Politika
Knežević čestitao Dan opštine Zeta: Borba je tek počela i niko nas ne može zaustaviti
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio je čestitku povodom Dana opštine Zeta i poručio da je borba tek počela.
“Mnogi bi voljeli da te vide kako klečiš i moliš za mrvice s njihove lopovske trpeze. Pljačkali su te, ponižavali, hapsili, lomili, ali si svaki put ustala sve prkosnija i ponosnija”, napisao je Knežević o Zeti.
Poručuje da je borba tek počela.
“Borba je tek počela i niko nas ne može zaustaviti da pod tvojim barjakom vuka i krstom odbranimo sjećanje na naše pretke i budućnost naše djece, Zeto moja, sve ti srećno i veselo bilo”, poručio je Knežević.
Politika
Da li je Milan Knežević bio vojnik?
Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?
Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.
Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.
Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.
Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?
Izvor: Press online
Politika
Knežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da on i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić danas imaju različite stavove o tome kako treba ostvarivati interese srpskog naroda u Crnoj Gori, ali da ih povezuje zajedničko političko djelovanje tokom, kako je naveo, velikih političkih i krivičnopravnih pritisaka.
“Andrija Mandić i ja smo zajedno prošli velike političke i krivičnopravne ofanzive, i to je neizbrisiv trag našeg djelovanja na koji sam i te kako ponosan”, rekao je Knežević u intervjuu za Blic.
On je kazao da njih dvojica trenutno različito gledaju na način borbe za ostvarivanje interesa Srba u Crnoj Gori.
“On smatra da to može mnogo bolje i sadržajnije raditi iz pozicije vlasti, dok ja smatram da je ovakva vlast naglašeno antisrpska i da joj ne treba davati legitimitet, bez obzira što u njoj participira značajan broj ministara i potpredsjednika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Knežević.
On je podsjetio na razloge zbog kojih su on i njegova partija napustili Vladu premijera Milojka Spajića.
“Onog trenutka kad je premijer Spajić odbio da uvaži naše zahtjeve da srpski jezik bude normiran kao službeni u Ustavu, da se trobojka proglasi za narodnu zastavu, da dobijemo pravo na dvojno državljanstvo kao ostali narodi u državi, mi smo napustili Vladu”, rekao je Knežević.
On smatra da je odluka o izlasku iz vlasti bila ispravna.
“Vjerujem da smo napravili najbolji mogući potez u ljudskom i političkom smislu, jer nismo željeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori”, poručio je Knežević.
Politika
Kako je Milan Knežević obmanuo javnost?
Dokumenti koje je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević predstavio javnosti kao dokaz da je crnogorski premijer Milojko Spajić od 2023. godine pripadnik Vojske Srbije mogli bi, zapravo, da imaju sasvim drugačije pravno značenje. Propisi Srbije, kao i sadržaj jednog od dokumenata koje je sam Knežević pokazao, ukazuju da je regulisanje vojne obaveze bilo povezano sa Spajićevim tadašnjim postupkom za otpust iz srpskog državljanstva.
Naime, propisi Srbije pokazuju da je Spajić, kao tadašnji državljanin te zemlje, morao da ima regulisanu vojnu obavezu kako bi mogao da završi postupak otpusta iz državljanstva.
Knežević je pokazao dokumenta za koja tvrdi da potvrđuju da je Spajić 17. februara 2023. podnio zahtjev u vezi sa prevođenjem u rezervni sastav, nakon čega je Centar Ministarstva odbrane Zvezdara donio odgovarajuće rješenje.
Međutim, postojanje tih dokumenata samo po sebi ne znači da je Spajić dobrovoljno odlučio da pristupi Vojsci Srbije, služi vojni rok ili postane profesionalni vojnik.
Za razumijevanje slučaja posebno je važan redosljed događaja, piše Bizniscg.me.
Spajić je 16. februara 2023, samo dan prije datuma na dokumentu koji je predstavio Knežević, javno priznao da ima državljanstvo Srbije i saopštio da je podnio zahtjev za otpust.
Prema dokumentaciji koju je pokazao Knežević, nekoliko dana kasnije doneseno je rješenje nadležnog organa Ministarstva odbrane Srbije o Spajićevom vojnom statusu.
Nekoliko mjeseci kasnije završen je postupak otpusta iz državljanstva. MUP Crne Gore potvrdio je da je Spajić 30. juna 2023. dostavio rješenje o otpustu iz državljanstva Srbije.
Takva hronologija ne dokazuje zbog čega je vojna dokumentacija nastala, ali predstavlja važan kontekst za njeno tumačenje.
Ključan je član 28 Zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji propisuje da državljanstvo može prestati otpustom ukoliko osoba, između ostalog:
„nema smetnji u pogledu vojne obaveze“.
Kako se navodi u analizi, MUP Srbije među dokumentacijom potrebnom muškarcima mlađim od 60 godina za otpust iz državljanstva navodi i uvjerenje vojnog odsjeka o regulisanoj vojnoj obavezi.
To znači da regulisanje vojnog statusa za Spajića nije bilo nevažno za postupak otpusta. Ipak, bez dodatnog objašnjenja nadležnih organa ne može se tvrditi da je njegovo konkretno prevođenje u rezervni sastav izvršeno isključivo zbog izlaska iz državljanstva.
Spajić je rođen 1987. i u februaru 2023. imao je 35 godina, što je bitno zbog srpskih propisa o vojnoj obavezi.
Prema navodima iz analize, državljani Srbije koji nisu služili vojni rok mogu nakon navršene 30. godine biti po službenoj dužnosti prevedeni u rezervni sastav.
Na zvaničnoj stranici Ambasade Srbije u Švajcarskoj navedeno je da za državljane Srbije koji nisu služili vojni rok centri Ministarstva odbrane po službenoj dužnosti donose rješenja o prevođenju u rezervni sastav kada navrše 30 godina.
Istovremeno se navodi da za državljane koji su izvršili zakonsku obavezu uvođenja u vojnu evidenciju ne postoji smetnja za otpust iz državljanstva.
To je važna razlika u odnosu na tvrdnju da je neko dobrovoljno odlučio da pristupi vojsci.
Srbija je od 1. januara 2011. obustavila obavezno služenje vojnog roka, ali nisu ukinute vojna evidencija i obaveze rezervnog sastava. Dobrovoljno služenje vojnog roka predstavlja potpuno drugačiju proceduru za koju se zainteresovana osoba posebno prijavljuje.
Zbog toga prevođenje u rezervni sastav samo po sebi nije dokaz da je neko dobrovoljno otišao u vojsku ili postao profesionalni vojnik.
Za Spajićev slučaj važan je i član 12 Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi Srbije. On predviđa da se vojni obveznik koji je podnio zahtjev za otpust iz državljanstva i o tome obavijestio nadležni organ ne poziva radi vršenja vojne obaveze dok se ne odluči o njegovom zahtjevu, uz zakonom propisane izuzetke.
Još značajniji je član 9 istog zakona, prema kojem vojna obaveza prestaje ako osobi prestane državljanstvo Republike Srbije.
Zato tvrdnja da je Spajić danas pripadnik Vojske Srbije ne može biti potvrđena samo na osnovu dokumenata iz februara 2023. godine.
Oni se odnose na period u kojem je još bio državljanin Srbije, dok je nekoliko mjeseci kasnije dobio otpust iz državljanstva.
Dokumenti koje je Knežević objavio svakako potvrđuju da je Spajić u tom periodu regulisao status pred organima Ministarstva odbrane Srbije i da je bio preveden u rezervni sastav.
Međutim, sami po sebi ne dokazuju da je njegova namjera bila da dobrovoljno stupi u Vojsku Srbije.
Naprotiv, zakonski okvir pokazuje da je kao tadašnji državljanin Srbije morao da ima regulisanu vojnu obavezu za postupak otpusta, kao i da se građani stariji od 30 godina koji nisu služili vojni rok mogu po službenoj dužnosti prevesti u rezervni sastav.
Zato ostaje otvoreno pitanje da li je Spajićevo regulisanje vojnog statusa bilo dio procedure povezane sa njegovim već pokrenutim izlaskom iz srpskog državljanstva ili je imalo neki drugi razlog.
To znači da se iz Kneževićevih dokumenata može zaključiti da je Spajić u februaru 2023. bio vojni obveznik i preveden u rezervni sastav, ali ne i da je dobrovoljno stupio u Vojsku Srbije ili da je danas njen pripadnik.
-
Hronika1 дан ranijeHapšenje Zećanina razotkrilo policijsko ćutanje o tuči u Tuzima?
-
Politika2 дана ranijeKako je Milan Knežević obmanuo javnost?
-
Zeta4 дана ranijeOpština Zeta podržala šest preduzetnica sa ukupno 15.000 eura
-
Kolumne3 дана ranijeManjinska prava i jezik ili kopanje etničkih rovova kroz Crnu Goru?
-
Politika3 дана ranijeDragović: Ne može DNP sa servilnošću prema Vučiću da ima političku snagu u Crnoj Gori
-
Region1 дан ranijeBivši srpski fudbaler uhapšen u Portugalu sa kokainom vrednim 70 miliona
-
Priroda i društvo1 дан ranijeŠimun: Sva djeca mogu da se upišu, ali ne i da borave u vrtiću
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Tužno je gledati Kneževića koji izvršava zadatke svog (ne)formalnog šefa iz Beograda


You must be logged in to post a comment Login