Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je “Danu” iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Izvor: Dan

Sledeće

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Ne propustite

Abazović: Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize.

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Referendum u Zeti za Glavni grad nije obavezujući

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je Uprava za inspekcijske poslove dobila nalog koji će sprovesti kada je u pitanju šator u Botunu.

“Nijesam neko ko želi da se duboko miješa u rad svake inspekcije. Oni postupaju po proceduri. Imam puno povjerenje u načelnika Branka Kovačevića i smatram da će odreagovati na način kako to zakon nalaže i kako sam kao gradonačelnik zahtijevao “, rekao je Mujović.

Mujović nije precizirao da li će radovi početi prije referenduma.

“Ne bih licitirao datumima. Procedura ide. Mi prvo moramo da budemo čisti pred zakonom, u smislu dobijanja dozvole za početak radova. Taj teren mora da bude čist, a kada će se to desiti, da li prije ili poslije referenduma… Referendum za nas nije obavezujući. Poštujemo mještane Zete i njihovu želju da izrze svoj stav na referendumu, ali Glavni grad ima neku svoju dinamiku rada i prioritete. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet svih prioriteta, tako da u narednim danima svakako moramo početi”, ističe Mujović.

Politika

Knežević Spajiću: Razgovarajte sa mještanima Botuna

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića da li je spreman, i kada, da održi razgovor sa stanovnicima MZ Botun upravo na temu izgradnje istog postrojenja.

“Imate li nešto protiv da ja napravim wc šolju u Vašem stanu, pošto je moja začepljena. Nikako da našu otčepimo, da bismo riješimo naše stomačne probleme, treba negdje da je instaloramo, evo ja predlažem u Vašem stanu. Ovo što ja predlažem Vama, Vi planirate građanima Botuna i Zeti i još ste ljuti na Zećane”, pitao je Knežević.

Od Botuna i Zete se, dodaje on, zajedno sa kolektorom i bazenom crvenog mulja pravi Černobilj.

“Neko je ovdje uzeo pare. Sumnjam da je neko uzeo iz Glavnog grada, Vlade, Agencije za životnu sredinu”, kazao je Knežević.

Spajić je kazao da je u Tokiju živio pored jednog pročešćivača vode.

“Ta alegorija uopšte ne stoji. To je lažna i netačna alegorija. Ja sam četri godine živio u Tokiju pored jednog pročešćivača, nisam ni zano za šta služi to postrojenje, nikad nisam osjetio neprijatan miris, niti imao posljedice”, poručio je Spajić.

Ova Vlada je, ističe, prva koja je u budžet stavila problem rješevanja bazena crvenog mulja.

“Ljudi žele da politizuju jedno pitanje prošišćavanje otpadnih voda. Sada imamo fekalije i teške metale koje se izlivanju prvo u Moraču, onda u Skadarsko jezero. Najviše štete imaju građani koji su okrenuti Skadarskom jezeru. Treba li ja što sam iz Pljevalja da zaustavim ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja”, pita Spajić.

Knežević je ukazao da postrojenje u Botunu ima spalionicu.

“To su nove kancerogene čestice koje će da se miješaju sa onima iz bazena cvenog mulja”, kazao je Knežević, pokazujući kako izgleda filter iz Zete od bazena crvenog mulja.

“Znate li da je u Botunu u zadnjih 20 godina 117 ljudi umrlo od onkoloških bolesti. Svaka druga kuća ima onkološkog bolesnika. Niko više od dvije godine nije koristio staračku penziju. Znate li koliko djece sa autizmom živi u gornjoj Zeti”, pitao je Knežević Spajića.

Poziva Spajića da pozove mještane Botuna dok nije kasno.

“Ako neće predlažem da nas Zećane sve preselite u Afriku, Keniju ili Kameru, a za uzvrat napravite zološki vrt jer nas ionako tretirate kao životinje”, istakao je Knežević.

Spajić je kazao da bi bio presrećan da vidi postrojenje za prečićavanje otpadnih voda u svakom gradu Crne Gore.

“Jer bi naši građani imali bolji život, čistiju vodu. Nije kolektor kriv za onkološke bolesnike, već crveni mulj i nedostatak kolektora”, odgovorio je Spajić.

Politika

Spajić: Stanovnicima Zete ugroženo zdravlje zbog bazena crvenog mulja, ne zbog kolektora

Premijer Milojko Spajić odgovara na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skuštine posvećenoj premijerskom satu.

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković pitao je premijera da li će Vlada istrajati u namjeri da, u saradnji sa Glavnim gradom i uz podršku evropskih partnera, realizuje projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici.

Vuković je kazao da je ponosan na činjenicu da je projekat započet dok je on bio gradonačelnik i pozvao Vladu da objavi projekat na koji je ponosan.

” Za taj posao smo dobili 33 miliona granta, ne vjerujem da bi Evropska unija finansira projekat opasan po zdravlje ljudi”, kazao je Vuković.

Premijer je umjesto odgovora Vukovića upitao zašto DPS ništa nije uradio da se sanira bazen crvenog mulja.

“Godinama se nije vodilo računa o građanima Zete, Pljevalja…o ljudima koji su živjeli pored KAP-a. To više nikada nećemo dozvoliti. Sada imamo fekalije i teške metale koje se izlivanju prvo u Moraču, onda u Skadarsko jezero. Najviše štete imaju građani koji su okrenuti Skadarskom jezeru”, kazao je Spajić.

Kako je rekao, srećan bi bio da se ovakvo postrojenje napravi u Pljevljima. On je naveo da je izvor problema što niko nije očistio crveni mulj i vodu koja dolazi iz Podgorice. Kazao je da je spreman da razgovara sa svima, ali i da vjeruje našim institucijama koje su rekle da je projekat po svim standardima.

“Vjerujem našim institucijama…Mi treba da se dobro zapitamo da li sada zabranjujemo pravo na čistu vodu ljudima”, rekao je Spajić.

Naveo je da je spreman da se objavi sve u vezi sa ugovorom za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.