Ekonomija

Meso poskupjelo 60 odsto, najavljuje se i novo poskupljenje jaja

Cijene mesa i mesnih proizvoda nastavile su da rastu u proteklom periodu, pa će kako sada stvari stoje ova namirnica sve rjeđe biti na stolu građana

Cijene mesa i mesnih proizvoda nastavile su da rastu u proteklom periodu, pa će kako sada stvari stoje ova namirnica sve rjeđe biti na stolu građana. Takođe, juče je najavljen i rast cijene jaja. Koliki će biti znaće se narednih dana.

Početkom godine, trgovinski lanci i proizvođači su upozoravali da je proizvodnja mesa u padu, te da je tadašnji rast od 15 do 25 odsto, samo početak i da će rast biti nastavljen.

Cijene svježeg mesa su od početka godine, u zavisnosti od vrste, povećane 30 do 60 odsto, a očekuje se da se rast nastavi.

Kada je riječ o svinjskom mesu, cijene su porasle, ali ne toliko koliko su drastično poskupjeli ostali mesni prozivodi.

Najviše je poskupjelo pileće meso, koje je vjerovatno najčešće na trpezama prosječnog građanina, i to za gotovo sto odsto. Za kilogram pilećih bataka potrebno je izdvojiti od tri do šest eura, iako je u proteklom periodu cijena ove vrste mesa rijetko prelazila tri eura.

Kada je riječ o pilećem bijelom mesu kilogram se u zavisnosti od trgovačkog lanca kreće od 8,3 eura do 11 eura. Kilogram cijele kokoške košta između nepuna tri eura i 4,6 eura.

Prema podacima Monstata, cijene mesa su u toku ove godine porasle za oko 17 odsto u odnosu na prethodnu, dok su u avgustu porasle za oko 0,5 odsto u odnosu na jul ove godine.

Prema navodima iz Ministartva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u narednom periodu će doći i do korekcije cijene jaja.

Naime, juče je održan sastanak sa predstavnicima Udruženja živinara, a predstavnik ministarstva Miroslav Cimbaljević je istakao da će doći do minimalne korekcije zbog rasta cijene prehrane živine.

Evropa očekuje da cijene nastave da rastu

Prema podacima Evropske komisije o kretanjima na tržištu, na prostoru gotovo čitave Evrope zabilježen je pad proizvodnje i rast cijena mesa.

U izvještaju je navedeno da će se rast cijena nastaviti i naredne godine. Kao glavni razlog za pad proizvodnje ističe se rast cijena inputa, odnosno stočne hrane.

Cijene svinjskog mesa u Evropi veće su za 28 odsto, a očekuje se da se rast cijena nastavi i u narednoj godini, za čak 17 odsto.

Proizvodnja je opala za čak pet odsto. Cijena kilograma govedine ide i do 50 eura, a predviđen je dodatan pad proizvodnje.

Kada je riječ o piletini, na pad proizvodnje je uticala kriza na tržištu žitarica, ali i pojava ptičjeg gripa.

Izvor. Dan

Sledeće

Air Montenegro prevezao 300.000 putnika

Ne propustite

To Montenegro u minusu 1,6 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.