Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je “Danu” iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Izvor: Dan

Sledeće

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Ne propustite

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Vodimo se državnim interesima, a ne politikanstvom

Spajić je, komentarišući najave lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića o izlasku iz Vlade nakon današnje akcije policije u Botunu, kazao da se Vlada ne vodi dnevno političkim temama.

“Uvijek smo se vodili državnim interesima, a ne politikanstvom i dnevno političkim temama. Jasno je da je najbitnije zdravlje građana, životna sredina koja mora da se očuva“, kazao je Spajić novinarima u Skupštini nakon premijerskog sata.

On je rekao da su imali razgovore sa građanima Botuna, i to na više nivoa.

“Čuli smo njihovu zabrinutost i na to smo odgovorili ponudama, prvo Vlade, potom i gradonačelnika koji je tu ponudu pojačao sa pitanjima od lokalno-životnog interesa. Mislim da je ovo u najboljem interesu građana Botuna, Zete, Podgorice i čitave Crne Gore“, kazao je Spajić.

On je pozvao na spuštanje tenzija.

“Molio bih da svi spustimo tenzije i da prvo očistimo crveni mulj, kako smo obećali, koji je napravio veliku štetu građanima. Ova Vlada je odlučila da zajedno sa Svjetskom bankom stane na kraj takvom ponašanju i garantujemo građanima Botuna da ćemo očistiti crveni mulj do kraja“, poručio je Spajić.

Upitan koji je najbolji način za rješavanje najavljene blokade u Zeti sjutra, kazao da je razgovor rješenje.

Politika

Mandić: Crnoj Gori potreban mir i stabilnost

Zbog aktuelnih dešavanja u Botunu, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, tražio je hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.

“Zbog nemilih dešavanja u Botunu i u Zeti zatražio sam hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost”, saopštio je Mandić u obraćanju.

On je kazao da je razgovarao sa predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem, o tome da se sjednica Savjeta, koja je zakazana za danas u 13. časova održi što ranije, ali da ni uspio da stupi u kontakt sa premijerom Milojkom Spajićem.

“Crnoj Gori je potreban mir i stabilnost, Crnoj Gori su potrebna dobra rješenja i ja vjerujem da ćemo nakon razgovora i svih informacija koje dobijemo moći da kažemo da smo pronašli neko rješenje za ovu krizu koju danas imamo u Crnoj Gori”, poručio je predsjednik Skupštine.

Politika

Spajić razmišlja o rekonstrukciji Vlade – da li Knežević više nije poželjan u vladajućoj većini?

Prema nezvaničnim informacijama iz političkih izvora bliskih vrhu vlasti, premijer Milojko Spajić razmatra širu rekonstrukciju Vlada Crne Gore, koja bi mogla dovesti do ozbiljnih promjena u sastavu vladajuće većine. Kako se spekuliše, jedna od opcija koja se nalazi na stolu jeste i isključivanje Demokratske narodne partije iz vlasti.

U političkim kuloarima se nezvanično navodi da se odnosi između premijera i rukovodstva DNP-a već duže vrijeme nalaze u zategnutoj fazi, a kao ključni razlozi pominju se neslaganja oko izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, ali i različiti pogledi na evropski put Crne Gore. U tom kontekstu se sve češće navodi da predsjednik DNP-a Milan Knežević više ne uživa političko povjerenje koje je imao u ranijoj fazi mandata.

Dodatni signal mogućeg zahlađenja odnosa, prema nezvaničnim izvorima, može biti i jučerašnja Kneževićeva odluka da ne podrži budžet Crne Gore, uz obrazloženje da su izdvajanja za opštinu Zeta nedovoljna. Njegova najava da bi se pomoć za finansiranje mogla tražiti u susjednoj Srbiji, u dijelu vladajuće strukture protumačena kao distanciranje od zajedničke politike Vlade.

Istovremeno, se navodi da bi rekonstrukcija mogla obuhvatiti i pojedine resore koji su trenutno pod kontrolom Pokreta Evropa sad, a u tom kontekstu pominje se ime ministra zdravlja Vojislava Šimuna. Preispitivanje kadrovskih rješenja koja su rezultat ranijih koalicionih kompromisa već neko vrijeme je dio delovanja SNP-a. Podsjećanja radi, još početkom novembra lider SNP-a Vladimir Joković nezvanično je zahtijevao od Spajića da predloži smjenu ministra sporta i mladih Dragoslava Dada Šćekić koji je napustio tu partiju.

Kao dio rekonfiguracije Vlade Crne Gore, ističe se i situacija u Bijelom Polju, gdje bi promjene u lokalnim koalicijama mogle imati refleksije i na državni nivo. Bošnjačka stranka bi izlaskom iz vlasti u Bijelom Polju, mogla dobiti dodatni resor u izvršnoj vlasti, dok bi drugo upražnjeno ministarstvo DNP-a dobila Nova srpska demokratija.

Iako za sada nema zvaničnih potvrda ovih navoda, sagovornici bliski vlasti tvrde da se o rekonstrukciji Vlade „ozbiljno razgovara“ i da bi odluke mogle biti donesene u narednom periodu. Do tada, ostaje otvoreno pitanje da li će eventualna rekonstrukcija označiti kraj saradnje Spajića i Kneževića, ili tek novu fazu političkog pregovaranja unutar ionako krhke većine.