Ekonomija

Građani Crne Gore se bore sa rastom cijena hrane uprkos padu cijena na globalnom nivou

Na političke odluke ekonomija ne čeka, naročito ne cijene. Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima i cijenama koje pariraju ili premašuju one u državama gdje je standard mnogo bolji. Glavni razlog za to u Centru za zaštitu potrošača vide u visokim maržama trgovaca, pa pozivaju državu da zaštiti građane.

Sa prosječnom zaradom u Crnoj Gori koja je nešto iznad 700 eura plaćamo po gotovo istoj cijeni mlijeko i ulje kao i naše komšije u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su primanja premašila hiljadu odnosno hiljadu i po eura. Zanimljivo je da piletinu plaćamo značajno više od komšija dok je 250 grama maslaca kod nas gotovo dvostruko skuplje nego u ovim dvijema članicama Evropske unije. A, evropske cijene sa crnogorskim standardom građani kažu da sve teže podnose.

Da su cijene u crnogorskim i evropskim marketima slične svjedoče i oni koji često putuju. Primjećuju da su se u posljednjih godinu, u odnosu na standard cijene u inostranstvu samo blago uvećale, dok su kod nas gotovo dvostruko skočile.

„Nedavno sam imao prilike da boravim u Italiji i mogu reći da je u Milanu, grad koji nije baš jeftin da su cijene u tim većim marketima dosta sličan našim cijenama. I da su neke nijanse u pitanju. Zanimljivo nam je bilo da su cijene goriva u Hrvastkoj za 10 do 15 centi jeftinije nego u Crnoj Gori, čak i u zemljama kao što je Italija osjetan je taj pad cijena goriva“, kazao je iz Turističke agencije Milan Koprivica.

A, cijene svih goriva u Crnoj Gori od danas plaćaćemo skuplje od cent do dva. To će očekivano pokrenuti novi talas poskupljenja koji u Crnoj Gori gotovo godinu ne jenjava, ni kada su cijene goriva bile u padu ali ni kada je država smanjivala PDV na osnovne životne namirnice. Uz sve to cijene hrane na globalnom nivou niže su deseti mjesec za redom ali ništa od toga naši građani nijesu osjetili, kažu u Centu za zaštitu potrošača i objašnjavaju zašto.

„Očigledno je da su marže trgovačke u Crnoj Gori prevelike, da su neki trgovci zloupotrijebili situaciju i držanjem marži na visokom nivou uticali direkno da cijene budu visoke“, poručio je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović.

To nije slučaj u evropskim državama gdje su cijene ipak pratile padna globalnom nivou, u šta su se uvjerili oni koji su se nedavno vratili iz inostranstva.

„Nekad je to bilo iznenađenje kolike su cijene sad čini mi se da su se sve manje iznenađivali, čak su rekli da Milano nije toliko skup grad, poredeći sa nekim našim trenutnim uslovima u Crnoj Gori.

Da bi se niže cijene sa svjetskih tržišta prelile i kod nas u Centru za zaštitu potrošača očekuju da država umiješa prste i prekine spiralu poskupljenja ali i da stvori uslove za dolazak novih trgovačkih lanaca.

„Državni intervencionizam u ovakvim situacijama je nešto što nije negativno nego poželjno, pogotovo kada se radi o nepoštenom postupanju na tržištu. Ovako se stiče utisak da postoji neka vrsta konkurencije, ali da u suštini ona nije dovoljna da zaštititi potrošača i krajnjeg kupca. Ako je nešto jeftinije u jednom marketu, skuplje je u drugom i vi otprilike dođete na isto stanje“, kazao je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomić.

Zbog takvog stanja građani će umjesto nižih cijena u prodavnicama i dalje samo primjećivati da za isti novac kući nose sve lakše kese.

Izvor: RTCG

Slične teme:centar za zaštitu potrošača Crna gora vlada crne gore željko tomović

Sledeće

Posao duže od dvije godine traži preko 19.000 građana

Ne propustite

Zaduženje Crne Gore od 100 miliona eura izaziva zabrinutost

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.