Politika

Kaluđerović predložila da roditeljsko odsustvo traje 18 mjeseci: “Ovo je investicija u budućnost”

Poslanica Socijalističke narodne partije Crne Gore, Slađana Kaluđerović upriličila je u Podgorici prezentaciju gdje je predstavila benefite Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu. Ove izmjene omogućile bi roditeljima produženje roditeljskog odsustva i fleksibilnije korišćenje istog, čime bi se olakšala briga o maloljetnoj djeci.

Prvom izmjenom se produžava roditeljsko odsustvo sa 12 na 18 mjeseci, dok je druga izmjena ovog zakona zamišljena kako bi omogućavala roditeljima veću fleksibilnost u načinu korištenja roditeljskog odsustva. Ovim zakonskim rješenjem, nakon prvih 365 dana garantovanog odsustva, dodatnih 180 dana odsustva mogu se koristiti u cjelini ili u dijelovima, do pete godine života djeteta.

“Ovom izmjenom roditelji dobijaju priliku da provedu dodatno vrijeme sa svojom djecom, čime se direktno podržava bolje odrastanje, vaspitanje i emocionalni razvoj djeteta. Produženje roditeljskog odsustva znači da će roditelji imati mogućnost da budu prisutni tokom ključnih trenutaka u ranom uzrastu djece, pružajući im neophodnu ljubav, pažnju i podršku. Ovo je investicija u budućnost naše zemlje jer srećna i dobro vaspitana djeca postaju odgovorni i vrijedni članovi zajednice”, navela je Kaluđerović.

Kaluđerović je do sada imala razgovore sa zainteresovanim grupama radi predstavljanja ovog zakona. Međutim, ističe poseban značaj koji je jučerašnji panel imao upravo zbog toga što je kao prioritet postavila da čuje mišljenje građanki i građana.

Panel je okupio advokate, predstavnike državnih institucija, aktiviste i druge zainteresovane strane koji su pohvalili Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu, te istakli sve njegove benefite i uputili konstruktivne komentare koji bi mogli unaprijediti ovo zakonsko rješenje.

Kao jedna od učesnica panela Žana Mihaljević iz fondacije „I ja imam prava da budem mama“ istakla je veliko zadovoljstvo što ovakve inicijative doprinose cilju da se u Crnoj Gori rađa više djece.

“Kao prednosti ove izmjene zakona vidim rješavanje pitanja dojenja, doprinos kognitivnim sposobnostima djeteta, socijalne i ekonomske benefite, povećanje roditeljske ravnoteže. Postoje benefiti i za ekonomiju”, poslodavci dobijaju učinkovitije roditelje spremnije za posao.

Bitno je i smanjenje rodnih razlika i jačanje porodice i zajednice. Treba da razmišljamo 50 godina unaprijed kada pravimo ovakve izmjene, treba da znamo kako da dođemo do većeg blagostanja i da nam se djeca konačno rađaju,“ navela je Mihaljević.

Inicijativu Slađane Kaluđerović i Socijalističke narodne partije Crne Gore podržala je i Radmila Čagorović, nekadašnja odbornica SNP u Skupštini Glavnog grada Podgorica.

– Treba podržati porodicu prije svega. Porodica je osnov društva, tako da bi bilo potrebno da postoji i Ministarstvo porodice. Izmjene Zakona o radu su mnogo značajne jer će omogućiti da imamo zdraviju i funkcionalniju porodicu. Roditelji su najpotrebniji djeci u prvim godinama života. Djeca su najveći kapital društva, te je tako pravilan razvoj koji pruža porodica prioritet. Ove izmjene su investicija u budućnost naše zemlje jer samo zdrave porodice su srećne porodice -navela je Čagorović.

Značaj ovog zakonskog rješenja istakla je i građanka Sanja Marović Maraš koja je posebno pohvalila predlog da se uz 365 dana garantovanog odsustva, uvede dodatnih 180 dana odsustva.

“Kada posmatrate svoje dijete određenog uzrasta od pet, šest mjeseci ili godinu dana – to nije isto dijete. Nekada se u satu primjećuju te promjene. Dodatnih šest mjeseci odsustva je važno za razvoj djeteta, ali i za psihičko stanje roditelja”, navela je Marović Maraš.

Tokom konstruktivnog panela učesnici su se osvrnuli i na druge značajna rješenja kojima bi se napravio balans između poslovnog i porodičnog života, postigla veća ravnopravnost polova u pristupanju roditeljskim zadacima, te djeci omogućilo zdravije i srećnije odrastanje.

Panel je bio prilika da se jednako uvaže razmišljanja i interesi kako roditelja tako i poslodavaca.

Direktorica NVO “Glas”, Milica Dedić je u diskusiji pohvalila predložene izmjene, naglašavajući koliko su važne za uključivanje roditelja u rane faze razvoja djeteta, što doprinosi jačanju porodičnih vrijednosti.

” Tema je zaista prelijepa, namjera je zaista fantastična, ali uvijek ideja bude ono što je najlakše, a sprovođenje iste je ono što je najteže. Kada želimo da razvijemo nešto kako treba ključni su rizici”, navela je Dedić.

Kaluđerović je na kraju prezentacije ukazala da je Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu u skladu sa praksom koja se primjenjuje u zemljama članicama EU. Podsjetila je da su Evropski parlament i Savjet 20. juna 2019. godine usvojili Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružalaca njege, koja predviđa da svako zaposleno lice ima individualno pravo na roditeljsko odsustvo koje se može iskoristiti prije nego što dijete navrši određene godine života.

“Ove izmjene nijesu samo pitanje evropskih integracija, radnih prava, već su pitanje socijalne pravde i podrške porodicama. Jednake šanse za lijepo i bezbrižno djetinjstvo moraju imati sve bebe i sva djeca bez obzira na socijalni, ekonomski, ili bilo koji status roditelja. Za naše društvo je bezbrižno i lijepo djetinjstvo važnije od profita i zarade. Zato hajde da „damo bebama više vremena“ za bezbrižno i lijepo odrastanje”, poručila je Kaluđerović.

Slične teme:slađana kaluđerović socijalistička narodna partija

Sledeće

Marković: Rakčevića nije bilo na protestima protiv manjinske Vlade sa DPS-om

Ne propustite

Pejović: Pojedinci koji ističu borbu protiv DPS-a, prihvatili sa njima manjinsku Vladu i skraćenje mandata u Glavnom gradu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.