Connect with us

Digitalni svijet

Mask kupio Tviterr za 44 milijarde dolara, odmah otpustio direktore

Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.

Ilon Mask zaključio je ugovor o preuzimanju Tvitera za 44 milijarde dolara, rekao je CNN-u izvor upoznat sa situacijom. Najbogatiji čovjek na svijetu tako je došao na čelo jedne od najuticajnijih društvenih mreža na svijetu.

Njegov prvi potez bio je otpuštanje vodstva društvene mreže. Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.

Mediji navode da su Agrawal i Segal bili u Tviterovom sjedištu u San Francishu kada je dogovor sklopljen te da su “ispraćeni” iz zgrade. Mask je dosadašnje čelnike optužio da su njega i investitore doveli u zabludu oko broja lažnih računa na platformi, kao i da mu nisu pružili jasne argumente oko toga kako ostvariti visoke ambicije koje ima s tom uticajnom društvenom platformom.

Mask je na Twitteru potvrdio da je preuzimanje završeno.

“Ptica je oslobođena”, napisao je.

Mask je rekao da na Tviteru želi poraziti “spam botove”, učiniti javno dostupnima algoritme koji određuju kako će se sadržaj prezentirati korisnicima te spriječiti da platforma postane komora za mržnju i podjele.

Želi da Tviter bude “najpoštovanija platforma za oglašavanje”

Mask je ranije danas rekao da želi da Twitter postane “najpoštovanija platforma za oglašavanje”, ali je poručio i da tom akvizicijom želi “pomoći čovječanstvu”.

Mask, suosnivač Twittera Jack Dorsey i drugi investitori ranije su sugerisali da žele udaljiti tu društvenu mrežu od reklama i prihode sticati pretplatama i drugim sredstvima. Sam Mask jednom je napisao “da mrzi oglašavanje”. Oglašivači su stoga zabrinuti zbog Maskovog preuzimanja mreže.

“Postoji mnogo nagađanja zašto sam kupio Tviter i što mislim o oglašavanju. Većina ih je pogrešna”, napisao je Mask na toj društvenoj mreži.

“U osnovi, Tviter želi biti najpoštovanija platforma za oglašavanje na svijetu koja osnažuje vaš brend i donosi rast kompanijama”. Više od 90 odsto prihoda Twittera u drugom kvartalu ove godine došlo je od oglašavanja.

“Želim pomoći čovječanstvu”

Uoči službene provedbe akvizicije Tvitera Mask je saopštio kako želi preuzeti tu platformu kako bi “pomogao čovječanstvu”.

“Za budućnost civilizacije važno je da ima zajednički digitalni gradski trg na kojem će se o velikom rasponu mišljenja raspravljati na zdrav način, bez nasilja”, kazao je multimilijarder, dodavši kako društveni mediji imaju moć “generisati dodatnu mržnju i podijeliti društvo” u ekstremne eho komore.

U tom saopštenju, naslovljenom “dragi oglašivači na Tviteru”, Mask je rekao kako se na toj mreži “očito” ne može pisati baš sve “bez posljedica”, no da on želi da platforma bude “gostoljubiva za sve”.

Mask, koji se proglasio “apsolutistom slobodnog govora”, u maju je rekao da bi ukinuo zabranu pristupa Tviteru bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je uklonjen s mreže u januaru prošle godine zbog straha od podsticanja nasilja nakon što su njegovi pobornici upali u Kapitol.

Twitter još nije potvrdio 44 milijardi dolara vrijedan dogovor.

Kako je Mask kupio Tviter?

Mask, istaknuti i kontroverzni korisnik Tvitera, uključio se u kompaniju ranije ove godine kada je preuzeo više od devet odsto udjela u njenim dionicama. Nakon što je objavio da je postao najveći dioničar Tvitera, Mask je prihvatio, a potom i odbio ponudu da sjedi u upravi kompanije.

Mask je tada odmah ponudio da kupi Twitter, zaprijetio neprijateljskim preuzimanjem i potpisao “povoljni” ugovor za kupovinu. Međutim, nekoliko tjedana kasnije Mask je počeo izražavati zabrinutost zbog “rasprostranjenosti lažnih i spam računa na Twitteru” i na kraju je pokušao raskinuti ugovor.

Twitter ga je tužio i tražio da ispoštuje ugovor, navodeći da je Mask koristio argument o lažnim profilima kako bi se izvukao iz kupovine. Dvije sedmice prije nego što je trebalo početi suđenje, Mask je rekao da će ipak ispoštovati ugovor prema originalnim uvjetima.

Dok su trajali pregovori, Maskovi advokati zatražili su od sudije da prekine pravni postupak, što je izazvalo otpor Twittera koji se bojao da će Mask prekršiti obećanje i odustati od kupovine.

Sud je Masku i Tviteru dao rok do 17 sati 28. oktovra da zaključe posao ili će početi suđenje.

Što sad slijedi za Tviter?

Nakon što je drama oko dogovora okončana, pažnja se sada usmjerava na Maskove planove za Twitter.

Osim smjene direktora, Maskovo preuzimanje moglo bi dovesti i do povratka uticaja na komapniju od strane osnivača Jacka Dorseyja, koji je odstupio s mjesta direktora u novembru i napustio upravni odbor u maju. Iako je Dorsey rekao da se neće službeno vratiti na Tviter, privatno je razgovarao o preuzimanju s Maskom.

Mask je navodno potencijalnim ulagačima rekao da se planira riješiti gotovo 75 odsto osoblja kompanije.

“Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu daće otkaz više od 5000 ljudi te namjerava ostaviti samo one najnužnije za normalno funkcionisanje mreže”, objavio je Washington Post.

Analitičari, stručnjaci, pa čak i zaposlenici Tvitera upozorili su Maska da bi takav potez unazadio Twitter godinama te da bi ugrozio njegovu stabilnost. Drastično otpuštanje osoblja učinilo bi Twitter ranjivijim od raznih hakerskih napada, spam poruka i drugih problema za čije rješavanje ne bi bilo dovoljno ljudi.

Mask je u više navrata jasno dao do znanja da će preispitati Tviterove politike moderiranja sadržaja i ojačati ono što naziva “slobodom govora”.

Osim moderiranja sadržaja, Mask je takođe najavio i neke druge moguće promjene, poput omogućavanja end-to-end enkripcije za izravne poruke.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Digitalni svijet

OpenAI uveo novu funkciju: Šta sad može ChatGPT?

Kalifornijska kompanija za razvoj vještačke inteligencije Open AI je u okviru svog alata ChatGPT pokrenula mogućnost kompleksnog, dubinskog istraživanja (Deep Research).

U pitanju je pretraga interneta u više koraka za složene zadatke – novi AI agent može da za nekoliko desetina minuta obavi zadatke za koje je ljudima potrebno mnogo sati, navodi se u saopštenju kompanije.

Funkcija je, prema tvrdnjama kompanije, dizajnirana za ljude koji se bave intenzivnim radom u oblastima finansija, nauke, politike i inženjerstva i potrebna im je temeljno, precizno i pouzdano istraživanje, prenosi Tech Crunch.

Pored toga, ona može da bude korisna za sve koji obavljaju kupovine koje zahtijevaju pažljivo istraživanje, kao što je kupovina automobila, uređaja i namještaja.

Pomenuta funkcija je sada na raspolaganju korisnicima pretplate na program ChatGPT Pro, a oni će za sada moći da pošalju maksimalno 100 upita mjesečno.

Duboko istraživanje je dostupno danas na ChatGPT internet stranici i biće uvedeno u mobilne i desktop aplikacije u roku od mjesec dana. Uskoro će moći da je koriste i oni koji su na programima Plus i Tim, dodaje kompanija.

“Sposobnost sinteze znanja je preduslov za stvaranje novog znanja. Zbog toga, duboko istraživanje označava značajan korak ka našem širem cilju razvoja opšte vještačke inteligencije (AGI) i može da pomogne u naučnim istraživanjima”, objavljeno je na internet-stranici Open AI.

Continue Reading

Digitalni svijet

Kako veliki jezički modeli kao ChatGPT mijenjaju društvo, prilike i rizici

avi mendelson

U eri digitalnih transformacija, sistemi zasnovani na podacima, poput vještačke inteligencije i velikih jezičkih modela (VJM) kao što je ChatGPT, sve više oblikuju način na koji ljudi komuniciraju, rade i tumače informacije. O ovim promjenama razgovarali smo s profesorom Avijem Mendelsonom, svjetski priznatom stručnjakom iz oblasti računarskih nauka i inženjerstva, koji je bio gost “Dana naučne dijaspore 2024”, održanih u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) Univerziteta Crne Gore.

Veliki jezički modeli su već duboko integrisani u društvo, omogućavajući bržu pretragu podataka i automatizaciju zadataka koji su ranije zahtijevali značajno vrijeme. Ipak, profesor Mendelson upozorava i na njihove izazove: “Veliki jezički modeli mogu imati ogroman uticaj na bezbjednost i privatnost svih nas.” Ključno pitanje postaje kontrola podataka, jer način na koji se ovi sistemi “obučavaju” direktno utiče na to kako će informacije biti prezentovane i korišćene.

Jedan od najvećih izazova je visoka cijena razvoja velikih jezičkih modela, što, prema Mendelsonu, ograničava njihovo vlasništvo na velike korporacije i imućne pojedince. “Glavni problem je to što onaj ko obučava sistem može kontrolisati način na koji će materijal biti predstavljen i korišćen u budućnosti. Na primjer, bogati pojedinci mogu uticati na većinu da povjeruje kako zaslužuju dodatne privilegije, koristeći svoj višak novca za još veći uticaj na javno mnjenje.”

S obzirom na moć ovih modela da oblikuju percepciju javnosti, postavlja se pitanje kako spriječiti širenje lažnih informacija. Mendelson vjeruje da je moguće razviti sisteme za njihovu identifikaciju, ali upozorava da su pravne regulative neophodne: “Možemo identifikovati botove i lažne informacije, pod pretpostavkom da će osobe koje ih distribuiraju biti kažnjene.”

Profesor Mendelson predaje na Tehničkom institutu Technion u Izraelu i aktivno uključuje teme vezane za ove sisteme u svoju nastavu i istraživanja. “Predajem predmete na postdiplomskom nivou koji obrađuju ove teme. Takođe nudim projekte kako bi studenti mogli da steknu iskustvo rada u ovoj oblasti, a sarađujem i sa industrijom na projektima kako bismo bili izloženi savremenim tehnologijama.”

Profesor Mendelson aktivno učestvuje u radu IEEE i ACM, vodećih organizacija u oblasti računarskih nauka, koje razvijaju programe za privlačenje mladih talenata. Međutim, kako ističe, njihov uspjeh zavisi od lokalnih lidera: “Svi ti programi zahtijevaju lokalne lidere, kao što su profesori i/ili lideri iz lokalne industrije, koji će predvoditi aktivnosti. Vjerujem da učešće u ovim organizacijama može značajno doprinijeti članovima.”

Pored računarske arhitekture, bavi se i hardverskom bezbjednošću, koja je sve više povezana s razvojem velikih jezičkih modela. “Uticaj ide u oba smjera; intenzivno koristimo alate i algoritme mašinskog učenja kao dio našeg rada na bezbjednosti i arhitekturi. Istovremeno, tehnologija koju razvijamo omogućava zajednici mašinskog učenja da svoje modele izvodi na efikasniji način.”

Uprkos velikom napretku u naučnoj zajednici, Mendelson naglašava da je saradnja između akademije, industrije i kreatora politika ključna za pravedan tehnološki razvoj. “Industriji su potrebne inovativne ideje akademske zajednice. Akademiji je potrebna finansijska podrška od strane industrije, dok vlade treba da podstiču takve saradnje.”

Poruka mladim istraživačima

Za kraj, Mendelson poručuje mladim istraživačima: “Rad u industriji visokih tehnologija i istraživanje u ovim oblastima zahtijeva mnogo truda i često može izgledati kao da ste u slijepoj ulici. Ali ako vjerujete u ciljeve svog rada i svoju sposobnost da prevaziđete poteškoće, većinu vremena ćete shvatiti da je vaš rad koristan i da može pomoći u stvaranju boljeg svijeta za život.”

Continue Reading

Digitalni svijet

Velike promjene za Facebook, Instagram i Threads

instagram facebook
Facebook, Instagram i Threads odbacuju provjeru činjenica (fact-checking) trećih strana u korist programa Community Notes, kao što već postoji na platformi X.

Prema saopštenju Metinog novog šefa politike Džoela Kaplana, Meta takođe premješta svoje timove za povjerenje i bezbijednost iz Kalifornije u Teksas.

“Vidjeli smo da ovaj pristup funkcioniše na X-u, gde se osnažuje zajednica da napiše kada su postovi potencijalno obmanjujući i kada im je potrebno više konteksta, a ljudi iz različitih perspektiva odlučuju koju vrstu konteksta je korisno da vide drugi korisnici”, stoji u saopštenju Mete,

“Mislimo da bi ovo mogao biti bolji način da ostvarimo našu prvobitnu namjeru da ljudima pružimo informacije o onome što vide – i način koji je manje sklon pristrasnosti”, dodaje se.

Funkcija Community Notes će prvo biti predstavljena u SAD “u narednih nekoliko mjeseci”, i prikazaće nenametljivu oznaku koja ukazuje na to da su dostupne dodatne informacije u postu umjesto upozorenja preko cijelog ekrana koja korisnici dobijaju.

Kao i funkcija na X-u, Meta kaže da će njene sopstvene bilješke zajednice “zahtijevati dogovor između ljudi sa nizom perspektiva kako bi se spriječile pristrasne ocjene”.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto