Connect with us

Politika

Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića

spomen ploča morinj

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.

Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.

Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.

Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.

Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.

Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.

Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.

Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.

Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.

Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.

“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.

Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.

Tabla i procedura

Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Izvor:Vijesti

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Knežević: Ako izgradnja kolektora krene, okupićemo se i stati ispred mašina

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da se od Opštine Zeta i javnosti kriju ugovori o nadzoru nad radovima na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor), te sumnja da se radi o koruptivnim radnjama u koje su umiješani djelovi prošle i aktuelne vlasti.

On je to saopštio tokom konferencije za medije, a nakon što mu je podgorički “Vodovod”, prije par dana, i zvanično odbio uvid u neophodnu dokumentaciju.

Knežević je rekao da mu je direktor “Vodovoda” Aleksandar Nišavić poslao zvaničan odgovor u kojem ističe da se odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama.

“… I da mi se dostave ugovori koje je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Dostavlja mi izjašnjenje Njemaca koji treba da vrše nadzor nad postrojenjem i od KfW banke”, kazao je Knežević.

Izjavio je da je “ispada da je pravilnik KfW banke jači od svih zakona u Crnoj Gori i da ne mogu da dobiju ugovore o tome kome su plaćene konsultantske usluge i za koji iznos”.

“Fihtner grupa nema sjedište u Crnoj Gori… Ta grupa ima svog podizvođača, izvjesnu Iva konsalting grupu koja je turska. Tražio sam je juče i nijesam mogao da je nađem”, kazao je Knežević.

Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da “pod hitno sprovede istragu ugovora koje je potpisao Ivan Vuković”.

“Ovo je skandal. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Sumnjam da se ovdje radi o lopovluku djelova bivše i sadašnje vlasti”, ocijenio je Knežević.

Izjavio je da će uraditi sve da “raskrinkaju kriminalnu ‘hobotnicu’”.

Upitan hoće li napustiti vlast na državnom nivou ako neko “bude krenuo na Botunjane” u slučaju da pokušaju da blokiraju izgradnju kolektora, Knežević nije odgovorio na taj dio pitanja, ali je još jednom upozorio da će DNP izaći iz gradske vlasti.

Naglasio je da izgradnja kolektora ne može ići bez konsultacija sa Botunjanima.

“Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse, pa neka uđe Crna Gora u Evropsku uniju preko Zete”.

Continue Reading

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru 

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

 

Izvor: Adria

Continue Reading

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

opština zeta

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto