Digitalni svijet

Medijska i digitalna pismenost, sajber-bezbijednost i zaštita ličnih podataka

Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci.

O važnosti digitalne i medijske pismenosti, kao i digitalnoj transformaciji sve više slušamo, ali čini se nikad dovoljno. Osim toga, neka od važnih pitanaja na koja mladi moraju da znaju odgovor jesu šta je digitalna transformacija, kako da se zaštitimo na internetu, šta je sajber-bezbjednost i sl. Digitalna transformacija je proces koji traje, pogotovo jer govorimo o promjeni navika i načina na koji razmišljamo, kazala je Snežana Nikčević iz NVO 35mm.

“Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci. Zato je negdje važno imati i kontinuitet ovakve komunikacije, jer govoriti o bilo kakvoj transformaciji na kraju dana znači govoriti o društvenoj promjeni”, poručila je Nikčević.

Kada je riječ o medijskoj i digitalnoj pismenosti, Nikčević kaže da je, u vremenu u kom živimo, nemoguće odvojiti medijsku od digitalne pismenosti. “Medijska pismenost podrazumijeva da ovladamo kritičkim i kreativnim vještinama kako bi mogli da razumijemo medijske sadržaje, da ih tumačimo i kritički vrednujemo. Digitalna pismenost podrazumijeva da znamo kako da se snađemo na internetu i kako da procijenimo informaciju koju pronađemo i koristimo dok smo na internetu”, objašnjava Snežana Nikčević.

Ona je objasnila da biti digitalno pismen znači da znamo kako da budemo: -oprezni na internetu, kako ne bismo povjerovali lažnim informacijama -bezbjedni na internetu i da podatke dijelimo s pažnjom -ljubazni i učtivi na internetu i prepoznamo digitalno nasilje -pametni na internetu i znamo kako da na pravi način koristimo izvore

U današnje vrijeme važno je znati kako se zaštiti u digitalnom prostoru. Nikčević nam objašnjava šta svi možemo da uradimo po tom pitanju.

“Nemojte objavljivati vaše lične podatke na društvenim mrežama i na internetu uopšte. Ne odgovarajte na mejlove u kojima se od vas traže vaši lični ili bankovni podaci od strane nepoznatih osoba (pogotovo ako vam se jave pojedinci koji vam kažu da imate rođaka iz Amerike koji vam je ostavio neko bogatstvo). Nemojte instalirati softvere koje dobijate u prilogu mejla, pogotovo ako je to nepoznat ili neprovjeren mail. Trudite se da ne čuvate podatke bankovne kartice na sajtovima i da ne koristite aplikacije koje traže nepotrebne dozvole za pristup. Ažurirajte svoje uređaje redovno, imajte lozinke koje kombinuju slova, brojeve i simbole, i obratite pažnju na podešavanje privatnosti podataka vaših profila na društvenim mrežama”, podsjeća nas Snežana.

Takođe, korisno je i da mladi znaju razliku između zaštite podataka i privatnosti podataka.

“Zaštita podataka odnosi se na sprječavanje neovlašćenog pristupa ličnim podacima i generalno je vezan za tehnologiju. Sa druge strane, privatnost podataka predstavlja ovlašćeni pristup (posjedovanje podataka i definisanje toga ko može da ih koristi), i tiče se legislative. Povezanost ova dva pojma leži u tome da podatke ne možemo zaštiti samo tehnologijom već moramo imati odgovarajući pravni okvir. Zapamtite: U osnovi, nema garancije da na sajtovima koje posjećujete postoje protokoli za zaštitu ili privatnost podataka, pa budite oprezni kada ih dijelite”, ističe Nikčević. Svijest o sajber sigurnosti na Zapadnom Balkanu generalno nije na visokom nivou, ali je to tema o kojoj koliko god da se govorilo, nije dovoljno, smatra Snežana Nikčević.

“Mladi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni načina na koji dijele svoje podatke, velikog broja opasnosti koje postoje u sajber prostoru, a ni na koji način da reaguju u slučaju da postanu žrtva sajber napada”, kazala je Nikčević ispred NVO 35mm.

U slučaju da imate neka pitanja ili vam je potrebna pomoć, budite slobodni da kontaktirate bilo koju od organizacija članica mreže ili da posjetite e-centre (kontakti ispod), a u slučaju da ste žrtva sajber napada, kontaktirajte Upravu policije dok Agencija za sajber bezbjednost, čije je pokretanje najavljeno za ovu godinu, ne počne sa radom, savjetuje Snežana Nikčević.

Mreža u okviru regionalnog projekta Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende-ICEDA realizovala aktivnosti na ovom polju kroz edukativne multimedijalne kampanje, ali i kroz rad na terenu.

“Uspostavljena su tri e-centra, dva u Podgorici i jedan u Pljevljima u kojima građani mogu dobiti besplatnu podršku za korišćenje elektronskih servisa. U osnovnoj školi Božidar Vuković Podgoričanin je u okviru e-centra sa radom počeo i digitalni klub, gdje đaci te škole zajedno sa nastavnicima rade na povećanju nivoa digitalne pismenosti, a na Cetinju su uspostavljeni i klubovi za digitalnu i medijsku pismenost u tri srednje škole. Negdje su ovo sve pilot koncepti koji će, nadam se, zaživjeti i u drugim gradovima. Urađeno je još puno toga u okviru mreže koju čine organizacije iz sve tri regije Crne Gore (Osim NVO 35mm koji koordinira mrežmo, tu su Centar za omladinsku edukaciju u saradnji sa Nest Coworking, Romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca i NVO Roditelji iz Podgorice, Centar za političku edukaciju iz Nikšića, NVO Super iz Pljevalja, Aktivna Zona sa Cetinja i Akcija za socijalnu pravdu iz Spuža.) Mi ćemo i ove godine nastaviti sa radionicama, između ostalih, i za mlade, ali i događajima koji okupljaju donosioce odluka na svim nivoima”, zaključila je Snežana Nikčević.

Izvor: portal Makanje

Sledeće

Google kažnjen sa 161 milion dolara

Ne propustite

YouTube uvodi nove promjene

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.