Priroda i društvo

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nedavno je donijelo rješenje koje se odnosi na zaštitu rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre. Preko svoje Urbanističko-građevinske inspekcije zabranilo je gradnju asfaltne baze sa pratećim objektima kompanije „Tehnoput”. Zabrinjava činjenica da je izdato novo rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine kojim se daje saglasnost kompaniji „Tehnoput” za nastavak svojih aktivnosti, dodao je Lakušić.

“Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, shodno članu 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu preduzeću „Tehnoput”d.o.o., Podgorica, izdala je Rješenje 5. jula 2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza na urbanističkoj parceli, koju čini dio katastarske parcele KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna” u Golubovcima – Podgorica, shodno drugostepenom Rješenju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 10. juna 2023. godine. Regionalni vodovod, kao subjekt odgovoran za sprovođenje Rješenja o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, donesenog od strane Uprave za vode pod brojem 060/08-02014-249, od 12. decembra 2008. godine, se odlučno protivi postavljanju i izgradnji privrednih objekata u okviru zona sanitarne zaštite “, naveo je u saopštenju.

“Preduzeće „Tehnoput” se od 2014. godine više puta obraćalo Regionalnom vodovodu za davanje saglasnosti na „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza“. Svaki put je odgovor Regionalnog vodovoda bio: „U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju – Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeća „Tehnoput” za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre.“Ovakav stav Regionalnog vodovoda potkrijepio je i Odbor direktora svojom Odlukom broj 23-3796/5 od 15. avgusta 2023. godine, kojom je zauzeo izričit stav da se ne može dozvoliti preduzeću „Tehnoput” izgradnja postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze unutar zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“” , kaztao je Lakušić .

Posebno je, kako ističe, problematično što kompanije “Putevi” i “Bemaks”, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza “Bemaks” i “Putevi” na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima.

Lakušić naglašava da nadležne institucije moraju osigurati da se ova situacija riješi na način koji će zaštititi okolinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Stanovnici Cijevne i drugih pogođenih područja zaslužuju mir i sigurnost, te je od presudne važnosti da se njihova zabrinutost ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne mjere za rješavanje problema uzrokovanih asfaltnih bazama.

Naglašava da očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet, a to uključuje i osiguranje da sve industrijske aktivnosti u njihovoj blizini budu strogo zabranjene.

“Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište „Bolje sestre” “, dodao je.

“Borba za očuvanje izvorišta „Bolje sestre” je od suštinskog značaja, ne samo za Regionalni vodovod, već i za cjelokupni ekonomski i ekološki balans naše zemlje. Zato pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i građane da se uključe i podrže napore u zaštiti ovog jedinstvenog izvorišta, kako bi se očuvalo priodno bogastvo Crne Gore i obezbijedile potrebne količine pitke vode Crnogorskom primorju, koje generiše najveće prihode u budžetu”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:bolje sestre regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.