Politika

Kovač: Neprihvatljivo u 2022. godini sveštenicima zabranjivati ulazak u Crnu Goru

Ministar pravde Marko Kovač kazao je gostujući na TV Adria, da je neprihvatljivo u 2022. godini muzičarima, sportistima, sveštenicima i drugim javnim ličnostima zabranjivati ulazak u Crnu Goru.

– Moram odvojiti nadležnosti MUP-a, shodno Zakonu o strancima, i procjene ANB-a o mogućnosti, opasnosti ugrožavanja nacionalne bezbjednosti od političkih zloupotreba. Svjedoci smo da su određena postupanja i ponašanja vodila ka nezakonitostima i političkim zloupotrebama – naveo je on.

Dodao je da kontekst upućuje „da su se u ANB dešavale neke stvari koje ne idu u prilog njihovom radu“, te da smo imali situaciju da u „Crnu Goru ulaze bezbjednosno interesantna lica, a da se istovremeno zabranjuje ulazak nekim javnim ličnostima“.

Istakao je da Crna Gora jeste bila percipirana kao zemlja u kojoj je stepen kriminala bio na visokom nivou.

– U posljednje vrijeme se percipira kao zemlja sa snažnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je nezaustavljiv proces – rekao je Kovač.

Dodao je da ima čast da se nalazi na čelu Biroa za operativnu komunikaciju.

– Shodno nadležnostima ću učiniti sve što je u mojoj moći da doprinesem borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije- poručio je ministar pravde.

Za danas je najavljen dijalog predsjednice Skupštine Danijele Đurović sa čelnicima parlamentarnih stranaka o načinu izlaska iz krize.

Na pitanje da li očekuje neki dogovor ili dalje produbljivanje krize, Kovač odgovara da je upravo to pitanje – da li neko želi da produbi ili da se riješi kriza.

– Dovoljno je da izaberemo jednog kandidata Ustavnog suda- kazao je on.

Govoreći o večerašnjem protestu u podgorici ispred zgrade Skupštine Crne Gore, Kovač je kazao da su protesti odlika političkog pluralizma, da doprinose demokratiji ako su mirni i nenasilni i da on nema ništa protiv njih dok su u granicama zakona i Ustava.

Ipak, ukazuje da u političku nestabilnost klizimo od trenutka kada predsjednik države Milo Đukanović nije dao mandat za sastavljanje nove Vlade Miodragu Lekiću, iako je imao podršku 41 poslanika.

Taj potez Đukanovića je, kaže, rezultirao usvajanjem Zakona o predsjedniku, koji bi trebalo da bude korektivni faktor.

– Na Ustavnom sudu je da ocijeni ustavnost svakog akta, pa i tog Zakona- dodao je Kovač.

Osvrnuo se i na Zakon o porijeklu imovine, navodeći da su u završnoj fazi.

– Čekamo tabelu usklađenosti od Evropske komisije, nadamo se da ćemo je vrlo brzo dobiti, da će potom biti na Vladi i vrlo brzo i u Skupštini- zaključio je Kovač.

Sledeće

Lideri DF-a, Prave i UCG napustili sastanak o prevazilaženju krize

Ne propustite

Đukanović nakon protesta: Ima nas i biće nas kad god treba

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Žene kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je 8. mart – Međunarodni dan žena, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Povodom 8. marta – praznika koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i priliku da iskažemo poštovanje prema njihovom nemjerljivom doprinosu našem društvu, u ime Skupštine Crne Gore i svoje lično, upućujem iskrene čestitke svim ženama u našoj zemlji”, kazao je Mandić.

Žene su, ističe, kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage u najtežim vremenima. Njihova mudrost, odgovornost i posvećenost ostaju temelj stabilnosti i napretka svake zajednice.

“Njihov rad, znanje i odgovornost danas snažno doprinose razvoju društva i jačanju institucija. U porodicama, na radnim mjestima, u javnom i političkom životu, pokazuju hrabrost i integritet koji su od neprocjenjivog značaja za budućnost Crne Gore”, navodi se u čestitki Mandića.

On ističe da je posebno ponosan što 28. saziv Skupštine Crne Gore ima izražen senzibilitet prema pitanjima položaja žena.

“Rad Ženskog kluba Skupštine i usvajanje tekovine da izborne liste moraju biti sačinjene od minimum 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, predstavlja važan korak u daljem jačanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu”, kazao je Mandić.

Naša zajednička odgovornost je, kako zaključuje, da nastavimo da stvaramo društvo jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, rad i posvećenost žena biti još snažnije prepoznati i podržani.

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.