fbpx
Connect with us

Zanimljivosti

Evo kako se treba ponašati na slavi…

krsna slava

Srbi su jedini narod na svetu koji slavi slavu, a ova tradicija potiče još iz srednjeg veka od vremena Svetog Save.

U čast sveca zaštitnika doma i porodice, uz svečarsku trpezu neke slave smo već proslavili, a neke nam tek dolaze. Bilo da se proslavlja samo u krugu porodice, s rođacima ili prijateljima uz sečenje slavskog kolača, žito, sveću i ikonu svetitelja, valja ispoštovati i neka nepisana pravila.

1. Poziv za slavu

Nekada su se uoči slave gosti obavezno pozivali, i za to je bio zadužen neko od mlađih ukućana. Negde se na slavu i nije pozivalo, smatralo se da su gosti uvek dobrodošli, a odlazilo se na slave po principu uzvraćanja posete. Danas je poziv gostiju slobodan izbor domaćina, obično se zna krug ljudi koji redovno jedni drugima idu na slave i svake godine zajedno provode taj svečani dan.

2. Poštovanje domaćina

Gosti ipak, prema nepisanom slavskom bontonu, treba da poštuju domaćina, da se zahvale na pozivu, dođu tačno na vreme i uz dobre želje čestitaju dan sveca zaštitnika. Posle služenja žitom, gost treba da pozdravi ostale goste i sedne na mesto za trpezom koje je domaćin odredio. Najbolje bi bilo da ozaboravite na mobilni telefon, a za stolom ne podižete glas i uzdržite se od neprimerenih tema.

3. Dvorenje slave

U našem narodu sačuvan je i običaj dvorenja slave. Domaćin, na dan slave, dočekuje goste i ne seda dok sveća gori. To čini iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi i koji je glavni gost u njegovoj kući. Na usluzi je gostima, raspoložen i ljubazan i kao i gosti, ne bi trebalo da koristi mobilni telefon.

 

Izvor: Prva

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zanimljivosti

Znate li koje su najstarije novine na svjetu?

najstarije novine na vijetu

Najstarije novine na svjetu koje još uvek postoje nose naziv Post-och Inrikes Tidingar odnosno “Poštanska i domaća pitanja”.

Postoje neprekidno od 1645. godine i izdaju se u Švedskoj.

U poslednjih desetak godina postoji samo online izdanje ovih novina. A najstariji list  koje se još uvek štampa je čuveni “New York  Post” čiji je prvi broj objavljen još daleke 1803. godine

Continue Reading

Zanimljivosti

Koliko Maraja Keri svake godine zaradi od pjesme “All I Want for Christmas Is You”

maraja keri

Rijetko šta ukazuje na prazničnu sezonu više od hita Maraje Keri “All I Want for Christmas Is You”. Za Maraju Keri, pjesma je dar koji ne prestaje da pruža. “Billboard” procjenjuje da je pjevačica prošle godine od pjesme dobila 1,86 miliona dolara, dok prema studiji “The Economista” iz 2016, Keri svake godine zarađuje prosječno 2,5 miliona dolara od hita. Pjesma objavljena 1994. mogla bi da premaši 100 miliona dolara ukupne zarade u 2023, tvrdi izvještaj “Associated Pressa”.

“All I Want for Christmas Is You” dosegla je milijardu strimova na Spotifyju u decembru 2021. i bila je broj 1 na Billboardovoj listi Hot 100 posljednje četiri godine zaredom. Keri je tokom godina zaradila milione dolara zahvaljujući svojoj uspješnoj muzičkoj karijeri, turnejama i sponzorima, a pjevačica ima procijenjenu neto vrijednost od 350 miliona dolara, prema Celebrity Net Worth.

“All I Want For Christmas Is You” postavila je tri Ginisova svjetska rekorda 2019, među kojima je i naslov najstrimovanije pjesme na Spotifyju u 24 sata. U jednom danu u decembru 2018. strimovana je više od 10,8 miliona puta, a ponovno je oborila rekord 2022. s 21,3 miliona strimovanih slušanja, prenosi “Index”.

Continue Reading

Zanimljivosti

Naučnici tvrde: Ovo je najpametniji pas

Naučnici su u novoj studiji proučili hiljadu pasa, među kojima je bilo 13 vrsta, postavljajući pred njih deset testova sposobnosti. U istraživanju je belgijski malinoa, koji se često koristi kao policijski pas, osvojio 35 od 39 mogućih bodova i time zauzeo prvo mjesto liste najinteligentnijih pasa.

Psima koji su učestvovali u ispitivanju postavljeno je sedam kognitivnih i tri bihevioralna zadatka. Testovi su uključivali sposobnost čitanja ljudskih gestova i provjeru mogu li životinje zaobići prozirnu ogradu u obliku latiničnog slova V kako bi došle do hrane koju su mogle da vidjeti. Naučnici su istraživali i koliko je pas nezavisan i koliko brzo traži pomoć od čovjeka kada je pred njim nerješiv zadatak kao što je hrana upakovana u zatvorenu kutiju.

Prvo mjesto na tim testovima zauzeo je belgijski malinoa, koji se često koristi kao policijski pas ili kao čuvar, sa 35 od 39 bodova. Drugi je bio border koli sa 26 bodova dok je njemačka rasa hovavart zauzela treće mjesto sa 25 bodova, navodi se u istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Sajentifik riports.

„Belgijski malinoa istakao se u mnogim kognitivnim zadacima i ima vrlo dobre rezultate na većini testova“, izjavila je Katrina Tira sa Univerziteta u Helsinkiju.

Sara Juntila sa Univerziteta u Helsinkiju, jedan od autora studije, kaže da većina pasmina ima svoje snage i slabosti.

„Na primjer, labrador retriver bio je vrlo dobar u čitanju ljudskih gestova, ali nije tako dobar u prostornom rješavanju problema“, kaže Juntila.

Jedan od zadataka koji je postavljen pred pse tokom ovog testiranja bio je da zaobiđu providnu ogradu u obliku latiničnog slova V da bi došli do hrane koja se videla kroz ogradu. Cilj tog zadatka bio je da se izmjeri sposobnost rješavanja problema. Tim naučnika mjerio je i sposobnost pasa da čitaju ljudske gestove natjeravši ih da reaguju na pet ljudskih pokreta: stalno pokazivanje, kratko pokazivanje, pokazivanje nogom, pokazivanje na nešto dok su okrenuti u drugom smijeru i praćenje pogleda.

U istraživanju su učestvovale rase belgijski malinoa, australijski kelpi, labrador retriver, škotski ovčar, zlatni retriver, hovavart, španski pas za vodu, šetlandski ovčar, engleski koker španijel, australijski ovčar, mješanac, njemački ovčar, finski laponski pas i border koli.

Naučnici podvlače da sve vrste imaju neke svoje slabosti, pa tako i pobjednik, belgijski malinoa. On je bio među najlošije plasiranim, zajedno sa njemačkim ovčarom, u testu cilindra, u kom je zadatak bio da se dođe do hrane smještene u prozirni cilindrični predmet, tako što moraju da ga zaobiđu i hranu uzmu sa bočne strane. Naučnici smatraju da se ovim testom ispituju inhibicije pasa, a upravo se osnovni zadatak malinoa, koji su radni psi, dovodi sa tim u vezu, jer radni psi moraju da imaju nižu kontrolu inhibicije kako bi brže reagovali.

Naučnici su na osnovu toga zaključili da uloga za koju su psi odgajani može da utiče na njihove kognitivne sposobnosti, pa su tako retriveri, na primer, imali dobar odgovor u prepoznavanju ljudskih gestova, jer im je osnovni zadatak da budu ovčari i da u saradnji sa pastirom čuvaju stada.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto