Politika
Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.
“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.
Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.
Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.
ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.
Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.
Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.
Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.
Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.
Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.
Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.
Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.
“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).
Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.
Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.
Tabla i procedura
Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.
“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.
On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.
To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.
Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.
Izvor:Vijesti
Politika
DNP: Knežević nema šta da krije, dostaviće svu dokumentaciju ASK-u
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ovih dana će sa zadovoljstvom dostaviti Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) dokumentaciju o kreditnim zaduženjima, kazala je portparolka te partije Jovana Todorović, reagujući na pisanje “Vijesti” da ASK provjerava anonimnu prijavu kojom se traži da ispita odakle lideru Kneževiću 140.000 eura za kupovinu stana, uključujući 25.000 eura koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, pozajmio od kuma.
Todorović je prijavu opisala kao jeftinu podmetačinu.
“Anonimna prijava podnesena ASK – u protiv predsjednika DNP – a Milana Kneževića najbolji je dokaz da nezaustavljivi rast naše partije i popoularnost našeg lidera i te kako smetaju političkoj konkurenciji. Od laži poslanika PES-a Darka Dragovića da je Knežević dobio stan na poklon od nekog kriminalca, pa do laži Željka Ivanovića da mu je novac za kupovinu obezbijedio Davor Macura, nedavno uhapšeni direktor Alta banke, stiglo se do toga da se provjerava lična pozajmica koja je prijavljena u imovinskom kartonu”, navela je ona u reagovanju.
Iz DNP-a su istakli da je Knežević jedan od rijetkih lidera parlamentarnih stranaka i visokih državnih funkcionera koji sve vrijeme od stupanja na javnu funkciju daje saglasnost na uvid u sve njegove novčane transakcije.
“Tako da će i u ovom slučaju jeftine podmetačine, dostaviti svu neophodnu dokumentaciju koju je od njega zatražio ASK”, zaključuje se u reagovanju.
Politika
Živković: Mjera reforme DPS-a nije odricanje od Đukanovića
Ne tražim glas za prošlost, već za budućnost, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković u emisiji „Okvir“ na TVCG, odgovarajući na pitanje o tome da li se DPS odriče politike iz perioda Mila Đukanovića i u čemu vidi reformisanost partije.
Živković je kazao da mjera reforme DPS-a nije odricanje od Đukanovića, navodeći da su u periodu prethodne vlasti ostvareni, kako je rekao, veliki rezultati za Crnu Goru, ali i da nova politička generacija mora da vodi politiku prilagođenu vremenu u kojem živi.
„Govorimo da je u tom vremenskom periodu te vlasti i te političke generacije napravljeno veoma velikih stvari za Crnu Goru. Ne moram da vas podsjećam na obnovljenu nezavisnost, na NATO, na otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, održivost ekonomije, niz drugih istorijskih rezultata“, kazao je Živković.
On je naglasio da se način vođenja politike mora mijenjati zajedno sa vremenom.
„Sada je nova politička generacija koja u ovom vremenu, 2026. godini, mora da se ponaša u duhu filozofije vremena u kojem živimo. Ne može se gledati stvari na isti način u 2026, 2016. ili 2006. Promijenilo se vrijeme, promijenio se način razmišljanja, politika mora da bude potpuno drugačija. Moramo više da slušamo građane“, kazao je Živković.
Kako je dodao, fokus njegove politike nije vraćanje na prošlost, već ono što DPS planira da ponudi građanima u narednom periodu.
„Ja ne tražim glas za prošlost, ja tražim glas za budućnost i vraćanje povjerenja za ono što planiramo da uradimo u narednom vremenskom periodu kao ozbiljna partija, državotvorna politika, ne osvrćući se previše na ono što je bilo, nego zagledani u ono što ćemo uraditi u narednom vremenskom periodu“, rekao je Živković.
Govoreći o odnosima unutar Crne Gore, kazao je da politički i identitetski sporovi ne treba da budu prepreka dogovoru o budućnosti države.
„Mi treba da se dogovorimo o budućnosti Crne Gore. Mi treba da razmišljamo kako da obezbijedimo bolji život svakom građaninu, sa svim našim razlikama koje istorijski postoje i koje se ne mogu kao gumicom izbrisati preko noći. Mi moramo da pokažemo sposobnost da rješavamo te izazove“, poručio je Živković.
On je kazao da u Crnoj Gori nema potrebe za stalnim političkim prebrojavanjem i podjelama, navodeći da svi građani žive jedni pored drugih i da je važnije dogovoriti se o pravcu u kojem država treba da ide.
Živković je poručio da je DPS spreman da razgovara sa svim političkim subjektima, ali da neće odustajati od svojih programskih principa i vrijednosti.
U ekonomskom dijelu razgovora predstavio je program DPS-a „Plan za sve“, navodeći da je njegov cilj da obuhvati kategorije koje su, prema njegovoj ocjeni, izostavljene iz vladinog ekonomskog modela.
„Glavni cilj Plana za sve, koji smo predstavili građanima Crne Gore, jeste da obuhvatimo sve kategorije koje su izostavljene vladinim modelom“, rekao je Živković.
Kako je naveo, riječ je prije svega o 130.000 penzionera, više od 60.000 privrednih društava, dominantno mikro, malih i srednjih preduzeća u kojima je zaposleno oko 140.000 ljudi, kao i mladima.
„Radi se o nemaloj kategoriji, skoro 400.000 građana Crne Gore, i smatrali smo da je neophodno posebno fokusirati tih 400.000 građana i obuhvatiti ih Planom za sve. Ne radi se ni o kakvom političkom nadgornjavanju niti pokušaju bilo kakvog političkog profita“, kazao je Živković.
Najavio je da će DPS tokom sljedeće sedmice predstaviti zakonska rješenja koja se odnose na „Plan za sve“, kao i finansijske efekte i uticaj predloženih mjera na budžet.
Jedna od ključnih mjera tog programa je linearno povećanje svih penzija za 30 odsto.
Živković je kazao da u Crnoj Gori ima oko 130.000 penzionera, da minimalnu penziju od 456 eura prima oko 60.000 njih, dok je prosječna penzija oko 560 eura.
„Cilj je da 30 odsto linearno povećamo penzije. To znači da bi prosječna penzija u Crnoj Gori trebalo da bude otprilike nekih 713, 716 eura. Dakle, to je cilj, da prosječna penzija bude ovoliko, a ne kao što je bilo planirano vladinim modelom, da imamo povećanje od nekih 10 odsto“, kazao je Živković.
Istakao je da ako Euro Model uspije, predložiće Milojka Spajića za Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije.
Prema njegovim riječima, minimalna penzija od 456 eura ne može da pokrije sve troškove penzionera, posebno u uslovima rasta cijena.
„Cilj je da se svakom penzioneru obezbijedi koliko-toliko dostojanstven život u odnosu na to što imamo inflaciju u Crnoj Gori. Ako se već povećavaju plate, onda je logično da imamo i povećanje penzija do 30 odsto. Govorimo o linearnom povećanju od 30 odsto i četiri usklađivanja tokom godine dana“, rekao je Živković.
Za realizaciju te mjere, kako je naveo, potrebno je nešto više od 200 miliona eura, a DPS taj novac namjerava da traži kroz racionalizaciju javne potrošnje.
Živković je kazao da bi broj ministarstava trebalo smanjiti na 14 ili 15, uz smanjenje troškova službenih putovanja, reprezentacije, ugovora o djelu i konsultantskih usluga, kao i centralizaciju sistema javnih nabavki.
„Nije u redu da u državi koja ima 620.000 stanovnika imate 33 člana Vlade. Mi ćemo predložiti estonski model, da imamo 14 ili 15 ministarstava. Značajnim umanjivanjem troškova u tom dijelu, kao i troškova službenih putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu, konsultantskih usluga i centralizacijom sistema javnih nabavki možemo precizno doći do tih 200 miliona eura“, kazao je Živković.
Poručio je da će DPS sljedeće sedmice predstaviti detaljnu računicu.
„Ovaj novac se mora naći. Mi znamo precizno gdje se nalazi i već tokom sljedeće sedmice ćemo predstaviti gdje se nalazi novac, kako bismo penzionerima povećali penzije do 30 odsto, linearno, sa četiri usklađivanja“, rekao je Živković.
„Plan za sve“ predviđa i mjere za privredu – smanjenje poreza na dobit pravnih lica na devet odsto, smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu sa 15 na devet odsto, kao i subvencije iz državnog budžeta za najugroženije kategorije privrede.
Živković je rekao da je u prethodnih nekoliko sedmica razgovarao sa više od 200 privrednika iz različitih djelatnosti.
„Preko 200 privrednika mi je prenijelo jedan te isti utisak: da su radili analizu vladinog modela i primjene vladinog modela sa povećanim zaradama, i jedan je zaključak – ili će ugasiti svoje biznise, ili će povećati cijene usluga ili proizvoda, ili će doći do otpuštanja zaposlenih“, kazao je Živković.
Naveo je da je razgovarao sa privrednicima iz turističke djelatnosti, taksi udruženja, frizerskih salona, benzinskih pumpi, drvo-prerađivačke industrije i drugih oblasti.
„Cilj ovog plana i ovih subvencija, odnosno ovog smanjivanja poreza, jeste da se sačuva svako radno mjesto i da se sačuva svaki biznis u Crnoj Gori. Nije ovdje suština da mi sukobimo poslodavce sa zaposlenima ili zaposlene sa poslodavcima. Zaposleni treba da imaju veće zarade“, rekao je Živković.
Govoreći o turističkoj privredi, kazao je da bi smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu trebalo da joj omogući veću konkurentnost.
„Smanjivanjem ovog poreza nije u pitanju samo da će neko više da prihoduje, nego činimo našu turističku privredu konkurentnijom u odnosu na druge države regiona. Mi moramo pomoći tim ljudima da budu još konkurentniji“, kazao je Živković.
Subvencije od 30 odsto minimalne zarade, kako je objasnio, bile bi predviđene za period od godinu dana.
„Neko će reći: ‘To je klasični populizam’. Ne. To je spašavanje crnogorske ekonomije. Nama nije cilj da bilo ko bude otpušten zbog povećanih zarada. Nama je cilj da svako ima bolju zaradu, ali istovremeno da ostane da radi na radnom mjestu i da stvara u Crnoj Gori“, istakao je Živković.
Govoreći o najavljenom kontrolnom saslušanju pred Odborom za bezbjednost i odbranu zbog mogućeg hibridnog uticaja na Crnu Goru, Živković je kazao da DPS podržava tu inicijativu i da očekuje da se otvore pitanja o političkom, finansijskom i bezbjednosnom uticaju iz Srbije.
Na pitanje da li neko u Crnoj Gori treba da strijepi nakon promjene vlasti u Beogradu i mogućeg otvaranja novih istraga, Živković je odgovorio da zna ko ne treba da strijepi.
“To smo mi. Oni koji treba da strijepe, već strijepe. I jedva čekamo da se pokrene procedura pred Odborom za bezbjednost i odbranu, i nadam se da dobije svoj epilog pred budućim odborom koji će voditi parlamentarnu istragu“, kazao je Živković.
On je rekao da DPS želi da se kroz tu raspravu utvrde, kako je naveo, finansijski tokovi i mogući uticaji na političke procese u Crnoj Gori.
„Biće interesantno vidjeti ne samo finansijske tokove i poslovanja, nego koji broj građana iz Srbije koji su ostvarivali svoje biračko pravo u Crnoj Gori je donio promjene u Crnoj Gori“, rekao je Živković.
Kako je kazao, očekuje da se otvore i pitanja djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije u Crnoj Gori.
„Biće interesantno vidjeti kakva je bila uloga Bezbjednosno-informativne agencije, odnosno BIA-e, u Crnoj Gori, ko su njihovi saradnici u Crnoj Gori, ko su saradnici Vojne službe u Crnoj Gori, ko su predstavnici Vojne službe Vojske Srbije u Crnoj Gori, da li ih ima danas u Crnoj Gori“, naveo je Živković.
On je kao pitanja koja bi, prema njegovom mišljenju, trebalo otvoriti naveo i organizovanje litija, formiranje lokalnih vlasti, finansiranje političkih aktivnosti i ulaganja u medije.
„Ko su ljudi koji su im pomogli da organizuju litije u Crnoj Gori, ko su ljudi koji su im pomagali da formiraju vlasti u Podgorici i u nekim drugim lokalnim sredinama, kako je stigao novac u Nikšić, ko su ljudi koji su taj novac donosili, kako je uloženo dva miliona u Nikšić i zašto i po kom osnovu, odakle je novac dolazio za ulaganje u medije u Crnoj Gori, ko je bio pokrovitelj tih medija“, rekao je Živković.
Dodao je da bi trebalo ispitati i eventualne veze predstavnika sadašnje i prethodne vlasti sa bezbjednosnim strukturama Srbije.
„Ko se nalazi u arhivama službi bezbjednosno-informativne agencije od predstavnika sadašnje vlasti u Crnoj Gori i one vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine, koji su privredni subjekti po čijem nalogu nastupali na javnim tenderima koji su bili namješteni, i tako dalje. Evo jedno desetak ili petnaest pitanja za početak“, kazao je Živković.
On je poručio da DPS „jedva čeka“ raspravu pred Odborom za bezbjednost i odbranu.
„Jedna je stvar samo problematična: jako je degutantno gledati kako su oni koji su imali najveći beneficij od promjena, od Aleksandra Vučića i od Srpske napredne stranke, odjednom oprali ruke i pokušavaju da operu svoje biografije, kao da su zaboravili na svoju prošlost“, rekao je Živković.
Izvor: TVCG
Politika
Zatvorena još dva poglavlja; Spajić: Očekujemo Ugovor o pristupanju EU u junu
Crna Gora je zatvorila pregovore sa EU u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe) i 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika). Premijer Milojko Spajić predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore na 30. Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije danas u Briselu, a na kojoj je Crna Gora nastavila sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.
U Briselu je organizovana i konferencija za medije premijera Spajića i državnog ministra Irske za evropske poslove i odbranu Tomasa Birna.
Birn je rekao da je današnja Međuvladina konferencija važan korak naprijed.
Naveo je da je kraj pregovora Crne Gore i EU na dohvat ruike, ali treba još raditi.
“Ostajemo pri ocjeni da je moguće zatvoriti sva poglavlja tokom irskog predsjedavanja, odnosno do kraja godine”; rekao je Birn.
Spajić je naveo da danas iz Brisela stižu sjajne vijesti za građane Crne Gore.
Ukupno, dodao je, zatvoreno je 23 od 33 poglavlja u pregovorima sa EU.
Premijer je rekao da su dva poglavlja koja su danas zatvorena vrlo važna, i čestitao je svima koji su bili uključeni u zatvaranje poglavlja.
“Dok se godina približava kraju, isporučujemo rezultate. Svaka reforma traži veliku posvećenost, rezultati su tu. Naš fokus ostaje nepromijenjen – vladavina prava, snažne institucije, bolji životni standard….Nastavićemo snažno narednih sedmica da bismo zatvorili sva poglavlja do kraja godine, a da bi u junu bio potpisan ugovor o pristupanju a mi 2028. dostigli istorijski cilj – punopravno članstvo”, rekao je premijer.
On je naveo da se očekuje još jedna međuvladina konferencija krajem ovog mjeseca.
Posebno važan, dodao je, biće razvoj događaja u decembru, kako bi se okončali ciljevi.
“Crna Gora je spremna za sva preostala poglavlja i za narednu fazu u procesu pristupanja. Očekujemo da naš rad, ostvareni rezultati i ispunjene obaveze budu prepoznati kroz evropsku političku odlučnost“, rekao je Spajić.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija2 дана ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika1 дан ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Zeta2 дана ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta
-
Zeta2 дана ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Region3 дана ranijeZa šta se teretilo svih 49 osoba koje je pomilovao Vučić


You must be logged in to post a comment Login