Politika

Ministrima i poslanicima plate rastu za čak 600 eura

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.

Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.

Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa “Evropa sad 2”, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.

Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).

Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…

Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.

Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.

Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.

U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.

Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.

Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.

Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…

“Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade”, navodi se u izmijenjenom članu 27.

Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

“S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore”, navodi se u obrazloženju zakona.

I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije

Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.

Izvor: Dan

Sledeće

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Ne propustite

Kaluđerović: Pozdravljam mjere protiv monopola

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Milatović: Neka Knežević napusti Vladu koja gradi kolektor

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.

“Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije”, poručio je Milatović.

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Milatović je predložio da DNP napusti Vladu već danas, ukoliko, kako navodi, želi da djeluje principijelno.

“Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu”, zaključio je Milatović.

Politika

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da se izjasni o namjeri da se kolektor za potrebe Podgorice izgradi u Botunu. Knežević je, u izjavi za ADRIA Televiziju, poručio da će stav i odgovor DNP-a, povodom poziva Milatovića na konsultacije o izboru jednog sudije Ustavnog suda, zavisiti od toga kako će se predsjednik Crne Gore odredi prema pitanju izgradnje kolektora u Botunu.

Milatović je predložio Skupštini Crne Gore da hitno razmotri njegov predlog za izbor jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda i pozvao poslaničke klubove na konsultacije po tom pitanju. Odmah je uslijedio odgovor Demokratske narodne partije.

“Moj odgovor je sledeći: Ja po hitnom postupku očekujem da se Milatović izjasni o namjeri Glavnog grada i djelova Vlade da, na silu i protiv volje građana Botuna i čitave Zete, instaliraju kolektor pored basena crvenog mulja. Podsjetiću ga, ako je zaboravio, da je njegova ujčevina iz Botuna, da njegovom krvi teče pola Zete i da bi trebalo da se najzad, kao predsjednik države, izjasni oko ovog gorućeg pitanja, koje prijeti da eskalira i da da izazove nesagledive posledice”, rekao je Knežević.

On je naveo da predsjednik države ima vremena da se bavi objektima američke brze hrane, ali ne i problemima mještana Zete.

“Posebno je iritantno što je Milatović prethodnih dana vodio kampanju da se u njegovoj zgradi ne otvara američka brza hrana, jer bi stanare mogao da iritira miris piletine, pohovane ili grilovane, pilećih krilaca sa barbecue sosom, a očigledno mu ne smeta da građani Zete čekaju represiju državu, uz objašnjenje da Zećanima ne smetaju fekalije iz Glavnog grada i kanalizacioni mulj koji treba da dođe iz primorskih opština”, dodao je.

Knežević je pozvao Milatovića da posjeti mještane Botuna, dodajući da očekuje da se predsjednik Crne Gore konačno izjasni o izgradnji kolektora.

“Tako de će naš stav i odgovor vezano za konsultacije sa Milatovićem zavisiti od njegovog stava prema ujčevini, prema Botunu, prema Zeti i prema svemu onome što u ovom trenutku je aktuelna i goruća tema. Vidio sam ga prije neki dan, da je sadio neka stabla borova, palmi ili urmi i mislim da je trebalo da dođe pod šator, da se vidi sa svojom ujčevinom, sa svojim Zećanima, sa ljudima sa kojima je proveo značajan dio djetinjstva i da najzad imamo stav predsjednika države o ovom pitanju”, kazao je Knežević.

Podsjećamo, referendum u Zeti o izgradnji kolektora u Botunu zakazan je za 14. decembar. U međuvremenu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da ubrzo kreću u izgradnju tog postrojenja, dok su mještani Botuna poručili da neće odustati od protesta.

Politika

Kratka rasprava Kneževića i Mujovića o kolektoru u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Šaša Mujović i poslanik DNP-a Milan Knežević sreli su se danas u holu Skupštine Crne Gore, gdje su vodili petominutni razgovor posvećen projektu izgradnje kolektora u Botunu.

Nakon završetka Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević susreli su se u holu parlamenta.

Prema informacijama reporterke portala Standard, dvojica zvaničnika razgovarala su oko pet minuta.

Centralna tema bio je projekat izgradnje kolektora u Botunu, jedan od ključnih infrastrukturnih zahvata za Glavni grad.

Na kraju kratkog susreta, Mujović i Knežević su se rukovali.