Politika

Milović: Biću kandidat za gradonačelnika Podgorice

Bivši ministar pravde Andrej Milović rekao je da će biti na čelu liste na lokalnim izborima u Podgorici krajem sepetembra.

“Sa ponosom i osjećajem odgovornosti prema podgoričkoj javnosti saopštavam da sam odlučio da stanem na čelo “Podgoričke liste” i kandidujem se za gradonačelnika Podgorice. Kao ministar sa dokazanm rezultatima, bez stvarne podrške vlade čiji sam bio član uz opstrukcije i medijske podmetačine, ostvario sam cilj, deblokada pravosuđa i pozitivban IBAR. Sa pažljivo odabranim timom donijeću pozitivne promjene za naš grad”, istakao je Milović

Kazao je da PES nije opravdao povjerenje građa.

“Smijenjem sam kao ministar koji je konstantno vraćao Crnu Goru na evropski kolosjek. Izgleda da to nijesam smio da radim, jer oni žele drugačiju Crnu Goru. Ne traže lojalnost Crnoj Gori, nego savezu Mandić-Spajić i njihovim izvođačima i podizvođačima. Ne žalim što sam smijenjen, da sam htio da budem poslušnik, bio bih i danas ministar. Da sam htio da gledam Spajića zaljubljeno kao on i njegov šef kabienta Vučića u Parizu, danas bih bio ministar. Podgorica je moja očevina i moja ujčevina ali i grad gdje raste moje dijete a nadam se sjutra moja unučad. Odlučio sam da se ne krijem nego da izađem na crtu, da samostalno izađem sa podgoričkom listom a ne da se krijem u koalicijama”, naveo je on.

Istakao je da od bitaka nije bježao, a pogotovo neće kada se radi o budućnosti ovog grada. Bivši ministar je, govoreći o mogućim sumnjivim poslovima vrha vlasti, rekao je da mu iskustvo govori da treba o tome govoriti pred nadležmnim organima a ne u medijima, jer je to prirodan put. Kazao je da su mu glavni saveznici građani Podgorice, i da će oni znati da odaberu.

“Spajiću ovog puta neće pomoći ni Mandić, ni dirigovani botovi i podmetačine, ovog puta ćemo morati da se pogledamo u oči. Građanima ću da ponudim realan program koji je funkcionalan. Podgorica mora biti otvorena za velike investicije, mjesto za strani i domaći kapital u bslužbi otvaranja radnih mjesta”, istakao je Milović.

Smataa da podrška građana neće izostati.

“Podgorica je uspavana, haos je u gradu, smeća nikad više, Gorica nam Gori, sport kao ponos grada grca u dugovima, velikih investicija nema”, kazao je Milović i dodao da na njegovoj listi nema političara.

Kazao je da su se neki nudili da budu dio liste, ali da ih ne želi, već da su dio liste ljudi raznih profesija.

“Podgoricu danas vode ljudi koje većinom niko ne zna u ovom gradu, koje niko nije sreo. Drugi čak živi van Podgorice a obavlja gradsku funkciju. Nikada nisam gledoa ko za koga glasa i ko je iz koje partije”, dodao je bivši ministar pravde.

Milović je poručio građanima da pošalju ovo vlast u prošlost i da urade to podgorički.

“Nisam svjedok saradnik OKG, što se tiče inkriminišućih stvari time treba da se bave nadležni. Sve što imam da kažem kazao sam i neke stvari se istražuju i doći će na red kad se promjeni vlast. Ne treba praviti medijske cirkuse i drame. Sumnjive stvari treba kanalisati kroz institucije, a što manje kroz medije”, kazao je odgovarajući na novinarska pitanja o njegovoj smjeni i sjednici Skupštine na kojoj nije imaošansu da govori.

Istakao je da će nejgovi saveznici biti građani Podgorice.

” Njih je strah od mene i nisu mi dali da govorim, koalicija Spajić i Mandić ima svoje dogovore, tendere, puteve, kupljene mašine i slične stvari…neko vidi da mu je ovo poslednji mandat i zato su krenuli u grabež da grabe ko šta može”, zaključio je Milović.

Sledeće

Skupština usvojila izmjene Zakona o radu: Ugovor za stalno nakon 24 mjeseca

Ne propustite

Knežević: Da Srbi nisu ušli u Vladu, ne bi bilo crne liste Zagreba

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.