Priroda i društvo

Epidemija žutice u crnogorskim gradovima

Prvi slučajevi hepatitisa A registrovani još u julu, IJZ tvrdi da je epidemija u Kotoru i Herceg Novom prijavljena u septembru.

Epidemija žutice – hepatitisa A, osim u Herceg Novom proglašena je i u Kotoru, a slučajevi zaraze registruju se i u Budvi, Nikšiću i Podgorici.Prvi slučajevi hepatitisa A potvrđeni su još u julu, kada je inspekcija sa epidemiolozima kontrolisala objekte na primorju, dok iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) tvrde da je prvi sporadičan slučaj žutice prijavljen 21. jula ove godine, ne precizirajući koliko je inficiranih registrovano u julu i avgustu.

Iz IJZ tvrde da su prijavljene dvije epidemije i da je do 4. oktobra registrovano 27 zaraženih – 18 njih je iz Herceg Novog, četiri oboljele osobe su iz Kotora, po dvije iz Budve i Nikšića i jedna iz Podgorice.

Pojasnili su da skorija obolijevanja možda još nijesu prijavljena jer je obično potrebno nekoliko sedmica da bi se utvrdilo da li je inficirana osoba dio epidemije ili sporadičan slučaj.U IJZ tvrde i da je pravi broj oboljelih u epidemiji vjerovatno veći od prijavljenog broja, iz razloga što se neki ljudi oporave bez medicinske njege i uopšte se ne testiraju na hepatitis A.”Prva epidemija hepatitisa A je prijavljena od strane Higijensko-epidemiološke službe (HES) Herceg Novi. Prijava epidemije je u IJZ stigla 14. septembra 2022. godine.

Prema podacima iz prijave, epidemija je prijavljena na teritoriji opštine Herceg Novi, a počela je 1. septembra 2022. godine. Do momenta pristizanja prijave registrovano je 15 slučajeva obolijevanja. Od prijavljenog broja oboljelih hospitalizovano je bilo devet oboljelih.

Druga epidemija hepatitisa A je prijavljena od HES Kotor. Prijava je u IJZ stigla 15. septembra 2022. godine. Prema podacima iz prijave mjesto na kom je epidemija registrovana je ugostiteljski objekat u Kotoru. Epidemija je počela 8. septembra 2022. godine (kada je i otkrivena)”, navodi se u odgovoru IJZ.Prva informacija o epidemiji u Herceg Novom pojavila se u drugoj polovini septembra, a IJZ zvanično do sada nije obavijestio javnost o tome da se bilježe slučajevi žutice tokom ljeta u primorskim opštinama, niti da je epidemija zvanično proglašena na teritoriji Herceg Novog i Kotora.

Epidemija na svakih šest do deset godina

Oboljenje hepatitis A predstavlja zapaljenje jetre čiji je uzrok istoimeni virus. Prema podacima IJZ, simptomi bolesti su zamor, malaksalost, glavobolja i povišena tjelesna temperatura, a pored toga javlja se i gubitak apetita, mučnina, nagon na povraćanje.” Pacijenti primjećuju da je mokraća tamnija, a stolica svetlija. Posle toga se javlja žutica (ikterus) vidljiva na beonjačama, koži i sluzokožama. Ovaj najkarakterističniji znak, po kome je oboljenje i dobilo ime (žutica) se ne mora ispoljiti. Infekcija ovim virusom može proći bez pojave bilo kakvih simptoma. To su asimptomatske infekcije. Blagi oblici i asimptomatske infekcije su naročito česti u dječjem uzrastu. Hepatitis A, za razliku od nekih drugih virusnih hepatitisa (hepatitis B, hepatitis C) je najčešće blago oboljenje koje nikada ne ostavlja trajne posledice”, pojasnili su iz IJZ.

Period inkubacije, odnosno vremenski period od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma je od 15 do 45 dana, najčešće oko mjesec.”Virus se širi kontaktom, kontaminiranom vodom ili hranom. Najznačajniji put širenja je kontaktni. Ostvaruje se preko ruku koje su kontaminirane stolicom koja sadrži virus hepatitisa A, bilo direktnim dodirom sa oboljelim ili asimptomno inficiranim ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta. Kontaktni put širenja je vodeći u uslovima loših higijenskih prilika i prenaseljenosti. Najčešće se ostvaruje u porodicama, predškolskim i školskim kolektivima i institucijama za zbrinjavanje djece i starih lica.

U područjima sa nesigurnim vodosnabdijevanjem, voda predstavlja značajan put širenja”, navodi se na sajtu IJZ.U IJZ tvrde da su infekcije hepatitisom A u našoj zemlji stalno prisutne, ali u umjerenom intenzitetu, dok se na svakih šest do deset godina registruju epidemije ovog oboljenja.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora portalzeta portalzeta.me zeta

Sledeće

Neznatan pad nezaposlenosti na kraju septembra

Ne propustite

Država deklarativno u borbi sa nelegalnom eksploatacijom rijeka i šljunka

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.