Politika

Knežević: Popis je zakonska obaveza, a ne politički performans

Demokratska narodna partija (DNP) nema nikakav problem da opozicija bude uključena u kontrolu predstojećeg popisa stanovništva.

To je juče rekao šef DNP-a i jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Milan Knežević, poručujući da poziva opozicione predstavnike da uđu u popisne komisije.

“Naravno da treba (omogućiti opoziciji učešče u popisnim komisija), i, koliko shvatam, upućen im je poziv da se uključe, ali moj utisak je da to ne žele. Svi politički subjekti su znali kad će se održati popis, i previše je simptomatično što su se neki tek sad ‘sjetili’ da je popis 1. novembra. Svako preuzima odgovornost za odluke koje donosi, ali što se tiče DNP-a – nemamo nikakav problem da predstavnici opozicije u punom kapacitetu budu uključeni u kontrolu ovog procesa, i pozivamo ih da iskoriste tu mogućnost”, naveo je on.

Demokratska partija socijalista (DPS) i nekoliko njenih sadašnjih i bivših partnera odlučili su ove sedmice da pozovu građane na bojkot popisa, jer tvrde da za njegovo održavanje ne postoje uslovi zbog, kako ističu, nestabilne političke situacije u državi. Oni zahtijevaju da se popisivanje odgodi do stabilizacije prilika. Na odgađanje poziva i pet nacionalnih vijeća manjinskih naroda, iako su neka od njih uveliko u popisnoj kampanji.

Uprkos tome što stranke traže kontrolu, Upravi za statistiku (Monstat) do prekjuče nije bio stigao nijedan zvanični zahtjev neke partije u vezi s imenovanjem predstavnika u popisne komisije. Monstat, koji sprovodi popis, ranije je naveo da im je prihvatljiv zahtjev DPS-a da se stranakama dozvoli učešće u komisijama.

Knežević kaže da su prethodni popisi održani u mnogo složenijim društveno-političkim okolnostima, ali da niko nije pozivao na bojkot i kršenje zakona. Dodaje da stoga ne vidi smisao “izolacionističkih poteza” DPS-a i ostalih koji pozivaju na bojkot.

“Popis je zakonska obaveza, a ne politički performans ili izborni proces. Država nije u stanju već dvije godine da organizuje popis u skladu sa zakonom i evropskim standardima, što predstavlja klasičnu nemoć njenih institucija. Zato mislim da je posljednji trenutak da se popis održi u mirnoj i demokratskoj atmosferi, bez tenzija i narativa podjela na koje smo navikli”, poručuje on.

Dok se čeka na početak popisa, koji bi trebalo da se obavi od 1. do 15. novembra, u toku je kampanja kojom se građanima sugeriše kako da se nacionalno, jezički i religijski odrede. U tome, osim nacionalnih vijeća, učestvuju i neke partije, vjerske zajednice, mediji iz Crne Gore i Srbije…

Komentarišući kampanje, Knežević navodi da svaka koja je u skladu sa zakonom predstavlja demokrataki izraz saopštavanja stavova.

“Nemam nikakav problem sa tim. Važno je da popis protekne bez naglašenih tenzija i podjela koje bi nas udaljile od stremljenja ka društvenom konsenzusu”, konstatuje on.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora milan knežević popis

Sledeće

Ujedinjena Crna Gora nema jasan stav o podršci Spajićevoj vladi

Ne propustite

Kaluđerović: Crna Gora je naš životni interes

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.