Politika

Ministrima i poslanicima plate rastu za čak 600 eura

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.

Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.

Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa “Evropa sad 2”, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.

Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).

Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…

Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.

Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.

Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.

U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.

Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.

Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.

Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…

“Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade”, navodi se u izmijenjenom članu 27.

Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

“S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore”, navodi se u obrazloženju zakona.

I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije

Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.

Izvor: Dan

Sledeće

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Ne propustite

Kaluđerović: Pozdravljam mjere protiv monopola

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.