Connect with us

Politika

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima.

miodrag lekić

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je „Danu“ iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta.

Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika.

Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik našeg lista koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

PES: Da li se URA ograđuje od Abazovića zbog njegovih veza sa BIA-om Srbije?

pokret evropa sad

Nakon što je bivši direktor BIA-e Srbije javno saopštio da je Dritan Abazović bio pod režimom kontrole te strane službe, vrijeme je da se ne postavlja pitanje samo njemu – već i partiji koju vodi, saopšteno je iz Pokreta EVropa sad.

Kako navode, Građanski pokret URA duguje odgovore građanima Crne Gore.

„Da li ste znali da je vaš predsjednik partije bio pod uticajem strane bezbjednosne agencije? Da li ste svjesno podržavali političke odluke koje su možda bile usklađene sa interesima druge države, a ne Crne Gore? I najvažnije – da li ćete se sada, kad su ove informacije postale javne, oglasiti i jasno ograditi od njegovih veza sa BIA-om Srbije?“,  pitaju iz PES-a.

Pitaju i da li je rukovodstvo URA-e upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e.

„Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe? Da li vas je, kao partiju, informisao o bilo kakvoj saradnji sa bezbjednosnim strukturama druge države?Ako iz URA-e ne uslijedi hitna i jasna reakcija, onda će se sa punim pravom postaviti pitanje – da li je cijela partija znala i ćutala dok je njen lider djelovao pod uticajem stranih službi“, navode u PES-u.

Crna Gora, kako ističu,nije i ne smije biti platforma za tuđe interese.

„URA mora reći – da li ste uz državu, ili uz one koji su je izdali“, zaključuju u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Nišić: Nezaposlena lica će ubuduće moći da se prijave u evidenciju ZZZCG i elektronskim putem

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić predstavila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Cilj izmjena i dopuna navedenog zakona je, kako je navela, usvajanje adekvatne pravne osnove za nesmetan proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji treba da doprinese bržem i kvalitetnijem pružanju usluga za tržište rada, kako nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja, tako i poslodavcima.

“Ključne novine izmjena i dopuna pomenutog zakona odnose se na činjenicu da će nezaposlena lica ubuduće moći da se prijave u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, osim ličnim dolaskom, i elektronskim putem. Takođe, nezaposlenim licima će biti omogućeno da zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnose osim neposrednom predajom ili dostavljanjem zahtjeva poštom, i u elektronskom obliku”, navela je, između ostalog, Nišić.

Biće, dodaje, olakšano i poslodavcima tako što će prijavu slobodnih radnih mjesta kao i prijavu o zasnivanju-prestanku radnog odnosa, osim neposrednom predajom, Zavodu za zapošljavanje moći da dostave i elektronskim putem.

Continue Reading

Politika

Spajić potpisao sporazum sa opozicijom

milojko spajić

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji najkasnije sedam dana nakon sporazuma, u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda.

Sporazum je potpisan na sastanku održanom u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler.

„Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti Predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23.12.2024. godine“,  navode u saopštenju.

Dodaju da nakon potpisivanja ovog sporazuma, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine.

„Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine“,  ističu u saopštenju.

Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.

Pored ambasadora Satlera i  potpisnika sporazuma, sastanku su prisustvovali predstavnici PES, Boris Pejović i Bojan Božović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto