Venecijanska komisija (VK) preporučila je da Skupština Crne Gore ne usvaja izmjene i dopune Zakona o predsjedniku koje se odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade.
Izmjenama tog zakona, koje su predložili poslanici Demokratskog fronta (DF), predviđeno je da će se mandatarom za sastav vlade, ukoliko ga predsjednik države ne predloži, smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.
Komisija je pozvala na odgovornost državnih institucija, svakog poslanika i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju trenutnog ćorsokaka.
– I da pronađu konstruktivne kompromise neophodne za donošenje potrebnih vitalnih odluka,posebno uključujući one koje se tiču izbora sudija Ustavnog suda, navodi se u mišljenju VK.
Navodi se da je VK utvrdila da izmjene Zakona o predsjedniku ne pojašnjavaju ustavne odredbe o sastavljanju Vlade, već ih dopunjuju i čak im protivreče.
Iz VK su rekli da bi promjena odredaba o sastavljanju Vlade, izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku koji je običan zakon, značila promjenu Ustava s manjom većinom od one koja ja propisana Ustavom, odnosno bio bi potreban 41 glas umjesto 54.
Oni su rekli da uočavaju da bi Ustavu dobro došla dodatna regulativa o formiranju Vlade, posebno kako bi se spriječili zastoji, i da shvataju da zakon koji se razmatra predstavlja pragmatičan pokušaj rješavanja institucionalnog ćorsokaka.
– Ipak, sve komplementarne odredbe koje utiču na sistem podjele i kontrole vlasti / checks and balances system/ treba dodati putem ustavne revizije, slijedeći postupak opisan u članu 156 za koji je potrebna kvalifkovana većina, saopštili su iz VK.
U VK, kako se navodi, žale zbog paralize Ustavnog suda, koja je, prema njihovoj ocjeni, rezultat nespremnosti političkih stranaka u Crnoj Gori da nađu konstruktivne kompromise.
Oni su saopštili da je Ustavni sud mogao pružiti bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta.
Komisija, međutim, smatra da se sadašnja politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile načelom lojalne saradnje državnih organa, kazali su iz VK.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zatražio je 9. novembra od VK hitno mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku, koje je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
Skupština je prethodno, glasovima poslanika DF-a, Socijalističke narodne partije, Demokrata, Građanskog pokreta URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore, usvojila izmjene tog zakona.
