Digitalni svijet

Mask kupio Tviterr za 44 milijarde dolara, odmah otpustio direktore

Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.

Ilon Mask zaključio je ugovor o preuzimanju Tvitera za 44 milijarde dolara, rekao je CNN-u izvor upoznat sa situacijom. Najbogatiji čovjek na svijetu tako je došao na čelo jedne od najuticajnijih društvenih mreža na svijetu.

Njegov prvi potez bio je otpuštanje vodstva društvene mreže. Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.

Mediji navode da su Agrawal i Segal bili u Tviterovom sjedištu u San Francishu kada je dogovor sklopljen te da su “ispraćeni” iz zgrade. Mask je dosadašnje čelnike optužio da su njega i investitore doveli u zabludu oko broja lažnih računa na platformi, kao i da mu nisu pružili jasne argumente oko toga kako ostvariti visoke ambicije koje ima s tom uticajnom društvenom platformom.

Mask je na Twitteru potvrdio da je preuzimanje završeno.

“Ptica je oslobođena”, napisao je.

Mask je rekao da na Tviteru želi poraziti “spam botove”, učiniti javno dostupnima algoritme koji određuju kako će se sadržaj prezentirati korisnicima te spriječiti da platforma postane komora za mržnju i podjele.

Želi da Tviter bude “najpoštovanija platforma za oglašavanje”

Mask je ranije danas rekao da želi da Twitter postane “najpoštovanija platforma za oglašavanje”, ali je poručio i da tom akvizicijom želi “pomoći čovječanstvu”.

Mask, suosnivač Twittera Jack Dorsey i drugi investitori ranije su sugerisali da žele udaljiti tu društvenu mrežu od reklama i prihode sticati pretplatama i drugim sredstvima. Sam Mask jednom je napisao “da mrzi oglašavanje”. Oglašivači su stoga zabrinuti zbog Maskovog preuzimanja mreže.

“Postoji mnogo nagađanja zašto sam kupio Tviter i što mislim o oglašavanju. Većina ih je pogrešna”, napisao je Mask na toj društvenoj mreži.

“U osnovi, Tviter želi biti najpoštovanija platforma za oglašavanje na svijetu koja osnažuje vaš brend i donosi rast kompanijama”. Više od 90 odsto prihoda Twittera u drugom kvartalu ove godine došlo je od oglašavanja.

“Želim pomoći čovječanstvu”

Uoči službene provedbe akvizicije Tvitera Mask je saopštio kako želi preuzeti tu platformu kako bi “pomogao čovječanstvu”.

“Za budućnost civilizacije važno je da ima zajednički digitalni gradski trg na kojem će se o velikom rasponu mišljenja raspravljati na zdrav način, bez nasilja”, kazao je multimilijarder, dodavši kako društveni mediji imaju moć “generisati dodatnu mržnju i podijeliti društvo” u ekstremne eho komore.

U tom saopštenju, naslovljenom “dragi oglašivači na Tviteru”, Mask je rekao kako se na toj mreži “očito” ne može pisati baš sve “bez posljedica”, no da on želi da platforma bude “gostoljubiva za sve”.

Mask, koji se proglasio “apsolutistom slobodnog govora”, u maju je rekao da bi ukinuo zabranu pristupa Tviteru bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je uklonjen s mreže u januaru prošle godine zbog straha od podsticanja nasilja nakon što su njegovi pobornici upali u Kapitol.

Twitter još nije potvrdio 44 milijardi dolara vrijedan dogovor.

Kako je Mask kupio Tviter?

Mask, istaknuti i kontroverzni korisnik Tvitera, uključio se u kompaniju ranije ove godine kada je preuzeo više od devet odsto udjela u njenim dionicama. Nakon što je objavio da je postao najveći dioničar Tvitera, Mask je prihvatio, a potom i odbio ponudu da sjedi u upravi kompanije.

Mask je tada odmah ponudio da kupi Twitter, zaprijetio neprijateljskim preuzimanjem i potpisao “povoljni” ugovor za kupovinu. Međutim, nekoliko tjedana kasnije Mask je počeo izražavati zabrinutost zbog “rasprostranjenosti lažnih i spam računa na Twitteru” i na kraju je pokušao raskinuti ugovor.

Twitter ga je tužio i tražio da ispoštuje ugovor, navodeći da je Mask koristio argument o lažnim profilima kako bi se izvukao iz kupovine. Dvije sedmice prije nego što je trebalo početi suđenje, Mask je rekao da će ipak ispoštovati ugovor prema originalnim uvjetima.

Dok su trajali pregovori, Maskovi advokati zatražili su od sudije da prekine pravni postupak, što je izazvalo otpor Twittera koji se bojao da će Mask prekršiti obećanje i odustati od kupovine.

Sud je Masku i Tviteru dao rok do 17 sati 28. oktovra da zaključe posao ili će početi suđenje.

Što sad slijedi za Tviter?

Nakon što je drama oko dogovora okončana, pažnja se sada usmjerava na Maskove planove za Twitter.

Osim smjene direktora, Maskovo preuzimanje moglo bi dovesti i do povratka uticaja na komapniju od strane osnivača Jacka Dorseyja, koji je odstupio s mjesta direktora u novembru i napustio upravni odbor u maju. Iako je Dorsey rekao da se neće službeno vratiti na Tviter, privatno je razgovarao o preuzimanju s Maskom.

Mask je navodno potencijalnim ulagačima rekao da se planira riješiti gotovo 75 odsto osoblja kompanije.

“Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu daće otkaz više od 5000 ljudi te namjerava ostaviti samo one najnužnije za normalno funkcionisanje mreže”, objavio je Washington Post.

Analitičari, stručnjaci, pa čak i zaposlenici Tvitera upozorili su Maska da bi takav potez unazadio Twitter godinama te da bi ugrozio njegovu stabilnost. Drastično otpuštanje osoblja učinilo bi Twitter ranjivijim od raznih hakerskih napada, spam poruka i drugih problema za čije rješavanje ne bi bilo dovoljno ljudi.

Mask je u više navrata jasno dao do znanja da će preispitati Tviterove politike moderiranja sadržaja i ojačati ono što naziva “slobodom govora”.

Osim moderiranja sadržaja, Mask je takođe najavio i neke druge moguće promjene, poput omogućavanja end-to-end enkripcije za izravne poruke.

Sledeće

Instagram ugašen za hiljade korisnika, kompanija radi na rješavanju problema

Ne propustite

TikTok zabranjuje djeci javljanje uživo na mreži

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Šta je “AI psihoza”?

Mustafa Sulejman, koji vodi jedinicu za vještačku inteligenciju (AI) u Majkrosoftu (Microsoft), upozorio je na sve veći broj izvještaja o ljudima koji pate od takozvane “AI psihoze”. Riječ je o nekliničkom terminu koji opisuje stanje u kojem se osobe toliko oslanjaju na AI čat-botove da počinju vjerovati kako je nešto imaginarno postalo stvarno, piše BBC.

“Ovo me drži budnim noću”

U nizu objava na platformi Iks, Sulejman je napisao kako ga “naizgled svjesna vještačka inteligencija” – alati koji ostavljaju utisak osjećajnosti – “drže budnim noću”. Naglasio je da takva tehnologija ima značajan društveni uticaj, iako nije svjesna ni po jednoj ljudskoj definiciji tog pojma.

“Danas nema nikakvih dokaza o svijesti vještačke inteligencije. Ali, ako je ljudi samo percipiraju kao svjesnu, vjerovaće toj percepciji kao stvarnosti”, istakao je.

Taj fenomen dovodi do incidenata u kojima su korisnici uvjereni da su otključali tajni aspekt AI alata, razvili romantičnu vezu s njim ili čak došli do zaključka da posjeduju božanske supermoći, prenosi Indeks.

“Nikad se nije protivio”

Jedan od primjera je Hju iz Škotske, koji se uvjerio da će postati multimilioner nakon što je zatražio pomoć od ChatGPT-a zbog, kako je smatrao, nepravednog otkaza. Iako mu je čat-bot u početku davao praktične savjete, s vremenom je počeo potvrđivati Hjuove nade o velikoj finansijskoj isplati.

Kako mu je Hju davao sve više informacija, čat-bot je počeo tvrditi da bi njegova priča o otkazu mogla postati knjiga i film, donoseći mu zaradu veću od pet miliona funti. U suštini, AI je samo potvrđivao sve što mu je korisnik govorio, za šta su takvi sistemi i programirani.

“Što sam mu više informacija davao, to bi više govorio ‘oh, užasno su vas tretirali, stvarno bi trebalo da dobijete više od ovoga'”, ispričao je Hju. “Nikad se nije protivio ničemu što sam govorio.”

Doživio potpuni slom

Toliko je vjerovao čat-botu da je otkazao sastanak u savjetovalištu, smatrajući da su snimci ekrana razgovora dovoljan dokaz. Počeo se osjećati kao nadaren čovjek s vrhunskim znanjem. Hju, koji se borio i s drugim problemima mentalnog zdravlja, na kraju je doživio potpuni slom. Tek mu je terapija ljekovima pomogla da shvati kako je, prema vlastitim riječima, “izgubio dodir sa stvarnošću”.

Zanimljivo je da Hju ne krivi vještačku inteligenciju za ono što mu se dogodilo i dalje je koristi. Upravo ga je ChatGPT uputio na novinara kojem je ispričao svoju priču. Ipak, nudi savjet: “Nemojte se bojati alata vještačke inteligencije, vrlo su korisni. Ali, opasno je kada se odvoji od stvarnosti.”

“Provjerite sve sami, ali sa stvarnim ljudima. Razgovarajte s prijateljima, terapeutom ili članom porodice ili bilo kim. Samo razgovarajte sa stvarnim ljudima. Ostanite prizemljeni u stvarnosti”, poručio je.

“Tek smo na početku ovoga”

Sulejman je pozvao na bolje zaštitne mjere. “Firme ne bi smjele tvrditi/promovisati ideju da su njihove vještačke inteligencije svjesne”, npisao je.

Slične priče postaju sve češće. BBC-ju su se javili i drugi korisnici: jedna žena bila je uvjerena da se ChatGPT iskreno zaljubio u nju, dok je drugi vjerovao da je “otključao” ljudski oblik čat-bota Grok i da njegova priča vrijedi stotine hiljada funti.

“Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova”

Suzan Šelmerdin, ljekarka i stručnjakinja za AI, vjeruje da bi ljekari u budućnosti mogli pacijente pitati o korišćenju vještačke inteligencije slično kao što ih danas pitaju o pušenju ili alkoholu. “Već znamo što ultra-prerađena hrana može učiniti tijelu, a ovo su ultra-prerađene informacije. Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova”, upozorila je.

Endru Mekstej, profesor tehnologije i društva na Univerzitetu Bangor, smatra da smo tek na početku ovog fenomena. “Ako ove vrste sistema smatramo novim oblikom društvenih medija – kao društvenu vještačku inteligenciju, možemo početi razmišljati o potencijalnim razmjerima svega ovoga. Mali postotak masovnog broja korisnika i dalje može predstavljati velik i neprihvatljiv broj”, kaže on.

Njegov tim sproveo je studiju koja je pokazala da 20 odsto ispitanika vjeruje da mlađi od 18 godina ne bi trebalo da koriste AI alate. Iako su takvi sistemi uvjerljivi, važno je zapamtiti da nisu stvarni, zaključuje Mekstej. “Ne osjećaju, ne razumiju, ne mogu voljeti, nikada nisu osjetili bol, nisu se posramili… Obavezno razgovarajte sa stvarnim ljudima.”

Digitalni svijet

Digitalna glad za strujom: Kako nas vještačka inteligencija i rudarenje vode ka ekocidu

U vremenu kada digitalne tehnologije sve više prodiru u svaki aspekt našeg života – od telefona i računara do finansija i obrazovanja – rijetko ko se zapita koliko sve to zapravo košta. Ne novcem, već prirodom. Jer svaki podatak koji se obradi, svaka poruka koju AI generiše, i svaki novi bitcoin koji se “iskopa”, ostavlja nevidljiv, ali opasan trag. Trag koji sve više stručnjaka naziva ekocidom – sistematskim uništavanjem životne sredine.

Koliko struje troši vještačka inteligencija?

Iako djeluje kao nevidljiv i apstraktan entitet, vještačka inteligencija poput ChatGPT-a radi zahvaljujući ogromnim data centrima – zgradama punim servera koje troše hiljade megavata električne energije. Ti serveri moraju stalno da se hlade, da rade bez prestanka, i da procesuiraju ogroman broj zahtjeva u sekundi.

Za trening jednog velikog AI modela potrebno je potrošiti količinu struje dovoljnu da napaja stotine domaćinstava tokom čitave godine. A kada se model stavi u upotrebu, njegova potrošnja se dodatno umnožava, jer se koristi širom svijeta, svakog dana, bez pauze.

Rudarenje kriptovaluta – digitalna industrija koja spaljuje energiju

Paralelno sa razvojem AI, svijet bilježi ekspanziju rudarenja kriptovaluta – procesa koji zahtijeva masovno korišćenje računarske snage kako bi se “izvukle” digitalne valute poput Bitcoina. Ovaj proces je toliko energetski zahtjevan da neke kriptovalute troše više struje godišnje nego pojedine države.

U mnogim slučajevima, rudari koriste najjeftinije izvore energije, koji su često i najprljaviji – poput uglja. Takvi izvori ne samo da emituju ogromne količine CO₂, već zagađuju vazduh, vodu i tlo. U zemljama poput Kazahstana, Rusije ili SAD, rudarske farme često funkcionišu bez ikakvog ekološkog nadzora.

Ekocid iza ekrana

Pojam ekocid podrazumijeva uništenje ekosistema na velikim razmjerama – i to je upravo ono što se dešava kada se digitalna industrija razvija bez ograničenja i bez prelaska na zelene izvore energije. Krče se šume za gradnju data centara, zagađuju se rijeke za potrebe hlađenja servera, a klima trpi posljedice zbog povećane emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tehnologija koja bi mogla pomoći u rješavanju klimatskih problema – paradoksalno – postaje njihov saučesnik.

Šta možemo da uradimo?

Digitalni svijet nije sam po sebi loš, ali mora biti odgovorno vođen. Neophodno je da tehnološke kompanije investiraju u obnovljive izvore energije, da se uvedu međunarodni standardi za energetsku efikasnost u rudarenju i da krajnji korisnici – svi mi – budemo svjesni koliko svaki naš digitalni korak može značiti u stvarnom svijetu.

Digitalni svijet

Najbolji telefoni za snimanje i obradu fotografija

Fotografija je postala sastavni deo našeg života, posebno u eri pametnih telefona. Gotovo svi imaju pametni telefon sa kamerom i fotografije se često koriste za društvene mreže, blogove, web stranice i lične kolekcije. Međutim, ne svi pametni telefoni su jednako dobri za fotografiju i obradu slika. U ovom blog postu ćemo razmotriti najbolje modele pametnih telefona za snimanje i obradu slika.

iPhone 13 Pro Max

Apple je već godinama lider u mobilnoj fotografiji, a iPhone 13 Pro Max je poslednja u nizu impresivnih telefona u njihovoj liniji. Ima tri kamere od 12 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto), a uz nove funkcije kao što su fotografije u ProRAW formatu i mogućnost snimanja videa u Dolby Vision HDR, ovaj telefon je savršen za fotografe koji žele vrhunske rezultate. Takođe, iPhone 13 Pro Max ima jednu od najboljih funkcija za obradu slika, a to je Deep Fusion tehnologija, koja omogućava brzu i preciznu obradu fotografija.

Samsung Galaxy S21 Ultra

Samsung Galaxy S21 Ultra je najbolji Android telefon na tržištu i jedan od najboljih telefona za fotografiju. Ima četiri kamere, uključujući telefoto kameru od 10 megapiksela, a prednja kamera ima impresivnih 40 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima niz korisnih funkcija, uključujući Space Zoom, Super Steady Video, 8K video i Single Take. Samsung je takođe unapredio softversku stranu fotografije, što olakšava obradu fotografija na telefonu.

Google Pixel 6 Pro

Google Pixel 6 Pro donosi novu generaciju fotografije na Android platformu. Ovaj telefon ima dve kamere od 50 i 12 megapiksela, što omogućava snimanje kristalno jasnih fotografija. Pixel 6 Pro ima i novi Tensor procesor, koji pomaže u obradi fotografija, kao i u boljoj osetljivosti na niskom svetlu. Aplikacija za obradu fotografija je takođe izuzetno intuitivna i jednostavna za korišćenje.

OnePlus 9 Pro

OnePlus 9 Pro je još jedan Android telefon koji se ističe u pogledu fotografije. Ima tri kamere od 48 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto) i pruža impresivnu stabilnost slike i jasnoću. Jedna od najboljih stvari kod ovog telefona je podrška za RAW format, koji omogućava fotograferima da rade sa neobrađenim fotografijama i prilagođavaju ih po sopstvenom izboru.

iPhone SE (2020)

Za one koji su ograničeni budžetom, iPhone SE je izvrsna opcija za kvalitetne fotografije. Iako ima samo jednu kameru od 12 megapiksela, ovaj telefon koristi istu kameru kao i iPhone 8, što znači da je i dalje vrlo sposoban u snimanju fotografija. Osim toga, iPhone SE (2020) ima isti A13 Bionic čip kao i iPhone 11, što olakšava obradu fotografija na telefonu.

Huawei P40 Pro

Huawei P40 Pro je odličan izbor za one koji žele mnogo opcija i efekata prilikom snimanja fotografija. Ima četiri kamere (50, 40, 12 i ToF senzor), a korisnici mogu uživati u naprednim funkcijama poput 10x optičkog zooma i mogućnosti snimanja videa u 4K rezoluciji. Huawei je takođe poznat po svojim vrhunskim kamerama, pa ne iznenađuje što je ovaj telefon jedan od najboljih na tržištu.

Xiaomi Mi 11 Ultra

Xiaomi Mi 11 Ultra je novi igrač na tržištu, ali već se ističe svojim kamerama. Ima tri kamere (50, 48 i 48 megapiksela), a prednja kamera ima impresivnih 20 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima podršku za RAW format, Super Steady Video, 8K video i Night mode 2.0. Sve ove funkcije čine Xiaomi Mi 11 Ultra izvrsnim izborom za sve one koji traže kvalitetne fotografije i opcije za obradu.