Ekonomija

Građani Crne Gore se bore sa rastom cijena hrane uprkos padu cijena na globalnom nivou

Na političke odluke ekonomija ne čeka, naročito ne cijene. Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima i cijenama koje pariraju ili premašuju one u državama gdje je standard mnogo bolji. Glavni razlog za to u Centru za zaštitu potrošača vide u visokim maržama trgovaca, pa pozivaju državu da zaštiti građane.

Sa prosječnom zaradom u Crnoj Gori koja je nešto iznad 700 eura plaćamo po gotovo istoj cijeni mlijeko i ulje kao i naše komšije u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su primanja premašila hiljadu odnosno hiljadu i po eura. Zanimljivo je da piletinu plaćamo značajno više od komšija dok je 250 grama maslaca kod nas gotovo dvostruko skuplje nego u ovim dvijema članicama Evropske unije. A, evropske cijene sa crnogorskim standardom građani kažu da sve teže podnose.

Da su cijene u crnogorskim i evropskim marketima slične svjedoče i oni koji često putuju. Primjećuju da su se u posljednjih godinu, u odnosu na standard cijene u inostranstvu samo blago uvećale, dok su kod nas gotovo dvostruko skočile.

“Nedavno sam imao prilike da boravim u Italiji i mogu reći da je u Milanu, grad koji nije baš jeftin da su cijene u tim većim marketima dosta sličan našim cijenama. I da su neke nijanse u pitanju. Zanimljivo nam je bilo da su cijene goriva u Hrvastkoj za 10 do 15 centi jeftinije nego u Crnoj Gori, čak i u zemljama kao što je Italija osjetan je taj pad cijena goriva”, kazao je iz Turističke agencije Milan Koprivica.

A, cijene svih goriva u Crnoj Gori od danas plaćaćemo skuplje od cent do dva. To će očekivano pokrenuti novi talas poskupljenja koji u Crnoj Gori gotovo godinu ne jenjava, ni kada su cijene goriva bile u padu ali ni kada je država smanjivala PDV na osnovne životne namirnice. Uz sve to cijene hrane na globalnom nivou niže su deseti mjesec za redom ali ništa od toga naši građani nijesu osjetili, kažu u Centu za zaštitu potrošača i objašnjavaju zašto.

“Očigledno je da su marže trgovačke u Crnoj Gori prevelike, da su neki trgovci zloupotrijebili situaciju i držanjem marži na visokom nivou uticali direkno da cijene budu visoke”, poručio je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović.

To nije slučaj u evropskim državama gdje su cijene ipak pratile padna globalnom nivou, u šta su se uvjerili oni koji su se nedavno vratili iz inostranstva.

“Nekad je to bilo iznenađenje kolike su cijene sad čini mi se da su se sve manje iznenađivali, čak su rekli da Milano nije toliko skup grad, poredeći sa nekim našim trenutnim uslovima u Crnoj Gori.

Da bi se niže cijene sa svjetskih tržišta prelile i kod nas u Centru za zaštitu potrošača očekuju da država umiješa prste i prekine spiralu poskupljenja ali i da stvori uslove za dolazak novih trgovačkih lanaca.

“Državni intervencionizam u ovakvim situacijama je nešto što nije negativno nego poželjno, pogotovo kada se radi o nepoštenom postupanju na tržištu. Ovako se stiče utisak da postoji neka vrsta konkurencije, ali da u suštini ona nije dovoljna da zaštititi potrošača i krajnjeg kupca. Ako je nešto jeftinije u jednom marketu, skuplje je u drugom i vi otprilike dođete na isto stanje”, kazao je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomić.

Zbog takvog stanja građani će umjesto nižih cijena u prodavnicama i dalje samo primjećivati da za isti novac kući nose sve lakše kese.

Izvor: RTCG

Slične teme:centar za zaštitu potrošača Crna gora vlada crne gore željko tomović

Sledeće

Posao duže od dvije godine traži preko 19.000 građana

Ne propustite

Zaduženje Crne Gore od 100 miliona eura izaziva zabrinutost

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera

Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.

“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”, napisao je na mreži X premijer.

Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.

Ekonomija

Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura

Photo by Luka Zeković

Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.

“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.

Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.

“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.

U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.

Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.

Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.

Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.

“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.

Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.

“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.

Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.

Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.

“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.

Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.

“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.

“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.

Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.

“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.

Ekonomija

Opština Zeta će pomoći proizvođačima lubenica

izvor: Opština Zeta

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović i v.d. sekretara Sekretarijata za razvoj preduzetništva i poljoprivrede Mladen Stanović upoznali su danas proizvođače lubenica sa naše teritorije o namjeri Opštine Zeta da pomogne u izvozu lubenica.

Zbog teške situacije u kojoj se nalaze proizvođači lubenica usljed poremećaja tržišta ali i teških vremenskih uslova koji dodatno otežavaju situaciju, predsjednik Opštine Zeta je obavijestio prisutne proizvođače da će pomoći sa dodatnih 5 centi po kilogramu.

Takođe ono što je dogovoreno i u razgovorima sa Vladom Srbije da će jedan veliki trgovinski lanac iz Srbije otkupiti lubenice sa teritorije Zete, pa s tim u vezi naši proizvođači nemaju razloga da brinu o plasmanu i izvozu lubenica po razumnoj cijeni koja zadovoljava proizvođača.

Bitni uslovi za proizvođače koje trebaju ispoštovati tokom berbe lubenica su sledeći:
– da lubenice budu teške od 6 do 12 kilograma (uz odstupanja do 10% lakše ili teže)
– da lubenice obavezno imaju peteljku
– da budu bez oštećenja (posebno fizičkih)
– mjerna jedinica za slast da bude preko 10

Opština Zeta je ovom akcijom podrške ugroženim proizvođačima lubenica dokazala da će u svakom trenutku stati uz naše poljoprivrednike i mjerama podsticaja omogućiti nesmetan plasman i izvoz po cijenama koje štite domaćeg proizvođača, ali se isto tako zahvaljujemo i Vladi Srbije koja je iskreno pomogla u rešavanju ovog gorućeg problema u našoj opštini.