Ekonomija

Meso poskupjelo 60 odsto, najavljuje se i novo poskupljenje jaja

Cijene mesa i mesnih proizvoda nastavile su da rastu u proteklom periodu, pa će kako sada stvari stoje ova namirnica sve rjeđe biti na stolu građana

Cijene mesa i mesnih proizvoda nastavile su da rastu u proteklom periodu, pa će kako sada stvari stoje ova namirnica sve rjeđe biti na stolu građana. Takođe, juče je najavljen i rast cijene jaja. Koliki će biti znaće se narednih dana.

Početkom godine, trgovinski lanci i proizvođači su upozoravali da je proizvodnja mesa u padu, te da je tadašnji rast od 15 do 25 odsto, samo početak i da će rast biti nastavljen.

Cijene svježeg mesa su od početka godine, u zavisnosti od vrste, povećane 30 do 60 odsto, a očekuje se da se rast nastavi.

Kada je riječ o svinjskom mesu, cijene su porasle, ali ne toliko koliko su drastično poskupjeli ostali mesni prozivodi.

Najviše je poskupjelo pileće meso, koje je vjerovatno najčešće na trpezama prosječnog građanina, i to za gotovo sto odsto. Za kilogram pilećih bataka potrebno je izdvojiti od tri do šest eura, iako je u proteklom periodu cijena ove vrste mesa rijetko prelazila tri eura.

Kada je riječ o pilećem bijelom mesu kilogram se u zavisnosti od trgovačkog lanca kreće od 8,3 eura do 11 eura. Kilogram cijele kokoške košta između nepuna tri eura i 4,6 eura.

Prema podacima Monstata, cijene mesa su u toku ove godine porasle za oko 17 odsto u odnosu na prethodnu, dok su u avgustu porasle za oko 0,5 odsto u odnosu na jul ove godine.

Prema navodima iz Ministartva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u narednom periodu će doći i do korekcije cijene jaja.

Naime, juče je održan sastanak sa predstavnicima Udruženja živinara, a predstavnik ministarstva Miroslav Cimbaljević je istakao da će doći do minimalne korekcije zbog rasta cijene prehrane živine.

Evropa očekuje da cijene nastave da rastu

Prema podacima Evropske komisije o kretanjima na tržištu, na prostoru gotovo čitave Evrope zabilježen je pad proizvodnje i rast cijena mesa.

U izvještaju je navedeno da će se rast cijena nastaviti i naredne godine. Kao glavni razlog za pad proizvodnje ističe se rast cijena inputa, odnosno stočne hrane.

Cijene svinjskog mesa u Evropi veće su za 28 odsto, a očekuje se da se rast cijena nastavi i u narednoj godini, za čak 17 odsto.

Proizvodnja je opala za čak pet odsto. Cijena kilograma govedine ide i do 50 eura, a predviđen je dodatan pad proizvodnje.

Kada je riječ o piletini, na pad proizvodnje je uticala kriza na tržištu žitarica, ali i pojava ptičjeg gripa.

Izvor. Dan

Sledeće

Air Montenegro prevezao 300.000 putnika

Ne propustite

To Montenegro u minusu 1,6 miliona eura

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Turković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji

Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković upoređujući iznose neto zarada u regionu.

Turković je na društvenoj mreži X naveo da je prije primjene programa Evropa sad 1, poreski klin u Crnoj Gori bio oko 38 odsto, u približno istom rasponu kao u Srbiji i Hrvatskoj.

“Da ponovimo, poreski klin je ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada: razlika između ukupnog troška poslodavca za zaposlenog i neto zarade koju zaposleni dobije na računu. Pogledajte šta se dešava kada je ukupan trošak poslodavca za jednog radnika 1.300 eura kod nas i u regionu: U Crnoj Gori će nakon Euro modela dobijati 1.237,90 eura neto, Srbija: 820,56 eura neto Hrvatska: 825,38 eura neto”, kazao je Turković.

Prema njegovim riječima, ako poslodavac plaća ukupno jednog radnika 1.300 eura mjesečno, taj radnik će u Crnoj Gori primati oko 417 eura više nego u Srbiji i oko 413 eura više nego u Hrvatskoj, to je na godišnjem nivou oko 5.000 eura.

“Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani”, dodao je Turković.

Suština Evrope sad 1, Evrope sad 2 i Euro modela, kako je pojasnio, jeste da se rast zarada ne finansira većim ukupnim troškom poslodavca, već rasterećenjem njegovih obaveza kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i PIO, čije finansiranje preuzima država.

“Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada”, zaključio je Turković.

Ekonomija

Kuljak: Euro model šalje poruku poslodavcima da nema više koverti i sive zone

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.

Kuljak je navela da je legitimno ukazivati na rizike koje nose Vladine ekonomske mjere i programi „Evropa sad“, poput inflacije, rasta cijena ili održivosti budžeta, ali smatra da ih nije ispravno nazivati liberalnom ekonomijom.

„Liberalna ekonomija znači – država se ne miješa, tržište samo određuje plate, a porezi su minimalni. Kad premijer Spajić donese zakon kojim naredi minimalnu platu od 600 i 800 eura, to nije liberalizam, to je brutalna državna intervencija. To je država koja uzima ‘bager’ i ruši pravila privatnog sektora da bi dekretom podigla standard građana“, navela je Kuljak.

Prema njenoj ocjeni, takve mjere predstavljaju pokušaj „prisilnog resetovanja sistema“, nakon decenija problema sa sivom ekonomijom, neprijavljenim dijelom zarada i neplaćanjem punih poreza i doprinosa.

„Ove mjere Vlade su hirurški rez koji šalje sljedeće poruke takvim biznisima: nema više koverti i sive zone, država je smanjila doprinose na rad da poslodavci nemaju izgovor, ali je zakonom naredila da se svaki cent tog smanjenja prelije u džep radnika“, kazala je Kuljak.

Kako je dodala, druga poruka je da je, prema njenom viđenju, „prošlo vrijeme bogaćenja na račun jeftine radne snage“.

Smatra da povećanje zarada treba posmatrati i u kontekstu evropskih integracija i potrebe da se smanji siva ekonomija.

„Zamislite da Crna Gora uđe u EU sa platama od 350 eura – u momentu otvaranja granica desio bi se potpuni demografski slom i egzodus radne snage, svi bi otišli za Njemačku ili Austriju, a privreda bi doživjela kolaps“, navela je ona.

Prema njenom mišljenju, administrativno povećavanje plata predstavlja i pokušaj Vlade da crnogorsku ekonomiju približi evropskom standardu prije eventualnog članstva u EU i smanji razloge za odlazak radne snage.

Kuljak, međutim, upozorava da uspjeh takvih mjera zavisi od funkcionisanja institucija, pravosuđa i administracije.

„Treba još, čini mi se, ponoviti – da bi ove mjere uspjele neophodno je da institucije, pravosuđe i administracija profunkcionišu u relativno kratkom roku. Neću ni da mislim što će biti ako tako ne bude – ‘gadno’“, navela je Kuljak.

Ona ocjenjuje da je riječ o „plaćanju računa iz prošlosti“ i pokušaju promjene ekonomskog sistema.

„Da bismo uopšte jednog dana imali zdravu i normalnu ekonomiju, država je morala grubo da se umiješa, uništi stari klijentelistički model i vrati ekonomsku nezavisnost građanima, jer gladan i ucijenjen radnik ne može biti slobodan građanin ni na tržištu, ni na izborima. Zato, kritikujte ekonomiju, ali koristite prave izraze. Ovo nije liberalni kapitalizam – ovo je pokušaj da se uvede red u sistem koji je 30+ godina građen nakrivo“, zaključila je Kuljak.

Ekonomija

Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model

Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.

“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.

Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.

Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.

“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.

Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.