Connect with us

Politika

Još nema dogovora o izboru sudija Ustavnog suda

Šef kluba poslanika DF-a Slaven Radunović naveo je da, nažalost, nemaju dobre vijesti.

Još jedan sastanak predstavnika poslaničkih klubova u Skupštini nije urodio plodom – i dalje nema dogovora o izboru sudija Ustavnog suda. Predstavnici parlamentarnih subjekata sastali su se ponovo danas, u 17 sati, povodom političke krize zbog izbora sudija Ustavnog suda. Ovim je ostala neiskorišćena još jedna šansa za dogovor uoči glasanja za sudije koje je zakazano za ponedjeljak. Predsjednik kluba poslanika DPS Crne Gore Danijel Živković rekao je da poslanici te stranke neće prisustvovati sjutrašnjoj sjednici Skupštine i tvrdi da predstavnici parlamentarnih stranaka nijesu usaglasili stavove.

Šef kluba poslanika DF-a Slaven Radunović naveo je da, nažalost, nemaju dobre vijesti.

“Postojala je određena razlika u pristupu između DPS-a i ostalih kolega iz opozicije koji su pokazali određen stepen konstruktivnosti i želje da dođemo do dogovora. To daje nadu da bismo u narednom periodu mogli da funkcionišemo zajedno i izvlačimo zemlju iz teške ustavne krize. DPS je došao sa stavom koji nisu htjeli da mijenjaju”, kazao je Radunović.

On je najavio da će parlamentarna većina sjutra glasati za izmjene zakona o predsjedniku.

“U ovu smo situaciju došli zato što predsjednik države nije dao mandat kome je trebalo. Već imamo krizu, želimo izglasavanjem izmjena zakona da dođemo do legitimne vlade, koja ima podršku 41 poslanika”, naglasio je Radunović.

Kako je rekao Boris Bogdanović (Demokrate), jedan dio parlamentarne opozicije nije htio da pomjeri svoje stavove ni za milimetar. Ocijenio je da je sastanak nije ličio na dijalog već “betoniranje političkih stavova” ili ultimatum “uzmi ili ostavi”.

“Koliko god je bilo koraka naprijed, toliko je bilo i koraka nazad. Tako da smo jasno saopštili da je rješenje svih rješenja u Ustavnom sudu. jedino funkcionalan Ustavni sud može dati odgovore na brojna pitanja”, kazao je Bogdanović, uz najavu da će sjutra glasati za Zakon o predsjedniku.

Šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović, kazao je da je odluka predsjednika države i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i protiv mišljenja “Venecijanaca”, koji traže dogovor.

“Dva koraka koja smo napravili, vratio je nazad. Sve varijante koje su bile na stolu – izbor sudija, vlade i organizacija prijevremenih izbora. Njemu to ne odgovara”, rekao je Radulović.

Poručio je i da će stvari ići svojim putem.

Na stolu će, kako je rekao, prvo biti izbor sudija Ustavnog suda.

“Redosljed poteza je ovakav – sljedeće je izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku, zatim pokretanje inicijative odgovornosti Đukanovića za ovako stanje, poslije toga novi mandatar i izbor nove vlade, te program rada te vlade”, kazao je Radulović.

S druge strane, Danijel Živković je poručio da nakon tri sastanka nije došlo do usaglašavanja stavova šefova klubova parlamentarne većine i opozicije. Kako je naglasio, predstavnici većine odbacili su zahtjeve DPS-a da se sjutra ne izglasa Zakon o predsjedniku, i da se onda vidi da li se može doći do organizacije prijevremenih parlamentarnih izbora, i eventualno kasnije da se razgovara o Ustavnom sudu.

Poslanik SD-a Ivan Brajović kazao je da se sve dublje gazi u krizu. Tvrdi da sjutra neće biti izglasane sudije Ustavnog suda, a postoji i najava parlamentarne većine da će sjutra izglasati Zakon o predsjedniku iako, kaže, znaju da je neustavan.

Poslanica SDP Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković kazala je da pozivaju kolege poslanike da bude odloženo sjutrašnje glasanje za sudije Ustavnog suda, da bi se riješio problem Zakona o predsjedniku. Ona je naglasila da je SDP nakon toga spreman da razgovara o sudijama.

“Ali se prethodno mora riješiti neustavni Zakon o predsjedniku”, navela je Vuksanović Stanković,

Sastanku su prisustvovali Slaven Radunović (DF) Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Branko Radulović (PzP), Srđan Pavićević (CIVIS), Dragan Ivanović (SNP), Damir Gutić (BS), Danijel Živković (DPS), Ivan Brajović (SD), Draginja Vuksanović Stanković (SDP) i Genci Nimanbegu (FORCA).

Ustavni odbor za sudije je predložio Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

Za njihov izbor potrebna je tropetinska podrška, odnosno 49 glasova poslanika.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna

slaven radunović

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija  skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.

Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.

“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.

“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.

Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.

“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:

“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.

Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.

“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.

Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.

“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.

Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.

“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.

Continue Reading

Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto