Connect with us

Politika

Kaluđerović predložila da roditeljsko odsustvo traje 18 mjeseci: “Ovo je investicija u budućnost”

slađana kaluđerović

Poslanica Socijalističke narodne partije Crne Gore, Slađana Kaluđerović upriličila je u Podgorici prezentaciju gdje je predstavila benefite Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu. Ove izmjene omogućile bi roditeljima produženje roditeljskog odsustva i fleksibilnije korišćenje istog, čime bi se olakšala briga o maloljetnoj djeci.

Prvom izmjenom se produžava roditeljsko odsustvo sa 12 na 18 mjeseci, dok je druga izmjena ovog zakona zamišljena kako bi omogućavala roditeljima veću fleksibilnost u načinu korištenja roditeljskog odsustva. Ovim zakonskim rješenjem, nakon prvih 365 dana garantovanog odsustva, dodatnih 180 dana odsustva mogu se koristiti u cjelini ili u dijelovima, do pete godine života djeteta.

“Ovom izmjenom roditelji dobijaju priliku da provedu dodatno vrijeme sa svojom djecom, čime se direktno podržava bolje odrastanje, vaspitanje i emocionalni razvoj djeteta. Produženje roditeljskog odsustva znači da će roditelji imati mogućnost da budu prisutni tokom ključnih trenutaka u ranom uzrastu djece, pružajući im neophodnu ljubav, pažnju i podršku. Ovo je investicija u budućnost naše zemlje jer srećna i dobro vaspitana djeca postaju odgovorni i vrijedni članovi zajednice”, navela je Kaluđerović.

Kaluđerović je do sada imala razgovore sa zainteresovanim grupama radi predstavljanja ovog zakona. Međutim, ističe poseban značaj koji je jučerašnji panel imao upravo zbog toga što je kao prioritet postavila da čuje mišljenje građanki i građana.

Panel je okupio advokate, predstavnike državnih institucija, aktiviste i druge zainteresovane strane koji su pohvalili Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu, te istakli sve njegove benefite i uputili konstruktivne komentare koji bi mogli unaprijediti ovo zakonsko rješenje.

Kao jedna od učesnica panela Žana Mihaljević iz fondacije „I ja imam prava da budem mama“ istakla je veliko zadovoljstvo što ovakve inicijative doprinose cilju da se u Crnoj Gori rađa više djece.

“Kao prednosti ove izmjene zakona vidim rješavanje pitanja dojenja, doprinos kognitivnim sposobnostima djeteta, socijalne i ekonomske benefite, povećanje roditeljske ravnoteže. Postoje benefiti i za ekonomiju”,  poslodavci dobijaju učinkovitije roditelje spremnije za posao.

Bitno je i smanjenje rodnih razlika i jačanje porodice i zajednice. Treba da razmišljamo 50 godina unaprijed kada pravimo ovakve izmjene, treba da znamo kako da dođemo do većeg blagostanja i da nam se djeca konačno rađaju,“ navela je Mihaljević.

Inicijativu Slađane Kaluđerović i Socijalističke narodne partije Crne Gore podržala je i Radmila Čagorović, nekadašnja odbornica SNP u Skupštini Glavnog grada Podgorica.

– Treba podržati porodicu prije svega. Porodica je osnov društva, tako da bi bilo potrebno da postoji i Ministarstvo porodice. Izmjene Zakona o radu su mnogo značajne jer će omogućiti da imamo zdraviju i funkcionalniju porodicu. Roditelji su najpotrebniji djeci u prvim godinama života. Djeca su najveći kapital društva, te je tako pravilan razvoj koji pruža porodica prioritet. Ove izmjene su investicija u budućnost naše zemlje jer samo zdrave porodice su srećne porodice -navela je Čagorović.

Značaj ovog zakonskog rješenja istakla je i građanka Sanja Marović Maraš koja je posebno pohvalila predlog da se uz 365 dana garantovanog odsustva, uvede dodatnih 180 dana odsustva.

“Kada posmatrate svoje dijete određenog uzrasta od pet, šest mjeseci ili godinu dana – to nije isto dijete. Nekada se u satu primjećuju te promjene. Dodatnih šest mjeseci odsustva je važno za razvoj djeteta, ali i za psihičko stanje roditelja”,  navela je Marović Maraš.

Tokom konstruktivnog panela učesnici su se osvrnuli i na druge značajna rješenja kojima bi se napravio balans između poslovnog i porodičnog života, postigla veća ravnopravnost polova u pristupanju roditeljskim zadacima, te djeci omogućilo zdravije i srećnije odrastanje.

Panel je bio prilika da se jednako uvaže razmišljanja i interesi kako roditelja tako i poslodavaca.

Direktorica NVO “Glas”, Milica Dedić je u diskusiji pohvalila predložene izmjene, naglašavajući koliko su važne za uključivanje roditelja u rane faze razvoja djeteta, što doprinosi jačanju porodičnih vrijednosti.

” Tema je zaista prelijepa, namjera je zaista fantastična, ali uvijek ideja bude ono što je najlakše, a sprovođenje iste je ono što je najteže. Kada želimo da razvijemo nešto kako treba ključni su rizici”,  navela je Dedić.

Kaluđerović je na kraju prezentacije ukazala da je Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu u skladu sa praksom koja se primjenjuje u zemljama članicama EU. Podsjetila je da su Evropski parlament i Savjet 20. juna 2019. godine usvojili Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružalaca njege, koja predviđa da svako zaposleno lice ima individualno pravo na roditeljsko odsustvo koje se može iskoristiti prije nego što dijete navrši određene godine života.

“Ove izmjene nijesu samo pitanje evropskih integracija, radnih prava, već su pitanje socijalne pravde i podrške porodicama. Jednake šanse za lijepo i bezbrižno djetinjstvo moraju imati sve bebe i sva djeca bez obzira na socijalni, ekonomski, ili bilo koji status roditelja. Za naše društvo je bezbrižno i lijepo djetinjstvo važnije od profita i zarade. Zato hajde da „damo bebama više vremena“ za bezbrižno i lijepo odrastanje”,  poručila je Kaluđerović.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Continue Reading

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Continue Reading

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

jakov milatović zeta
Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”,  naveli su iz Kabineta predsjednika.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto