Politika
Konjević: SDP izlazi sa svojim kandidatom ukoliko se ne predloži nestranačka ličnost
Ukoliko u razumnom roku crnogorska politička scena koja baštini sekularne i evropske vrijednosti ne predloži zajedničkog nestranačkog kandidata, Socijaldemokratska partija će izaći sa svojim na predsjedničkim izborima, kazao je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, lider te partije Raško Konjević. Istakao je da je bilo razgovora o zajedničkom kandidatu, ali da nijesu još došli do dogovora.
Konjević je rekao da jednom polu crnogorske političke i društvene scene koji baštini vrijednosti građanske, sekularne i evropski orjentisane države je potrebno da ima jednog kandidata koji ne pripada ni jednoj političkoj partiji, odnosno nestranačkog kandidata koji dijeli ove vrijednosti.
“Ukoliko u nekom razumnom roku, ne možemo napraviti takav dogovor, imaćemo kao 2018. godine svog kandidata”, kazao je Konjević. I dodao da će vidjeti šta će se dešavati u narednih 10 dana.
Kada je riječ o SDP-u, kazao je da je više mogućnosti.
“Ne bih sada licitirao sa imenima. Mi imamo dobro iskustvo sa predsjedničkim kandidatom iz 2018. ali ostavio bih to Glavnom odboru”, rekao je on.
Istakao je da je bilo razgovora o zajedničkom kandidatu, ali da nijesu još došli do dogovora.
“Ovaj vrednosni sistem koji podržavaju partije, ne samo opozicije, već i neke iz vlasti, možemo da dođemo do imena koje bismo mogli da predstavimo. Ako dođemo do imena bio bi kvalitet više, a ako ne dođemo, mislim da ćemo na polju onih koji danas valjda čine parlamentarnu većinu i onih koji čine opoziciju dominantno imati kandidate koji će biti podržani od strane pojedinačnih političkih subjekata”, kazao je Konjević.
Demokrate i Evropa sad nisu prograđanski orjentisane
“Pojedini njihovi djelovi, neću reći svi, imaju neke elemente koji su više vezani za vjerske organizacije, više neki klrikalni element, nego građanska profilacija. Ko će koga kako između te dvije političke organizacijen podržati, mislim da je dovoljno toga bilo u javnosti, i ponuda i objašnjenja, tako da ne mislim da njihov odnos pripada meni da komentarišem”, kazao je Konjević.
Kada je riječ o kandidaturi Milojka Spajića kazao je da se tu dešavaju interesantne stvari.
“Nemojte zaboraviti, ovlašćenja predsjednika države su minimalna. Ono što u javnosti slatkorječivo iz Evrope sadd, ne može se sa pozicije predsjednika države realizovati. Ne bih komentarisao. Svako ima pravo, svakog treba podržati”, rekao je on.
Napredak u pregovorima oko izbora sudija, izabraće barem jednog
Optimista je da će ovog puta biti izabrane sudije Ustavnog suda, zato što ovog puta, kako je rekao, postoji drugi proces.
“Naša ključna primjedba je bila da su kandidati jednostrano odreženi bez potrebnog dijaloga. Logično je da na Ustavnom odboru imate dijalog na nivou šefova. Zato što je potrebna veća većina od 41, od apsolutne. Neki oblik kvalifikovane većine”, kazao je on.
Danas je, kako smatra, parlamentarna većina shvatila poruku.
“ Imamo dijalog unutar Odbora. Jeste da se održava iza zatvorenih vrata. Obaviješten sam da ima napretka u pregovorima i očekuje se da sredinom februara dođemo do izbora četvoro sudija. Ukoliko ne uspijemo da se dogovorimo oko sva četiri, siguran sam da ćemo uspjeti da postignemo dogovor oko jednog, dva ili tri”, rekao je Konjević.
Smatra da će biti lošije nego prethodnih puta što u sastavu Ustavnog suda nećemo imati ni jednog profesora Pravnog fakulteta.
“To nam ukazuje da se radi o izuzetno politizovanom procesu i etiketiranju ljudi koje demotiviše ugledne profesore da se kandiduju kako bi izbjegli to etiketiranje”, rekao je Konjević.
Ističe da je Vlada izgubila legitimitet i da se sada radi o klasičnoj uzurpaciji vlasti.
“Ura je od parole – Napustite fotelje, zapalile se, došla u poziciju da ni vatra ne pomaže da se pomjere sa funkcija u Vladi koje im ne pripadaju sa aspekta legitimiteta”, podvukao je Konjević.
Može vam se dopasti
Politika
Joković: Akcize na vino su siguran put ka uništenju vinskog sektora
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković smatra da će akcize na mirna vina imati izrazito negativne implikacije na crnogorski vinski sektor. Skupština je, na predlog Vlade, nedavno usvojila Zakon o akcizama, kojima su uvedene akcize na mirna vina od 25 eura na 100 litara vina.
“Ministarstvo poljoprivrede je za vrijeme trajanja javne rasprave o predlogu Fiskalne strategije uputilo mišljenje predsjedniku Vlade i Ministarstvu finansija, u kojem je eksplicitno iznesen argumentovan i nedvosmislen stav da bi uvođenje akciza na mirna vina imalo izrazito negativne implikacije na crnogorski vinski sektor. Osim “Plantaža”, koje su u novijoj istoriji, uz periode uspona i padova, izgradile imidž Crne Gore kao vinske destinacije, nije zanemarljiv ni broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava čija je osnovna djelatnost proizvodnja grožđa i čija egzistencija zavisi od nje. Njih zasad ima 550 upisanih u elektronsku evidencionu bazu i još 118 registrovanih vinarija, koje na raznim međunarodnim takmičenjima ostvaruju značajne rezultate osvajanjem prestižnih nagrada za kvalitet vina”, naveo je Joković u odgovoru na poslaničko pitanje Aleksandre Despotović (DPS).
Ona je pitala da li je Ministarstvo poljoprivrede preduzelo mjere i aktivnosti kako bi se zaštitio vinarski sektor, tačnije da li su inicirali ukidanje akciza na mirna vina.
Uz navedeni odgovor, Joković je dostavio i mišljenje na nacrt Fiskalne strategije koje je 29. jula dostavio premijeru Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, a koje se tiče tada predložene, a sada uvedene akcize na mirna vina.
“Otežan plasman vina i na domaćem tržištu siguran je put za uništenje vinskog sektora, a jedan od modela za to je i uvođenje akciza. Vinski sektor se još uvijek oporavlja od posljedica prouzrokovanih pandemijom, a poznato je da su traume u ovom proizvodnom sektoru bile najočiglednije, jer se vino konzumira u HoReKa lancu i tokom raznih manifestacija, što je u tom periodu bilo onemogućeno, tako da su naše vinarije bile zagušene zalihama proizvedenog vina. Takođe, zbog globalnih klimatskih promjena, sve češće se ponavljaju godine u kojima su ektremno loši uslovi za postizanje visokog kvaliteta grožđa, čime se drastično umanjuje obim proizvodnje”, ukazao je Joković.
Međutim, Ministarstvo finansija i Vlada nisu uvažili mišljenje ministra poljoprivrede. Slično mišljenje iznijeli su i predstavnici “Plantaža”, kao i drugi vlasnici vinarija. Vlada, međutim, mora da nadoknadi manjak od 400 miliona eura od doprinosa na PIO, kojih se odrekla setom ekonomskih zakona, u javnosti poznatijih kao program “Evropa sad 2”, tako da su gotovo sve primjedbe tokom javne rasprave odbijene.
Politika
Spajić: Dobre vijesti čekaju građane, Evropa sad 2 je tek početak
Povećanje kroz Evropu sad 2 je samo početak, počinje domino efekat dobrih povećanja, kazao je premijer na konferenciji za novinare.
Spajić je na početku izlaganja kazao da su neki sektori već danas primili uvećanu mjesečnu zaradu.
On je istakao da su minimalne zarade prije 2016. iznosile oko ispod 200 eura, kada je prosječna zarada bila ispod 500 eura, i takve zarade su bile sve do 2016. godine.
Do decembra 2020. bila su blaga povećanja.
“Za manje od 4 godine došli smo u situaciju da su minimalne zarade veće tri, odnosno četiri puta, a da prosječna zarada iznosi 1.000 eura. To je dostignuće koje je nesporno. Brojke su neumoljive”, kazao je on.
On je kazao da očekuje povećanja zarada, i više mjera kojeće sprovesti početkom naredne godine.
“Dobre vijesti čekaju naše građane. Evropa sad 2 je tek početak i zamajac našoj ekonomiji i standardu građana, i ovdje se ne zaustavljamo “, rekao je on.
On je kazao da će, bez obzira na Evropu sad dva, obračun biti kao i do sada.
” Znači, nećemo mijenjati obračun radi Evrope sa dva. Mene na ulicama građani pitaju kako će se obraninavati zarade. Znači, obračun se ne mijenja. Jedino što se mijenja je minimalna zarada, tako da, naravno, ne ulazi minuli rad, prekovremeni rad… taj dio o kome ste spomenuli”, kazao je premijer.
Spajić je kazao da ES2 ne može ugroziti javne finasije i da građani nemaju razloga za strah. On je kazao da se pridržavaju svih standarda, što je prepoznala i Evropska komisija.
“Mislim da je to standardni rječnik međunarodnih organizacija posle bilo kakve je jake reforme. To se desilo i MMF je, recimo, imao, i Evropska komisija, i MMF, i Svjetska banka su u 2021. potpuno isti rječnik oko Evrope sad jedan. Poslije smo imali samo pohvale na račun programa”, istakao je Spajić.
Politika
Pejović: 112,6 miliona eura za modernizaciju pruge Bar–Golubovci
Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji će dodatno doprinijeti unaprjeđenju životnog standarda, što i jeste cilj aktuelne izvršene i zakonodavne vlasti. To je poručio potpredsjedni Skupštine Crne Gore Borisa Pejovića.
“U okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira odobreno je više vrijednih infrastrukturnih projekata, a koji obuhvataju rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci za koju je izdvojeno 112.6 miliona eura, kao i šest grantova u ukupnom iznosu od 75 miliona eura za projekte zaštite životne sredine i energetike”, navodi Pejović u saopštenju.
Dodaje da usvajanjem i realizacijom Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan naša zemlja može računati na 383.5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, dok će 273.5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite.
“Unaprjeđenje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i jačanje vladavine prava neraskidivo su povezani sa našim uspješnim integaracionim putem u Evropsku uniju. Nakon zatvorena tri poglavlja od 33 za 12 godina integracija, aktuelna Vlada ima jako ambiciozan cilj da u naredne dvije godine zatvori preostalih 30, a već do kraja godine je izvjesno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja”, ističe on.
Navodi da ocjene predsjednice Evropske komisije, Ursule Fon der Lajen, da je impresionirana kvalitetom i dinamikom napretka, te Izvještaj Evropske komisije koji je do sada najbolji za Crnu Goru, podsticaji su da nastavimo dalje još odlučnije i konkretnije ka punopravnom članstvu u EU.
Istaknuto
Kračković: Upornost na trnovitom putu novinarstva
Autor: Tamara Raičević
Opština Zeta zahtjeva hitnu istragu protiv novinara RTCG-a Saše Radovića
Opština Zeta je izrazila protest i zatražila da nadležna tijela pokrenu hitnu istragu u vezi s postupanjem “novinara” RTCG-a Saše...
Dječji kulturni program „U zajedništvu je radost“ održan u KIC-u „Zeta“
U Kulturno-informativnom centru “Zeta” danas je održan dječiji kulturni program pod nazivom „U zajedništvu je radost,“ zajednički projekat JU Centra...
Mihaela iz Zete osvojila nagradu za najmlađeg učesnika na festivalu “Otvoreno Srce”
Na jubilarnom desetom međunarodnom festivalu “Otvoreno Srce”, koji je održan 19. oktobra 2024. godine u Tutinu, mlada talentovana Mihaela Lazović...
Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete
Pitanje izgradnje kolektora u naselju Botun, koje pripada novoformiranoj opštini Zeta, već godinama izaziva kontroverze i otpor među lokalnim stanovništvom....
Najnovije
- Kračković: Upornost na trnovitom putu novinarstva
- Joković: Akcize na vino su siguran put ka uništenju vinskog sektora
- Spajić: Dobre vijesti čekaju građane, Evropa sad 2 je tek početak
- U Španiji donijeta istorijska odluka važna i za Crnu Goru – Poništena zabrana reklamiranja igara na sreću
- DPS poziva partije na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici
Istaknuto
-
Sport1 дан ranije
Zećaninu srebro na Svjetskoj sceni u Heraklionu
-
Zeta4 дана ranije
Čistoća u Zeti počinje sa radom u februaru
-
Sport2 дана ranije
FK Zeta dobija novu Skupštinu
-
Sport2 дана ranije
Karatisti Bratstva u borbi za medalje na Evropskom prvenstvu malih zemalja
-
Sport4 сата ranije
Kračković: Upornost na trnovitom putu novinarstva
-
Politika3 дана ranije
Sjednica Skupštine prekinuta zbog afere Bemax
-
Zeta1 дан ranije
Crveni krst Zeta obezbijedio invalidska kolica za sugrađane
-
Politika2 дана ranije
Knežević poručio Milatoviću: Da nije bilo Srba, još bi Milo bio predsjednik