Politika

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Iako su njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori i u ovoj kampanji za crnogorske lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra, ponovili raniju praksu da se pojavljuju i čak govore na predizbornim skupovima jedne od partija, vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Naime, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u svom je kabinetu u Zagrebu snimio video-poruku podrške jednoj od dvije nacionalne stranke hrvatske manjine u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Obraćajući se “dragim Hrvaticama i Hrvatima Boke, Tivćankama i Tivćanima”, Grlić Radman ih je u videu pozvao da 23. oktobra na izborima u tom gradu, glasaju za HGI.

”Lokalni izbori u Tivtu prigoda su odlučivati o sudbini svojih obitellji i svoga grada. Ostanite uspravni i svoji, iscrtajte vlastitiom rukom budućnost hrvatskog naroda tako da glasujete za stranu Hrvata – Hrvatsku građansku inicijativu. Jer, važna ste kockica u mozaiku Crne Gore. Potvrdite to svojim glasom i budite važan čimbenik na europskom putu Crne Gore. Hrvatska je uz vas!”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske glasačima u Tivtu.

HGI je Grlić-Radmanov video podijelio na svojim stranicama na društvenim mrežama i javno se pritom zahvalio šefu hrvatske diplomatije “na podršci na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu”.

Bivši ambasador i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Lekić (Demos) rekao je da “predizborni, motivacioni govor viskoko pozicioniranog predstavika hrvatske države povodom izbora u Crnoj Gori i izborni aktivizam hrvatske diplomatkinje na teritoriji crnogorske države zaslužuje ne samo reakciju javnosti već i konkretne poteze predstavnika crnogorske državne vlasti”.

”Reakcije u ovakvim slučajevima – i ne odnose se samo na hrvatsku stranu jer je bilo sličnih upliva i iz drugih država – izostaju iz najmanje dva razloga. Prvo, vrednosna dezintegracija zemlje, sada i sa specifičnostima teritorijalnog karaktera, stara je priča. Feudalizacija države, taj hod unazad su njegovani u dužem periodu. Sada samo prisustvujemo nekom obliku završnog računa. Drugi razlog za izostajenje normalne državne reakcije proističe iz činjenice da je Crna Gora u ovom trenutku bez institucionalnih i personalnih autoriteta kojima bi pripadala uloga zaštitnika dostojanstva zemlje i očuvanje ustavnog sistema”, rekao je on za “Vijesti”.

Ministarstvo koje vodi Grlić-Radman prethodno nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” povodom pojavljivanja generalne konzulke Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminke Lončarević na predizbornom skupu koji je HGI u nedjelju održao na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Iz resora Krivokapića ne odgovaraju

Odgovore na pitanja koja smo povodom unutarpolitičkog djelovanja u Crnoj Gori konzulice Lončarević uputili Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, nismo dobili ni od resora koje vodi ministar Ranko Krivokapić (SDP).

Šef crnogorske diplomatije i počasni predsjednik SDP-a, međutim, bio je vrlo rezolutan u drugim sličnim slučajevima kada su se pojavili medijski napisi o prisustvu i učešću u predizbornoj kampanji u Budvi, predstavnika u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

”Prisustvo pojedinih funkcionera SNS-a iz Niša u Budvi i njihovo direktno učestvovanje u predizbornoj kampanji DF-a, direktan je atak na Ustav Crne Gore. Mislim da član 54 Ustava zabranjuje djelovanje političkih organizacija iz inostranstva. Imajući u vidu da su povratnici, očigledno da postoji politička volja da se oni ne uhapse i ne procesuiraju jer je to politički rečeno puzajuća agresija, čime ta norma u Ustavu pokazuje da je na djelu puzajuća agresija druge države na Crnu Goru i tu država mora reagovati”, objasnio je Krivokapić, podsjećajući da su predstavnici SNS-a prethodno u Crnoj Gori bili prisutni i aktivni i u vrijeme kampanje za posljednje lokalne izbore u Nikšiću.

Lekić: Hvratska bi reagovala da iz neke države diriguju njenim građanima

Sva ta istorijska involucija pa i sa tendencijom da se etničke zajednice vode iz drugih država se zabrinjavajuće kompletira sa današnom stvarnošću u kojoj su, po mnogim indicijama, neke državne institucije prilično naštimovane na inostrane službe, saopštio je Lekić.

”Evo, u tim uslovima se pojavljuje izborni spot hrvatskog ministra inostranih poslova povodom političkih izbora u Crnoj Gori. Inače, teško je povjerovati da bi Hrvatska kao ozbiljna država dozvolila, ili najmanje ostala bez reakcije, u slučaju da se ministar inostranih poslova neke druge zemlje, recimo Srbije, umiješa svojim uputstvima hrvatskom građanima kako da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Nažalost, takva sezona je otvorena u Crnoj Gori. Ne od juče. I ne odnosi se samo na hrvatsko interesovanje”.

Sad samo ostaje, dodaje on, da se sve kompletira, pa da ministar inostranih poslova Srbije uputi stanovnicima Berana ili Herceg Novog, možda i svim Srbima koji čine više od 30 odsto stanovništva Crne Gore, upustva kako da glasaju na izborima.

”Pri takvom stanju stvari – zašto da i Albanci u Crnoj Gori ne dobiju javna izborna uputstva iz Albanije i Kosova, tim prije što je toga već bilo. Bošnjaci takođe, iz Sarajeva, možda Ankare. Pa, ko posluša”.

On objašnjava da ovakva teme ne bi ni postojala da, kako kaže, postoji izgrađena hijerahija državnih vrijednosti i integrisanog državno-ustavnog prostora.

”… Da postoje izgrađene temeljne vrijednosti crnogorske demokratije koje bismo izgrađivali svi, sa rezultatom širokog konsenzusa… Sve etničke zajednice bi na legitiman, i primarno u domenu kulturnih veza, bile povezane sa svojim sunarodnicima u drugim državama, pritom čvrsto stojeći u vrijednosno institucionalnom sistemu države Crne Gore. Kao što su uostalom iskustva evropskih država koja je lako konsultovati”.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović traži razrješenje Krivokapića i Konjevića

Ne propustite

Abazovićev kabinet za 15 dana na putovanja dao 50.000 eura

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Knežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera

screenshot

Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.

“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.

Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.

“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.

“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.

Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.

“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.

Politika

Ne zna se kako će preko 2.400 poljoprivrednika uplaćivati penzije

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.

Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.

Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”, kazao je Joković.

Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”, saopšteno je iz Ministarstva.

Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.

“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.

Izvor: Dan

Politika

Ibrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske

Foto Vlada Crne Gore

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da njegova zemlja neće prihvatiti zahtjeve Hrvatske koji nisu, kako je rekao, utemeljeni na pravu i koji zadiru u nacionalne interese Crne Gore. Ipak, naglasio je da to ne znači odustajanje od evropskog puta niti sukob sa Zagrebom.

Ibrahimović je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu Crne Gore, poručio da Podgorica želi dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, ali da neće, kako kaže, automatski prihvatiti svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u toku pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU).

“Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ Evropskoj uniji, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Ibrahimović.

Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.

Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.

“Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.

Na pitanje opozicionih poslanika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je rekao da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom “Jadran”, razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.

Andrija Nikolić, poslanik opozicionog DPS-a, upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih evropskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.

“Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića – sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU”, rekao je Nikolić.

Odgovarajući na ovo upozorenje, Ibrahimović je priznao da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je dodao da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade.