Politika

Milović: Biću kandidat za gradonačelnika Podgorice

Bivši ministar pravde Andrej Milović rekao je da će biti na čelu liste na lokalnim izborima u Podgorici krajem sepetembra.

“Sa ponosom i osjećajem odgovornosti prema podgoričkoj javnosti saopštavam da sam odlučio da stanem na čelo “Podgoričke liste” i kandidujem se za gradonačelnika Podgorice. Kao ministar sa dokazanm rezultatima, bez stvarne podrške vlade čiji sam bio član uz opstrukcije i medijske podmetačine, ostvario sam cilj, deblokada pravosuđa i pozitivban IBAR. Sa pažljivo odabranim timom donijeću pozitivne promjene za naš grad”, istakao je Milović

Kazao je da PES nije opravdao povjerenje građa.

“Smijenjem sam kao ministar koji je konstantno vraćao Crnu Goru na evropski kolosjek. Izgleda da to nijesam smio da radim, jer oni žele drugačiju Crnu Goru. Ne traže lojalnost Crnoj Gori, nego savezu Mandić-Spajić i njihovim izvođačima i podizvođačima. Ne žalim što sam smijenjen, da sam htio da budem poslušnik, bio bih i danas ministar. Da sam htio da gledam Spajića zaljubljeno kao on i njegov šef kabienta Vučića u Parizu, danas bih bio ministar. Podgorica je moja očevina i moja ujčevina ali i grad gdje raste moje dijete a nadam se sjutra moja unučad. Odlučio sam da se ne krijem nego da izađem na crtu, da samostalno izađem sa podgoričkom listom a ne da se krijem u koalicijama”, naveo je on.

Istakao je da od bitaka nije bježao, a pogotovo neće kada se radi o budućnosti ovog grada. Bivši ministar je, govoreći o mogućim sumnjivim poslovima vrha vlasti, rekao je da mu iskustvo govori da treba o tome govoriti pred nadležmnim organima a ne u medijima, jer je to prirodan put. Kazao je da su mu glavni saveznici građani Podgorice, i da će oni znati da odaberu.

“Spajiću ovog puta neće pomoći ni Mandić, ni dirigovani botovi i podmetačine, ovog puta ćemo morati da se pogledamo u oči. Građanima ću da ponudim realan program koji je funkcionalan. Podgorica mora biti otvorena za velike investicije, mjesto za strani i domaći kapital u bslužbi otvaranja radnih mjesta”, istakao je Milović.

Smataa da podrška građana neće izostati.

“Podgorica je uspavana, haos je u gradu, smeća nikad više, Gorica nam Gori, sport kao ponos grada grca u dugovima, velikih investicija nema”, kazao je Milović i dodao da na njegovoj listi nema političara.

Kazao je da su se neki nudili da budu dio liste, ali da ih ne želi, već da su dio liste ljudi raznih profesija.

“Podgoricu danas vode ljudi koje većinom niko ne zna u ovom gradu, koje niko nije sreo. Drugi čak živi van Podgorice a obavlja gradsku funkciju. Nikada nisam gledoa ko za koga glasa i ko je iz koje partije”, dodao je bivši ministar pravde.

Milović je poručio građanima da pošalju ovo vlast u prošlost i da urade to podgorički.

“Nisam svjedok saradnik OKG, što se tiče inkriminišućih stvari time treba da se bave nadležni. Sve što imam da kažem kazao sam i neke stvari se istražuju i doći će na red kad se promjeni vlast. Ne treba praviti medijske cirkuse i drame. Sumnjive stvari treba kanalisati kroz institucije, a što manje kroz medije”, kazao je odgovarajući na novinarska pitanja o njegovoj smjeni i sjednici Skupštine na kojoj nije imaošansu da govori.

Istakao je da će nejgovi saveznici biti građani Podgorice.

” Njih je strah od mene i nisu mi dali da govorim, koalicija Spajić i Mandić ima svoje dogovore, tendere, puteve, kupljene mašine i slične stvari…neko vidi da mu je ovo poslednji mandat i zato su krenuli u grabež da grabe ko šta može”, zaključio je Milović.

Sledeće

Skupština usvojila izmjene Zakona o radu: Ugovor za stalno nakon 24 mjeseca

Ne propustite

Knežević: Da Srbi nisu ušli u Vladu, ne bi bilo crne liste Zagreba

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.