Politika

Knežević: O rekonstrukciji Vlade ću razgovarati samo sa Spajićem

Ni sa kim od koalicionih partnera ne želim da razgovaram, jedino ću sa premijerom Milojkom Spajićem razgovarati o rekonstrukciji, izjavio je večeras predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Osvrćući se na slučaj “državni udar”, kazao je da taj postupak traje već osam godina.

“Imamo novo suđenje u Višem sudu, u toku je dokazni postupak, mislio sam da ćemo brzo dati završnu riječ, ali to se neće desiti uskoro. Nadam se da ćemo uskoro imati ročište na kome ćemo dati završne riječi i da se završi ovo suđenje i dobijemo makar prvostepenu presudu”, kazao je Knežević za TV Adriju.

Kazao je i da nije zaposlio suprugu, brata, ni majku u državnim službama.

“Moji prihodi su transparentni. Sve indicije, sumnje i glasine u moj angažman – neka nadležni provjeravaju. Ono što se ne vidi u mom angažmanu su prijemi građana, koji traže novčanu pomoć, upute za Beograd. „Možeš da oćeš“ je postala poštapalica, ali nisam svemoguć. Ja sam uvijek funkcionisao kao narodni čovjek i bilo bi nekorektno da poslije 2020. godine postanem nedostupan građanima”, naglasio je Knežević.

Komentarisao je i poruke i prijeteća pisma koja dobija.

“Objavio sam to samo da ljudi vide kakav je moj svakodnevni život ili jedan običan dan”, rekao je on, dodajući da bi, da se to desilo nekome u Vladi, svima u Crnoj Gori bili zaplijenjeni telefoni, tražile bi se IP adrese, kompjuteri “, kazao je lider DNP-a.

Ocijenio je i da je Skupština napravila veće iskorake nego što je to uradila Vlada u prvih stotinu dana rada.

“Mislim da Vlada Milojka Spajića tek treba da da prave rezultate. Mogu da pohvalim ili da apostrofiram dio koji se tiče povećanja minimalne penzije, uz jasno određenje da treba da se nađe model, kroz rebalans budžeta, za linearno povećanje ostalim korisnicima penzija. Takođe je značajno i da gradnja auto-puta Andrijevica-Mateševo započne”, naveo je Knežević.

Treba, kazao je, sanirati je i poboljšanje socijalno-ekonomskog statusa, vezano za najavljene štrajkove.

“Mislim da razgovorom sa tim ljudima, možemo doći do obostrano prihvatljivog rješenja “, kazao je Knežević.

Oni, naglasio je, podržavaju tu Vladu iako nisu dio nje, kao ministri i u izvršnom djelovanju, ali da su i spremni da budu učesnici i posrednici u rješavanju socio-ekonomskih pitanja koje opterećuju društvo.

Spajić je na programu Evropa sad 2 dobio najveći broj glasova.

“I on je u obavezi da ga sprovede. Detalje tog programa ne znam, ali svakako će Vlada imati našu podršku za realizaciju tog programa”, naveo je Knežević, naglasivši da se mora vidjeti kakav će biti investicioni ciklus.

Nije za to da se zadužujemo kako bi se povećavale plate i penzije, te ukazao na probleme sa povećavanjem cijena prehrambenih proizvoda.

“Nismo spremni da Crnu Goru izložimo nekim ekonomskim i dužničkim rizicima da bi se nešto realizovalo po svaku cijenu “, kazao je Knežević.

Kazao je i da oni u ZBCG nemaju namjeru da sa koalicionim partnerima razgovaraju da li mogu da uđu u Vladu.

“Mi smo potpisali koalicioni sporazum, koji podrazumijeva naš ulazak u Vladu”, naglasio je Knežević.

Dodao je i da je najviše napada bilo na koaliciju Za budućnost Crne Gore.

“A sad kad imamo rezultate, za koje je u značajnoj mjeri zaslužna naša koalicija, naročito u Skupštini, ne vidim da se neko izvinio od analitičara ili predstavnika ambasada Kvinte, koji su čitavo ljeto potrošili sastavljajući vladu. Što se nas tiče, spremni smo i za pojačanje podrške Vladi, spremni smo i za rekonstrukciju na zdravim osnovama, ali prije toga očekujemo da sporazum bude ispoštovan i neću tolerisati nipodaštavanje ili horsko javljanje nakon Spajića, jer vidim da se svakodnevno oglašavaju. Sad da im poručim iz Vaše emisije: Ni sa kim od njih ne želim da razgovaram, niti bilo ko od njih može da ugrozi naš koalicioni sporazum. Jedino ću da razgovaram sa Milojkom Spajićem o rekonstrukciji”, poručio je Knežević.

Ostalima je poručio da “smanje doživljaj”.

“I neka ne pokušavaju da nas prevaspitavaju i da nam traže krv i mokraću da bismo mogli da uđemo u Vladu”, naveo je Knežević.

Slične teme:milan knežević milojko spajić rekonstrukcija vlade

Sledeće

Mandić: Zeta prva prihvatila istorijsko nasljeđe sa kojim se ponosi

Ne propustite

Božović: Država da kreira uslove koji će omogućiti građanima da riješe stambeno pitanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.