlagan u zoni KAP-a, što je, siguran sam, vrlo konkretan korak ka unapređenju životne sredine u Zeti. Dakle, ovakve odluke usmjeravaju ponašanje svih na koje se odnose, te zabrana odlaganja otpada na ovoj lokaciji je najkonkretnija odluka, dok će remedijacija postojećeg odlagališta biti sljedeći korak, čime ćemo ovo ekološko pitanje zatvoriti”, zaključio je ministar, izražavajući zadovoljstvo što se zdrave ekološke politike kreiraju i efikasno sprovode, bez obzira na veliki broj naslijeđenih izazova.

Politika

Skupština ponovo izglasala zakone o ANB i unutrašnjim poslovima

Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Parlament je danas usvojio te zakone nakon što ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima danas su usvojene glasovima 47 poslanika, dok su protiv glasala 22, a uzdržanih nije bilo.

Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je takođe 47 poslanika, 21 je bio protiv, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zbog usvajanja tih zakona 6. marta podnijeli su ostavke na fukcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju.

Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da će, ukoliko parlamentarna većina istraje u namjeri i u ponovljenom glasanju odluči da ponovo podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biti jasno da vlast gazi Ustav i formalno uvodi represiju kao model upravljanja državom.

“To onda više nije pitanje političkog nesaglasja, već demonstracija sile nad ustavnim poretkom i građanima”, rekao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS, kao vodeća stranka opozicije, smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju “, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor”, zaključio je Mugoša.

Politika

Vukićević: Pomalo je neprijatno posmatrati disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU

Politički analitičar Boško Vukićević saopštio je da je neprijatno posmatrati javno disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU.

On se, naime, osvrnuo na stav Delegacije EU u Podgorici da crnogorska opozicija treba da bude konstruktivni, kao i da od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nije traženo posredovanje u dijalogu sa predstavnicima vlasti.

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

„Još juče je DPS govorio o ‘destruktivnim potezima vlasti’, optužujući je za, maltene, ‘antievevropsko djelovanje’. Tim prije, pomalo je neprijatno posmatrati ovakvo javno disciplinovanje i šamaranje DPS-a od strane Delegacije EU, dok je Milatović tu kao kolateralna šteta“, ocijenio je Vukićević.