Politika

Odbacili prijavu protiv Konjevića i Krivokapića

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i bivšeg ministra odbrane Raška Konjevića, zbog nezakonitog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

“Pred ovim tužilaštvom, povodom postavljanja spomen-obilježja u Morinju, formiran predmet protiv R. K. i R. K., zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja. Dana 29. 8. 2023. godine, nakon sprovedenog izviđaja, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave, zbog nepostojanja osnovane sumnje da su prijavljeni R.K. i R.K. učinili navedeno krivično djelo”, kazala je Vijestima portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Tijana Čelanović.

Krivičnu prijavu protiv počasnog predsjednika, odnosno tadašnjeg predsjednika SDP-a 21. novembra prošle godine podnijela je Uprava za inspekcijske poslove (UIP), čiji je postupajući inspektor utvrdio da su Krivokapić i Konjević u oktobru prošle godine protivzakonito postavili spomen-tablu na objektu nekadašnjeg vojnog skladišta u Morinju.

Inspekcija je konstatovala da su čelnici SDP-a, koji su tada obavljali funkcije ministara vanjskih poslova i odbrane u Vladi premijera Dritana Abazovića, izvršili krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

“Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

ODT Kotor, kome je SDT kao stvarno nadležnom predao slučaj, međutim, procijenio je da ne postoji osnovana sumnja da su Krivokapić i Konjević počinili krivično djelo stavljeno im na teret.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, postupajući tužilac kotorskog ODT-a, za takav zaključak pozvao se na to da je Morinj navodno, vojni objekat i da se na njega ne odnose odredbe Zakona o spomen-obilježjima.

Identičan stav inače, neposredno prije nego što je Skupština lani krajem oktobra zbog ovog gafa smijenila Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija, zastupala su i ministarstva vanjskih poslova i odbrane koja su zajedno postavili spornu spomen-ploču.

Oni su tada, naime, tvrdili da “zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče u Morinju nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se stim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG”.

Međutim, Zakon o spomen-obilježjima nigdje ne pravi distinkciju o karakteru objekata u kojima se podiže neko spomen obilježje, već definiše da se za postavljanje spomen obilježja mora imati saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, da se postavljaju isključivo po prethodno donesenom Programu podizanja spomen-obilježja koji donosi Skupština Opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, te da treba posebna odluka Vlade za podizanje spomen obilježja “za značajan događaj prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”, odnosno odluka Skupštine Opštine za postavljenje takvog obilježja na teritoriji dotične lokalne samouprave.

Ničega od toga u slučaju sporne spomen-table u Morinju nije bilo, pa su njenim ovakvim postavljanjem flagrantno prekršene odredbe članova 8, 9 i 16 Zakona o spomen-obilježjima.

Vijestima iz ODT-a Kotor nije odgovoreno – da li su prilikom donošenja odluke o krivičnoj prijavi UIP protiv dvoje bivših ministara pribavili dokument Ministarstva odbrane ili Vlade, kojim se potvrđuje da nekadašnja vojna skladišta u Morinju uopšte imaju status aktivnog vojnog objekta, ili pak potvrdu Ministarstva finansija, da je taj objekat kojim to ministarstvo upravlja od 2006. u međuvremenu bilo kada formalno vraćen na raspolaganje Ministarstvu odbrane.

Nekadašnje vojno skladište Morinj, još 2006. proglašeno je neperspektivnim i nepotrebnim za Ministarstvvo odbrane i VCG i nakon što se vojska iz njega povukla, tada je predato na staranje Ministarstvu finansija koje upravlja državnom imovinom.

Iz Ministarstva odbrane, Vijestima je potrđeno da nekadašnje skladište Morinj nije aktivni vojni objekat i da VCG nema potrebe za njime.

“Ministarstvo odbrane nije iskazivalo potrebu prema Ministarstvu finansija ili Vladi Crne Gore za ponovnim korišćenjem objekata u nekadašnjem skladištu u Morinju. Važećim strateškim dokumentima, kao ni dokumetima koja iz njih prostiču, nije predviđeno da VCG koristi ove kapacitete za razmještaj svojih jedinica, niti matetijalnih sredstava sa kojima raspolaže. Iz tih razloga ovaj objekat nije vraćen u operativnu upotrebu Vojske”, kazali su iz MO kojim sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Kontiuirano prisustvo vojske u tom objektu koje traje od postavljanja sporne spomen ploče u oktobru prošle godine do danas, iz MO objašnjavaju tvrdnjom da su, “u skladu sa Odlukom ministra odbrane, donešene na osnovu člana 38. Zakona o Vojsci Crne Gore, pripadnici Vojske su na objektu angažovani isključivo za njegovo obezbjeđenje”.

Oni su i spriječili Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Kotor da postupe po rješenju o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, koje je još prije godinu donio UIP.

Tabla i procedura

Spomen-obilježje u Morinju postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

On i Konjević, u društvu ministra vanjskih poslova i hrvatskih branitelja u Vladi Hrvatske Giordana Grlić Radmana i Toma Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića, pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Crnogorsko pravosuđe inače, prije nekoliko godina donijelo je više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Izvor:Vijesti

Sledeće

Crna Gora osudila Izrael zbog ubijanja civila u Gazi

Ne propustite

Pejović kandidat PES-a za potpredsjednika Skupštine

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Sud ukinuo privremenu mjeru: Odblokirana promjena vlasništva Vijesti

Privremena blokada promjene vlasničke strukture Vijesti više nije na snazi. Privredni sud Crne Gore ukinuo je mjeru kojom je bio zaustavljen postupak promjene vlasništva, uz ocjenu da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje. To se navodi u odgovoru Privrednog suda Crne Gore na pitanja RTCG povodom informacija da je taj sud ukinuo privremenu mjeru.

Portal Vijesti objavio je u avgustu da je Privredni sud usvojio zahtjev osnivača i manjinskih vlasnika Televizije Vijesti i privremeno blokirao promjene u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi kompanije, ocjenjujući da postoji dovoljno osnova da se do razrješenja spora o prodaji većinskog udjela u njoj sačuva postojeće stanje.

Međutim, odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7. seotembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti.

United Media ima 51 odsto udjela u Televiziji Vijesti, dok osnivači televizije i Media Development Investment Fund (MDIF), zajedno sa ostalim manjinskim akcionarima, imaju 49 odsto. Izvršni direktor Alpac Capital Pedro Vargas David saopštio je da je ta investiciona grupa pokrenula formalne procedure pred nadležnim institucijama u vezi sa akvizicijom medijskih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ocjenjujući da je riječ o značajnoj strateškoj investiciji i dijelu dugoročne razvojne vizije kompanije za region Jugoistočne Evrope. Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital i Summer Parent S.à r.l, krajnji akcionar United Group, potvrdili su ranije da je postignut sporazum o prodaji kompanije Adria News S.à r.l. Time će promjenu vlasnika dobiti jedan od najvažnijih regionalnih informativnih medijskih sistema, uključujući i medije u Crnoj Gori — Grupu “Vijesti” (dnevne novine, portal i TV) i Nova M.

United Group je u februaru ove godine objedinila svoje informativne medijske operacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji pod brendom Adria News Network, sa zasebnim upravljačkim modelom, nezavisnim odborom i Uredničkim savjetom sastavljenim od međunarodnih medijskih profesionalaca. U tu mrežu uključeni su poznati medijski brendovi kao što su N1, Nova S, Vijesti i Danas. Prema ranijim podacima kompanije, mreža zapošljava više od 1.000 novinara i drugih radnika, a njen sadržaj prati zajednička publika od više od 16 miliona ljudi.

Najpoznatija medijska investicija Alpac Capitala je Euronews. Kompanija je 2022. godine preuzela većinski udio u panevropskoj informativnoj mreži, što je u saopštenju o novoj akviziciji predstavljeno kao dokaz iskustva u upravljanju međunarodnim medijskim i informativnim kompanijama.

Iz Privrednog suda rekli su nam da su odlučujući o predlogu za određivanje privremene mjere predlagača obezbjeđenja MEDIA DEVELOPMENT INVESTMENT FUND, Inc, New York i dugih, protiv protivnika obezbjeđenja „TELEVIZIJA VIJESTI” DOO Podgorica, UNITED MEDIA S.à r.l, rue Jean Monnet 6, Luksemburg i ADRIA NEWS s.a.r.l, rue Jean Monnet 6, 2180 Luksemburg, donijeli rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine kojim je usvojio predlog za određivnje privremene mjere i, u bitnom, zabranio protivnicima obezbjeđenja održavanje vanredne sjednice skupštine članova društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, zakazane za 9. septembar 2026. godine. Ta skupština je, kako preciziraju, sazvana Odlukom o sazivanju prve vanredne sjednice Skupštine društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica od 9. jula 2026. godine.

“Takođe, zabranjeno je društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima i zaposlenima izdavanje punomoćja Brentu Roderiku Sadleru ili bilo kom drugom licu, za zastupanje društva po zahtjevu UNITED MEDIA S.a r.l. i/ili ADRIA NEWS S.a.r.l, odnosno za preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, od strane Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene. Zabranjeno je protivnicima obezbjeđenja da društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima ili zaposlenima upućuju zahtjeve, naloge, instrukcije ili predloge, odnosno da samostalno ili zajedno sadruštvom preduzimaju bilo koje radnje usmjerene na zastupanje društva ili preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene”, piše u odgovorima Privrednog suda.

Kako se ukazuje, u krajnjem, određeno je da će privremena mjera važiti do okončanja arbitražnog postupka koji su predlagači obezbjeđenja dužni pokrenuti u roku od 45 dana, od dana prijema rješenja.

“Odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7.septembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12. avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti. Razlozi kojim se vodio sud prilikom donošenja odluke da usvoji prigovor i obustavi postupak obezbjeđenja, se u bitnom, ogledaju u neispunjenosti zakonskih uslovi za određivanje privremene mjere, jer predlagači nijesu učinili vjerovatnim da je njihovo pravo preče kupovine u ovom trenutku povrijeđeno ili neposredno ugroženo, niti da bi bez određivanja mjere ostvarivanje tog prava bilo onemogućeno ili znatno otežano. Sud je pri tome razlikovao sadašnju transakciju od moguće buduće prodaje udjela. Sadašnja transakcija podrazumijeva prenos udjela na povezano društvo, koje istovremeno preuzima cjelokupnu ugovornu poziciju prenosioca. Sud je cijenio da je takav prenos predviđen Statutom društva i Okvirnim ugovorom i da ne aktivira pravo preče kupovine ostalih članova društva. Sa druge strane, drugostepni sud je ukazao da prvostepeni sud nije imao u vidu da najavljena promjena upravljačke strukture u povezanom licu ne podrazumijeva prenos udjela. Kako to saopštenje nije pravno obavezujući akt i samo po sebi ne stvara prava i obaveze, sud je zaključio da se privremena mjera ne može zasnivati na pretpostavkama o transakciji koja tek može uslijediti”, navodi se u odgovorima.

Kako se naglašava, time sud nije unaprijed odlučio da eventualna buduća prodaja licu koje nema status povezanog ne bi mogla aktivirati pravo preče kupovine, već samo da njena najava u ovoj fazi nije dovoljan osnov za određivanje privremene mjere. Sud je takođe zaključio da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje.

“Ukoliko budu donesene odluke kojima se povređuju njihova prava, članovi društva sa manjinskim udjelom mogu ih osporavati u zakonom propisanom postupku. Sud je imao u vidu i da Agencija za audiovizuelne medijske usluge, u postupku davanja prethodne saglasnosti, provjerava da li bi neposredna ili posredna promjena vlasništva, odnosno upravljačke strukture medijskog društva, dovela do nedozvoljene medijske koncentracije ili ugrožavanja medijskog pluralizma, ali da se privremenom mjerom ne može unaprijed spriječiti vođenje tog postupka niti Agenciji nametati kakvu će odluku donijeti. U krajnjem, sud je ukazao da ovom odlukom nije konačno odlučeno o eventualnoj budućoj povredi prava preče kupovine, već je ocijenjeno da u ovoj fazi nijesu postojali zakonski uslovi za određivanje tražene privremene mjere. Navedena odluka je pravosnažna i protiv nje nijesu dozvoljeni revizija ni ponavljanje postupka, a može se izjaviti ustavna žalba. Odluka će biti objavljena na intenet stranici Privrednog suda Crne Gore”, zaključeno je.

Politika

Spajić objasnio povećanje penzija i plata

Premijer Milojko Spajić kazao je da je reforma, kako je naveo, „pažljivo isplanirana“ i da je finansijski pokrivena kroz više izvora.

„Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“, naveo je Spajić u objavi na društvenoj platformi X.

KO I KAKO SVE TO PLAĆA?

Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase. Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj one kuće i stanove koji vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. Deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije 🇲🇪🇪🇺

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) September 19, 2026

Prema njegovim riječima, dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj. one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije“, kazao je Spajić.

On je naveo da o održivosti reforme, kako tvrdi, govori i projekcija budžetskog deficita.

„Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kada je to najbitnije“, naveo je Spajić.

Politika

Skupština odložila izjašnjenje o ustavnim izmjenama i provjeri integriteta ministara

Skupština Crne Gore danas nije glasala o Vladinom predlogu ustavnih izmjena, kojima je planirano uvođenje obavezne prethodne provjere integriteta za mandatara i kandidate za članove Vlade. Razlog za odlaganje je nedostatak neophodne dvotrećinske većine u sali, s obzirom na to da je za ustavne promjene potrebno 54 glasova, dok je za stavljanje predloga na dnevni red glasalo 46 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u trenutnim okolnostima nema uslova za usvajanje izmjena, pa je nakon utvrđivanja kvoruma za dnevni red dao pauzu, uz napomenu da će poslanici naknadno biti obaviješteni o nastavku sjednice.

„Kao što vidite, mi nemamo dvotrećinsku većinu neophodnu za promjenu Ustava“, rekao je Mandić.

On je dodao da u narednom periodu slijede dodatni razgovori između predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije.

Vlada je ovaj predlog za izmjenu člana 103 Ustava, koji uređuje izbor izvršne vlasti i uslove za kandidate kroz zakonsku provjeru integriteta, uputila Skupštini sredinom avgusta. Iako je Ustavni odbor prije dva dana predložio parlamentu da usvoji predložene izmjene — uprkos ocjenama većine članova Odbora da pojedine odredbe nijesu dovoljno jasno obrazložene — nedostatak političkog konsenzusa i broja poslanika u plenumu za sada je zaustavio ovaj proces.