Politika

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Iako su njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori i u ovoj kampanji za crnogorske lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra, ponovili raniju praksu da se pojavljuju i čak govore na predizbornim skupovima jedne od partija, vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Naime, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u svom je kabinetu u Zagrebu snimio video-poruku podrške jednoj od dvije nacionalne stranke hrvatske manjine u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Obraćajući se “dragim Hrvaticama i Hrvatima Boke, Tivćankama i Tivćanima”, Grlić Radman ih je u videu pozvao da 23. oktobra na izborima u tom gradu, glasaju za HGI.

”Lokalni izbori u Tivtu prigoda su odlučivati o sudbini svojih obitellji i svoga grada. Ostanite uspravni i svoji, iscrtajte vlastitiom rukom budućnost hrvatskog naroda tako da glasujete za stranu Hrvata – Hrvatsku građansku inicijativu. Jer, važna ste kockica u mozaiku Crne Gore. Potvrdite to svojim glasom i budite važan čimbenik na europskom putu Crne Gore. Hrvatska je uz vas!”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske glasačima u Tivtu.

HGI je Grlić-Radmanov video podijelio na svojim stranicama na društvenim mrežama i javno se pritom zahvalio šefu hrvatske diplomatije “na podršci na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu”.

Bivši ambasador i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Lekić (Demos) rekao je da “predizborni, motivacioni govor viskoko pozicioniranog predstavika hrvatske države povodom izbora u Crnoj Gori i izborni aktivizam hrvatske diplomatkinje na teritoriji crnogorske države zaslužuje ne samo reakciju javnosti već i konkretne poteze predstavnika crnogorske državne vlasti”.

”Reakcije u ovakvim slučajevima – i ne odnose se samo na hrvatsku stranu jer je bilo sličnih upliva i iz drugih država – izostaju iz najmanje dva razloga. Prvo, vrednosna dezintegracija zemlje, sada i sa specifičnostima teritorijalnog karaktera, stara je priča. Feudalizacija države, taj hod unazad su njegovani u dužem periodu. Sada samo prisustvujemo nekom obliku završnog računa. Drugi razlog za izostajenje normalne državne reakcije proističe iz činjenice da je Crna Gora u ovom trenutku bez institucionalnih i personalnih autoriteta kojima bi pripadala uloga zaštitnika dostojanstva zemlje i očuvanje ustavnog sistema”, rekao je on za “Vijesti”.

Ministarstvo koje vodi Grlić-Radman prethodno nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” povodom pojavljivanja generalne konzulke Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminke Lončarević na predizbornom skupu koji je HGI u nedjelju održao na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Iz resora Krivokapića ne odgovaraju

Odgovore na pitanja koja smo povodom unutarpolitičkog djelovanja u Crnoj Gori konzulice Lončarević uputili Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, nismo dobili ni od resora koje vodi ministar Ranko Krivokapić (SDP).

Šef crnogorske diplomatije i počasni predsjednik SDP-a, međutim, bio je vrlo rezolutan u drugim sličnim slučajevima kada su se pojavili medijski napisi o prisustvu i učešću u predizbornoj kampanji u Budvi, predstavnika u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

”Prisustvo pojedinih funkcionera SNS-a iz Niša u Budvi i njihovo direktno učestvovanje u predizbornoj kampanji DF-a, direktan je atak na Ustav Crne Gore. Mislim da član 54 Ustava zabranjuje djelovanje političkih organizacija iz inostranstva. Imajući u vidu da su povratnici, očigledno da postoji politička volja da se oni ne uhapse i ne procesuiraju jer je to politički rečeno puzajuća agresija, čime ta norma u Ustavu pokazuje da je na djelu puzajuća agresija druge države na Crnu Goru i tu država mora reagovati”, objasnio je Krivokapić, podsjećajući da su predstavnici SNS-a prethodno u Crnoj Gori bili prisutni i aktivni i u vrijeme kampanje za posljednje lokalne izbore u Nikšiću.

Lekić: Hvratska bi reagovala da iz neke države diriguju njenim građanima

Sva ta istorijska involucija pa i sa tendencijom da se etničke zajednice vode iz drugih država se zabrinjavajuće kompletira sa današnom stvarnošću u kojoj su, po mnogim indicijama, neke državne institucije prilično naštimovane na inostrane službe, saopštio je Lekić.

”Evo, u tim uslovima se pojavljuje izborni spot hrvatskog ministra inostranih poslova povodom političkih izbora u Crnoj Gori. Inače, teško je povjerovati da bi Hrvatska kao ozbiljna država dozvolila, ili najmanje ostala bez reakcije, u slučaju da se ministar inostranih poslova neke druge zemlje, recimo Srbije, umiješa svojim uputstvima hrvatskom građanima kako da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Nažalost, takva sezona je otvorena u Crnoj Gori. Ne od juče. I ne odnosi se samo na hrvatsko interesovanje”.

Sad samo ostaje, dodaje on, da se sve kompletira, pa da ministar inostranih poslova Srbije uputi stanovnicima Berana ili Herceg Novog, možda i svim Srbima koji čine više od 30 odsto stanovništva Crne Gore, upustva kako da glasaju na izborima.

”Pri takvom stanju stvari – zašto da i Albanci u Crnoj Gori ne dobiju javna izborna uputstva iz Albanije i Kosova, tim prije što je toga već bilo. Bošnjaci takođe, iz Sarajeva, možda Ankare. Pa, ko posluša”.

On objašnjava da ovakva teme ne bi ni postojala da, kako kaže, postoji izgrađena hijerahija državnih vrijednosti i integrisanog državno-ustavnog prostora.

”… Da postoje izgrađene temeljne vrijednosti crnogorske demokratije koje bismo izgrađivali svi, sa rezultatom širokog konsenzusa… Sve etničke zajednice bi na legitiman, i primarno u domenu kulturnih veza, bile povezane sa svojim sunarodnicima u drugim državama, pritom čvrsto stojeći u vrijednosno institucionalnom sistemu države Crne Gore. Kao što su uostalom iskustva evropskih država koja je lako konsultovati”.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović traži razrješenje Krivokapića i Konjevića

Ne propustite

Abazovićev kabinet za 15 dana na putovanja dao 50.000 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.