Priroda i društvo

Kako pravilno reciklirati: Savjeti za očuvanje okoline i smanjenje otpada

Recikliranje je važan način da smanjimo naš negativan uticaj na okolinu. Međutim, samo recikliranje nije dovoljno. Da biste pravilno reciklirali, morate biti svjesni nekoliko ključnih stvari. U ovom članku ćemo vam dati nekoliko savjeta kako pravilno reciklirati i tako smanjiti svoj ekološki otisak.

Razvrstajte otpad Prvi korak u pravilnom recikliranju je pravilno razvrstavanje otpada. Važno je da razvrstate otpad prema vrsti materijala. Na taj način se osigurava da se materijali mogu pravilno reciklirati. Na primjer, staklo, papir i plastika trebaju biti odvojeni.
Provjerite što se može reciklirati Nisu svi materijali podložni recikliranju. Prije nego što nešto bacite u kantu za recikliranje, provjerite da li se to materijal može reciklirati. Na primjer, neki materijali poput plastike i papira mogu se reciklirati, dok drugi, poput keramike i porcelana, ne mogu.
Ne reciklirajte kontaminirane materijale Kontaminirani materijali su oni koji su zagađeni drugim materijalima i ne mogu se pravilno reciklirati. Na primjer, papir koji je bio kontaminiran hranom nije pogodan za recikliranje. Važno je da ne reciklirate kontaminirane materijale jer to može dovesti do kontaminacije drugih materijala i time do povećanja količine otpada.
Koristite obojenu kantu za recikliranje U nekim zemljama, kante za recikliranje dolaze u različitim bojama, što olakšava razvrstavanje otpada. Na primjer, zelena kanta se koristi za papir, plava za plastiku, a smeđa za organski otpad. Važno je da koristite odgovarajuću kantu za recikliranje kako biste osigurali da se materijali pravilno razvrstavaju.
Reciklirajte elektronski otpad Elektronski otpad, poput baterija i dijelova računara, ne smije se bacati u smeće. Ti materijali sadrže opasne hemikalije koje mogu štetiti okolini. Umjesto toga, trebate ih reciklirati na posebnom mjestu, gdje će biti pravilno obrađeni.
Smanjite količinu otpada Najbolji način da smanjite količinu otpada koji proizvodite je da smanjite količinu stvari koje kupujete. Prije nego što kupite nešto, razmislite o tome da li vam je to stvarno potrebno. Ako nije, nemojte to kupiti. Takođe, razmislite o kupovini proizvoda koji su napravljeni od recikliranih materijala ili pakovani u biorazgradive materijale
Kompostirajte organski otpad Organski otpad, poput voća i povrća, može se koristiti za kompostiranje. Kompostiranje je proces pretvaranja organskog otpada u gnojivo koje se može koristiti u vrtu. To je jednostavan način da smanjite količinu otpada koju proizvodite i pritom poboljšate kvalitetu tla u svom vrtu.
Ponovno koristite i popravite stvari Još jedan način da smanjite količinu otpada koju proizvodite je da ponovno koristite i popravite stvari. Umjesto da kupujete nove stvari, razmislite o tome da popravite stare. To može uključivati popravak odjeće, obuće, namještaja i drugih stvari koje se mogu popraviti.
Edukacija Edukacija je ključna u pravilnom recikliranju. Važno je educkovati sebe i svoje bližnje o važnosti recikliranja i kako pravilno reciklirati. Takođe, važno je znati gdje se nalazi mjesto za recikliranje u vašoj blizini i koje materijale prihvataju.

Da zaključimo, pravilno recikliranje nije samo važno za našu planetu, već i za naše zdravlje. Kroz pravilno recikliranje, smanjujemo količinu otpada koja završava na odlagalištima.

Sledeće

Krivolovci ne miruju na Skadarskom jezeru (VIDEO)

Ne propustite

Skadarsko jezero snimaće 138 kamera i dronovi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.

Priroda i društvo

Hljeb skuplji pet centi

Od juče hljeb skuplji pet centi i košta 85 centi. U Udruženju pekara kažu da je poskupljenje neizbježno jer su drastično porasli troškovi proizvodnje. Anketirani građani negoduju. Novčanici su im, ističu, sve tanji.

Osnovna bijeli vekna hljeba od 700 grama umjesto dosadašnjih 80 koštaće 85 centi. Građane Podgorice pitali smo da li je ovo još jedan udar na kućni budžet.

“Neka košta koliko košta”.

“Da, sigurno da hoće, uvijek po džepu”.

“Ovdje je baš previše sve skupo, i hrana, i gorivo, i baš sve”.

“Ja ih razumijem, mislim, moraju da podignu”.

“To stvarno ne vodi ničemu, jer mi više nećemo imati para za hljeb”, mišljenja su anketiranih građana.

Uz podsjećanje da se cijene hljeba od 2021. slobodno formiraju na tržištu, iz Udruženja pekara su nam saopštili da je osnovni razlog uvećanja poskupljenje svih inputa i sirovina – pšenice, ulja, šećera, ambalaže, aditiva i goriva u minulom periodu za preko 20 procenata. Osim toga, kako kaže Hasan Ramović, predstavnik Udruženja, tu je i cijena radne snage.

“Drugi veoma bitan razlog jeste da je cijena radne snage skočila, da je nekad bila minimalna 450, a da je sad 600. Ako tome dodamo nedostatak radne snage, ne možemo organizovano se baviti proizvodnjom itd”, navodi on.

Ramović ističe da su u Udruženju ostvarili korektnu saradnju sa maloprodajnim trgovačkim lancima.

“Kad je u pitanju zarada na prodaju hljeba, to je marža od koje se ne mogu izdržavati maloprodajni lanci”, navodi on.

Ramović smatra da se radi o simbolično, ne poskupljenju, već usklađivanju sa cijenom koštanja.

Od 85 centi pekarima ostaje 69 centi, iznos kojim se jedva pokrivaju troškovi proizvodnje.

“Vjerovali ili ne, na tu cijenu ne postoji nikakva zarada, ne postoji nikakav profit”, dodaje Ramović.

Iz Udruženja pekara su nam kazali da je za očekivati da se i razne prerađevine od hljeba poskupe za nekih desetak procenata.

Izvor: RTCG