Politika

Milović: Biću kandidat za gradonačelnika Podgorice

Bivši ministar pravde Andrej Milović rekao je da će biti na čelu liste na lokalnim izborima u Podgorici krajem sepetembra.

“Sa ponosom i osjećajem odgovornosti prema podgoričkoj javnosti saopštavam da sam odlučio da stanem na čelo “Podgoričke liste” i kandidujem se za gradonačelnika Podgorice. Kao ministar sa dokazanm rezultatima, bez stvarne podrške vlade čiji sam bio član uz opstrukcije i medijske podmetačine, ostvario sam cilj, deblokada pravosuđa i pozitivban IBAR. Sa pažljivo odabranim timom donijeću pozitivne promjene za naš grad”, istakao je Milović

Kazao je da PES nije opravdao povjerenje građa.

“Smijenjem sam kao ministar koji je konstantno vraćao Crnu Goru na evropski kolosjek. Izgleda da to nijesam smio da radim, jer oni žele drugačiju Crnu Goru. Ne traže lojalnost Crnoj Gori, nego savezu Mandić-Spajić i njihovim izvođačima i podizvođačima. Ne žalim što sam smijenjen, da sam htio da budem poslušnik, bio bih i danas ministar. Da sam htio da gledam Spajića zaljubljeno kao on i njegov šef kabienta Vučića u Parizu, danas bih bio ministar. Podgorica je moja očevina i moja ujčevina ali i grad gdje raste moje dijete a nadam se sjutra moja unučad. Odlučio sam da se ne krijem nego da izađem na crtu, da samostalno izađem sa podgoričkom listom a ne da se krijem u koalicijama”, naveo je on.

Istakao je da od bitaka nije bježao, a pogotovo neće kada se radi o budućnosti ovog grada. Bivši ministar je, govoreći o mogućim sumnjivim poslovima vrha vlasti, rekao je da mu iskustvo govori da treba o tome govoriti pred nadležmnim organima a ne u medijima, jer je to prirodan put. Kazao je da su mu glavni saveznici građani Podgorice, i da će oni znati da odaberu.

“Spajiću ovog puta neće pomoći ni Mandić, ni dirigovani botovi i podmetačine, ovog puta ćemo morati da se pogledamo u oči. Građanima ću da ponudim realan program koji je funkcionalan. Podgorica mora biti otvorena za velike investicije, mjesto za strani i domaći kapital u bslužbi otvaranja radnih mjesta”, istakao je Milović.

Smataa da podrška građana neće izostati.

“Podgorica je uspavana, haos je u gradu, smeća nikad više, Gorica nam Gori, sport kao ponos grada grca u dugovima, velikih investicija nema”, kazao je Milović i dodao da na njegovoj listi nema političara.

Kazao je da su se neki nudili da budu dio liste, ali da ih ne želi, već da su dio liste ljudi raznih profesija.

“Podgoricu danas vode ljudi koje većinom niko ne zna u ovom gradu, koje niko nije sreo. Drugi čak živi van Podgorice a obavlja gradsku funkciju. Nikada nisam gledoa ko za koga glasa i ko je iz koje partije”, dodao je bivši ministar pravde.

Milović je poručio građanima da pošalju ovo vlast u prošlost i da urade to podgorički.

“Nisam svjedok saradnik OKG, što se tiče inkriminišućih stvari time treba da se bave nadležni. Sve što imam da kažem kazao sam i neke stvari se istražuju i doći će na red kad se promjeni vlast. Ne treba praviti medijske cirkuse i drame. Sumnjive stvari treba kanalisati kroz institucije, a što manje kroz medije”, kazao je odgovarajući na novinarska pitanja o njegovoj smjeni i sjednici Skupštine na kojoj nije imaošansu da govori.

Istakao je da će nejgovi saveznici biti građani Podgorice.

” Njih je strah od mene i nisu mi dali da govorim, koalicija Spajić i Mandić ima svoje dogovore, tendere, puteve, kupljene mašine i slične stvari…neko vidi da mu je ovo poslednji mandat i zato su krenuli u grabež da grabe ko šta može”, zaključio je Milović.

Sledeće

Skupština usvojila izmjene Zakona o radu: Ugovor za stalno nakon 24 mjeseca

Ne propustite

Knežević: Da Srbi nisu ušli u Vladu, ne bi bilo crne liste Zagreba

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.