Politika

Konjević: SDP izlazi sa svojim kandidatom ukoliko se ne predloži nestranačka ličnost

Ukoliko u razumnom roku crnogorska politička scena koja baštini sekularne i evropske vrijednosti ne predloži zajedničkog nestranačkog kandidata, Socijaldemokratska partija će izaći sa svojim na predsjedničkim izborima, kazao je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, lider te partije Raško Konjević. Istakao je da je bilo razgovora o zajedničkom kandidatu, ali da nijesu još došli do dogovora.

Konjević je rekao da jednom polu crnogorske političke i društvene scene koji baštini vrijednosti građanske, sekularne i evropski orjentisane države je potrebno da ima jednog kandidata koji ne pripada ni jednoj političkoj partiji, odnosno nestranačkog kandidata koji dijeli ove vrijednosti.

“Ukoliko u nekom razumnom roku, ne možemo napraviti takav dogovor, imaćemo kao 2018. godine svog kandidata”, kazao je Konjević. I dodao da će vidjeti šta će se dešavati u narednih 10 dana.

Kada je riječ o SDP-u, kazao je da je više mogućnosti.

“Ne bih sada licitirao sa imenima. Mi imamo dobro iskustvo sa predsjedničkim kandidatom iz 2018. ali ostavio bih to Glavnom odboru”, rekao je on.

Istakao je da je bilo razgovora o zajedničkom kandidatu, ali da nijesu još došli do dogovora.

“Ovaj vrednosni sistem koji podržavaju partije, ne samo opozicije, već i neke iz vlasti, možemo da dođemo do imena koje bismo mogli da predstavimo. Ako dođemo do imena bio bi kvalitet više, a ako ne dođemo, mislim da ćemo na polju onih koji danas valjda čine parlamentarnu većinu i onih koji čine opoziciju dominantno imati kandidate koji će biti podržani od strane pojedinačnih političkih subjekata”, kazao je Konjević.

Demokrate i Evropa sad nisu prograđanski orjentisane

“Pojedini njihovi djelovi, neću reći svi, imaju neke elemente koji su više vezani za vjerske organizacije, više neki klrikalni element, nego građanska profilacija. Ko će koga kako između te dvije političke organizacijen podržati, mislim da je dovoljno toga bilo u javnosti, i ponuda i objašnjenja, tako da ne mislim da njihov odnos pripada meni da komentarišem”, kazao je Konjević.

Kada je riječ o kandidaturi Milojka Spajića kazao je da se tu dešavaju interesantne stvari.

“Nemojte zaboraviti, ovlašćenja predsjednika države su minimalna. Ono što u javnosti slatkorječivo iz Evrope sadd, ne može se sa pozicije predsjednika države realizovati. Ne bih komentarisao. Svako ima pravo, svakog treba podržati”, rekao je on.

Napredak u pregovorima oko izbora sudija, izabraće barem jednog

Optimista je da će ovog puta biti izabrane sudije Ustavnog suda, zato što ovog puta, kako je rekao, postoji drugi proces.

“Naša ključna primjedba je bila da su kandidati jednostrano odreženi bez potrebnog dijaloga. Logično je da na Ustavnom odboru imate dijalog na nivou šefova. Zato što je potrebna veća većina od 41, od apsolutne. Neki oblik kvalifikovane većine”, kazao je on.

Danas je, kako smatra, parlamentarna većina shvatila poruku.

“ Imamo dijalog unutar Odbora. Jeste da se održava iza zatvorenih vrata. Obaviješten sam da ima napretka u pregovorima i očekuje se da sredinom februara dođemo do izbora četvoro sudija. Ukoliko ne uspijemo da se dogovorimo oko sva četiri, siguran sam da ćemo uspjeti da postignemo dogovor oko jednog, dva ili tri”, rekao je Konjević.

Smatra da će biti lošije nego prethodnih puta što u sastavu Ustavnog suda nećemo imati ni jednog profesora Pravnog fakulteta.

“To nam ukazuje da se radi o izuzetno politizovanom procesu i etiketiranju ljudi koje demotiviše ugledne profesore da se kandiduju kako bi izbjegli to etiketiranje”, rekao je Konjević.

Ističe da je Vlada izgubila legitimitet i da se sada radi o klasičnoj uzurpaciji vlasti.

“Ura je od parole – Napustite fotelje, zapalile se, došla u poziciju da ni vatra ne pomaže da se pomjere sa funkcija u Vladi koje im ne pripadaju sa aspekta legitimiteta”, podvukao je Konjević.

Slične teme:kandidat za predsjednika predsjednički izbori raško konjević sdp

Sledeće

Kandidati za sudije: Dogovoren izbor Tešić, Armenko i Đuranović

Ne propustite

Direktorica ASK-a nezakonito prisvojila službeni BMW

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.