Ukoliko na prvoj narednoj sjednici Vlade budu odbijene naše inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, trobojci i dijalogu u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ministri iz redova Demokratske narodne partije, Milan Zogović i Maja Vukićević, podnijeće ostavke. Poslanički klub će otkazati podršku Vladi Milojka Spajića, a Odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću, ponovio je večeras, gostujući u specijalnoj emisiji na Adria TV, lider DNP-a Milan Knežević.

U tome, naglasio je on, nema dileme.

“Nema nikakvog prostora za manipulacije, analize i frustracije, koje smo imali priliku da čitamo na društvenim mrežama i to dominantno od ljudi koji ili podržavaju DPS ili rade protivno interesima i DNP-a i srpskog i crnogorskog naroda u Crnoj Gori”, istakao je Knežević, navodeći da je okidač za posljednju odluku njegove partije u vezi sa podnošenjem inicijativa bila, kako je kazao, brutalna akcija policije u Botunu posljednjih dana prošle godine.

U toj akciji u kojoj je, rekao je Knežević, učestvovalo 680 policajaca, privedena su 54 mještanina koji mjesecima protestuju zbog najavljene gradnje kolektora u Botunu.

“Ja sam na protestima od 1998. godine. Još kao srednjoškolac sam išao na proteste zbog pokradenih izbora. Tvrdim da je sad, u noći između 29. i 30. decembra, u Botunu bilo više policije nego 24. oktobra 2015. godine. To je bio okidač da ubrzamo ove naše inicijative, koje su svakako trebalo da se nađu na dnevnom redu u martu ili aprilu ove godine”, rekao je Knežević, objašnjavajući zašto su se u inicijativi našli srpski jezik, državljanstvo i trobojka, a ne samo Botun.

“Očekujem da će Spajić i partneri uvažiti inicijative”

Sjednicu Vlade, kazao je on, očekuje krajem ove ili tokom sljedeće sedmice.

“Očekujem da Spajić i naši koalicioni partneri uvaže naše inicijative i da ćemo otpočeti dijalog i početi da rješavamo ono što smatramo da je jedan od ozbiljnih problema koji opterećuje crnogorsko društvo i zaustavlja ga na njegovom putu ka Evropskoj uniji. Ako je svakom stalo do dijaloga i ako žele da deeskalira i ova bezbjednosna situacija u Botunu… Vidjeli ste danas blokade građana na dva kružna toka u Podgorici i one će se sigurno u narednom periodu radikalizovati. Ti ljudi žele razgovor, ali uporno dobijaju odgovore koji iritiraju i dodatno podižu tenzije. Mislim da nikom u Crnoj Gori nije potrebno da se prolije kap ljudske krvi, a 31. decembra se to i moglo desiti da nije bilo odgovornih ljudi koji su sa građanima Zete donijeli odluke koje su zaustavile eskalaciju”, rekao je Knežević.

Međutim, nastavio je on, ukoliko ne bude pregovora, današnje blokade će, kaže, biti poezija pri onome što može da se desi, a tiče se otpora građana Botuna zbog klasične zloupotrebe, represije i kršenja referendumske volje.

Na referendumu, koji je održan 14. decembra prošle godine u Zeti, podsjetio je Knežević, 98,5 odsto od izašlih birača glasalo je protiv gradnje kolektora u Botunu.

“Ne može neko ko je ćutao da odlučuje šta će DNP da radi”

Prvi čovjek DNP-a večeras je negirao da je kazao da će izaći iz, kako ju je okarakterisao, ove krvave Vlade ukoliko dođe do bilo koje represivne policijske mjere prema građanima Botuna.

“Rekao sam da ću predložiti Predsjedništvu DNP-a izlazak iz Vlade. To sam jasno saopštio. Ne mogu ja sam da donosim odluke o tome“, pojasnio je Knežević.

Tvrdi da je riječ o zloj namjeri značajnog dijela crnogorske javnosti, što političkog establišmenta, nevladinog sektora…

“Da nije ko osudio intervenciju policije nad golorukim narodom Zete. Da nije ko osudio hapšenje staraca, žena, predsjednika Opštine… Niko se živ nije čuo, 95 posto Crne Gore je ćutalo, a Spajić i Mujović su čestitali policiji na toj akciji. I sad svi oni očekuju da budu mjerodavni šta DNP treba da uradi. DNP ima isključivo obavezu prema svojim biračima, svom programu i onome što smo saopštavali svih ovih godina i od toga nijesmo odstupili ni jotu”, istakao je Knežević.

U prilog tvrdnji da DNP vodi kontinuiranu i principijelnu borbu, on je podsjetio i na zaključke te partije, u maju 2024. nakon što je izglasana Rezolucija o Srebrenici.

“Tada smo donijeli odluku o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjenja zahtjeva, koji su se takođe odnosili na srpski jezik, dvojno državljanstvo i trobojku”, rekao je Knežević.

Radne grupe da ne razvlače identitetska pitanja unedogled

Čuo je, kazao je on, spekulacije o formiranju radnih grupa i komisija koje bi se bavile identitetskim pitanjima, nakon usvajanja inicijativa.

“Svakako, Vlada je dužna, ako dođe do usvajanja inicijativa, da odredi ministarstvo ili organ koji će se baviti tom problematikom. Međutim, ono što želim da poručim kompletnoj javnosti je da mi nemamo namjeru da učestujemo u radnoj grupi koja ne želi da riješi problem, nego želi da kupuje vrijeme i to razvuče unedogled, do 2027. godine. Postoji ono staro socijalističko birokratsko pravilo – ako želite nešto da ne završite, vi formirajte komisiju ili radnu grupu”, istakao je lider DNP-a.

Ukoliko dođe do formiranja radnih grupa, ukazao je on, neophodno je oročiti do kad da završe svoj rad.

“Smatram da je za zakone o državljanstvu i državnim simbolima dovoljno od 15 do mjesec dana da se to završi. Dovoljan je 41 poslanik da to izglasa”, pojasnio je Knežević, podsjetivši na sinoćnji stav predsjednik Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da će njegova partija podržati inicijative DNP-a.

“Ako to uradi Aleksa Bečić, eto, mi smo već završili zakone o državljanstvu i državnim simbolima”, kazao je Knežević.

Ostaju, nadovezao se on, onda samo srpski jezik i pitanje Botuna.

Izvor: Adria

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku.To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.

“Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi”, rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflentor na Televiziji Vijesti.

DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljansvu.

“Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade”, kazala je Vukićević.

Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.

“Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. – Šta to znači? – Pa to se odnosi na Upravu policije”.

Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.

Izvor: Vijesti

Uprkos višemjesečnim protestima mještana Botuna i jasnoj poruci građana Zete, gradnja kolektora je počela. Mašine su na terenu, gradilište se oprema, a radovi se – kako saopštavaju nadležni – odvijaju „kontinuirano, u skladu sa planom“. Time je postalo jasno da protivljenje mještana Botuna i rezultat referenduma nijesu uticali na odluku o početku gradnje.

Građani Zete su se na referendumu 14.decembra prošle godine, ogromnom većinom izjasnili protiv izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu. To nije bila simbolična poruka, već jasan i nedvosmislen demokratski stav lokalne zajednice – čak 98 odsto izašlih glasalo je protiv. Ipak, danas je jasno da tu volju nema ko da brani. Referendumska odluka nije proizvela nikakvu političku posljedicu, niti je usporila ili zaustavila projekat. Volja građana Zete ostala je bez zaštite i bez ikakvog stvarnog značaja.

Posebnu težinu svemu daje činjenica da je i Demokratska narodna partija koja ima vlast u Zeti, i koja je u vrijeme referenduma javno govorila o „odbrani Botuna i Zete“, danas još uvijek dio vlasti u Podgorici, pod čijom se političkom odgovornošću projekat nesmetano realizuje.

U tom kontekstu, važnu ulogu ima i lider DNP-a Milan Knežević, čije su političke odluke i pozicioniranje partije u okviru državne vlasti imale direktan uticaj na to da pitanje kolektora ne bude postavljeno kao uslov ostanka u Vladi. Iako je referendum u Zeti pokazao jasan stav većine građana, taj rezultat nije pretočen u konkretan politički pritisak na državnom nivou.

Umjesto insistiranja na sprovođenju referendumske odluke i zaštiti interesa lokalne zajednice, fokus političkog djelovanja DNP-a u međuvremenu je preusmjeren na druga pitanja državne i identitetske politike. Potencijalni izlazak iz Vlade vezan je za teme koje nijesu direktno povezane sa izgradnjom kolektora, ekološkim aspektima projekta ili neposrednim interesima stanovnika Botuna i Zete.

Tako danas imamo situaciju u kojoj se kolektor u Botunu gradi uprkos otvorenom protivljenju građana, referendum postoji samo na papiru, a politički akteri koji su se pozivali na volju naroda Zete sada učestvuju u vlasti koja tu volju ignoriše. Botunjani su ostali bez političke podrške, a referendum – bez ikakve stvarne snage.