Politika

Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.

Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.

Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.

Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.

Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.

Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.

Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.

Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.

Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.

Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.

“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.

Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.

Tabla i procedura

Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Izvor:Vijesti

Sledeće

Crna Gora osudila Izrael zbog ubijanja civila u Gazi

Ne propustite

Pejović kandidat PES-a za potpredsjednika Skupštine

Administrator

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vraneš: DNP da pokrene inicijativu o otpriznanju Kosova u Glavnom gradu

Uz konstataciju da je dominantno podrškom Nove srpske demokratije u Pljevljima usvojena rezolucija o otpriznanju Kosova, pozivam kolege iz Demokratske narodne partije koji su idejni tvorci iste, da nakon ovog zamaha pokrenu istu inicijativu u Glavnom gradu, gdje u ovom momentu imaju dominantan uticaj na aktuelnu parlamentarnu većinu i predsjednika Skupštine Srđana Perića, saopštio je predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš.

On kaže da u Novoj srpskoj demokratiji (NSD) vjeruju da će se na taj način najbolje demonstrirati “požrtvovanost vrijednostima Kosovskog zavjeta i da se do istog cilja može doći i drugačijim putevima”.

Saradnja sa ostatkom opozicije na državnom nivou, navodi Vraneš, ne mora nužno biti negativna za srpsku stvar, ukoliko ova inicijativa u Podgorici uspije.

“Iako mi kao stranka nismo u mogućnosti da s opozicijom napravimo toliki iskorak jer smo dio parlamentarne većine, pozdravljamo pristup naših kolega iz DNP-a, jer upravo bi potvrda podrške Srđana Perića i stranaka opozicije koje su glasale za njega ovoj inicijativi dali najbolju i najvažniju podršku.

Neka parlamentarna većina i opozicija u Podgorici i njen sadašnji predsjednik Srđan Perić zajedno jasno i nedvosmisleno kažu kao i mi iz Pljevalja – Dogodine u Prizrenu”, poručio je Vraneš.

Politika

Spajić: Ova Vlada nije dala nijednu besplatnu funkcionersku avio-kartu

Premijer Milojko Spajić odgovara danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj Premijerskom satu.

Na početku sjednice, Boris Mugoša (SD) zatražio je od predsjednika parlamenta Andrije Mandića objašnjenje zašto poslanici od aprila nijesu dobili materijale za koncesiju za aerodrome, kao i zbog čega Vlada tvrdi da su takvi materijali dostavljeni zaknodavnom domu. On je rekao da se ovo pitanje mora hitno razjasniti, pa i zbog tužilaštva, koje će se, dodaje, time baviti.

Mandić je rekao da su tražili dopunu tog materijala, i da će to biti predmet daljih razgovora u parlamentu. Odbacio je tvrdnje da se dešava bilo šta zakulisno.

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovalo je poslovanje bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines i rad kompanije Air Montenegro.

“Možete li građanima saopštiti koliko je do trenutka gašenja Montenegro Airlinesa podijeljeno besplatnih avio-karata, kolika je bila njihova ukupna vrijednost, a sa druge strane koliko je besplatnih karata podijelio Air Montenegro od kada ste ga osnovali, po kojim kriterijumima i na koji način je nova kompanija uspostavila sistem upravljanja“, navodi Čarapić.

Spajić je rekao da je vlast DPS-a podijelila preko 100.000 avio-karata besplatno funkcionerima i podobnima. Naglasio je da je ova Vlada podijelila nula takvih karata.

“Što se tiče 43. Vlade, oni su dijelili takođe takve karte. Još brojimo koliko ih je bilo i vjerujem da će Air Montenegro izaći sa konkretnim podacima o tome”, rekao je Spajić.

Kako je istakao, zbog nezakonite državne pomoći Montenegro Erlajnsu crvenili smo se u Briselu, a pitanje dugova koje je ta bivša kompanija ostavila je nešto gdje se mora snositi odgovornost. Za razliku od Montenegro Erlajnsa, dodao je, Air Montenegro posluje pozitivno, razvija se, povećava broj putnika, širi kapacitete i uz sadašnjih četiri dobija i peti avion.

“Air Montenegro je dokaz da se nacionalni avioprevoznik može voditi odgovorno”, kazao je premijer.

Politika

Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić izabrani za članove Vlade

Glasovima 45 poslanika za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabrana je Jelena Borovinić Bojović. Istim brojem glasova, za ministra saobraćaja izabran je Radoš Zečević. Za ministra bez portfelja izabran je Jovan Jole Vučurović, a za ministra sporta i mladih Zoran Jojić, takođe glasovima većine poslanika.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je novoizabranim članovima Vlade.