Politika

Abazović traži razrješenje Krivokapića i Konjevića

Abazović sa jedne i Krivokapić i Konjević sa druge strane mjesecima su u “ratu”, praćenom brojnim optužbama

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović uputio je predlog Skupštini Crne Gore da se potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić razriješe sa tih funkcija.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu to će učiniti na osnovu člana 105 Ustava, kojim su regulisani ostavka i razrješenje.

“Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi člana Vlade”, propisano je tim članom Ustava.

Član Vlade se razrješava većinom glasova svih poslanika.

Abazović sa jedne i Krivokapić i Konjević sa druge strane mjesecima su u “ratu”, praćenom brojnim optužbama…

“U periodu od izglasavanje nepovjerenja Vladi do podnošenja ovog predloga, javno djelovanje ministara Konjevića i Krivokapića je u kontinuitetu odstupalo od zvaničnog stava Vlade, dok je njihovo rukovođenje resorima odbrane i vanjskih poslova u velikoj mjeri otežalo rad 43. Vlade do izbora Vlade u novom sastavu…”, navodi se u obrazloženju Predloga koji je Abazović uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović.

Abazovićev kabinet, pored SDP-a i GP URA, čine i Socijalistička narodna partija (SNP) i nacionalne stranke Albanaca, Bošnjaka i Hrvata.

Manjinsku podršku davao je DPS dok nije aktuelizovano pitanje Temeljnog ugovora (TU) sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) koji je i potpisan u avgustu.

Potpisivanje TU izazvalo je burnu reakciju dijela javnosti i političkih struktura bliskih DPS-u i SDP-u. Nakon potpisivanja TU, DPS, SDP, Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratska unija Albanaca (DUA) podnijele su parlamentu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi. To je i urađeno 15 dana kasnije.

Abazović je nedavno smijenio Konjevića sa mjesta šefa koordinatora službi bezbjednosti, a optužio ga je da je izvođač radova “nekih struktura”.

Konjević je Abazovića optužio da je umiješan u šverc cigareta, zaplijenjenih u Luci Bar…

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić prije nekoliko dana je Abazoviću uputio inicijativu kojom traži da u Skupštini pokrene proceduru za razrješenje ministra odbrane i vanjskih poslova.

On je u inicijativi naveo da je činjenica da najmanje dva resora u Vladi pokrivaju ministri koji imaju veze sa “nekim strukturama”, kako je kazao Abazović, i to jedan koji pokriva najosetljiviji sektor bezbjednosti – resor odbrane, ministar koji duži vojno-obavještajnu opremu, kao i specijalne snage sa najvećim borbenim sposobnostima u odnosu na sve druge grane bezbjednosti, “što relativizuje cjelokupan bezbjedonosni sistem Crne Gore i sigurnost građana”.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Upravni sud poništio odluku o izboru za gradonačelnika Podgorice

Ne propustite

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.

Politika

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA i ministar ekonomskog razvoja i turizma u 43. Vladi Crne Gore istakao je da je Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži i da je garancija data 2021. godine i da samim tim nema nikakve veze sa 43. Vladom.

“Izgleda da se u političkoj borbi sredstva ne biraju kako bi se diskreditovali ljudi. Sve za famoznu garanciju dešavalo se u decembru mjesecu 2021. godine, u periodu kada je aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija i miljenik tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, što je gotovo pola godine prije formiranja 43. Vlade Dritana Abazovića. Kao i svaki put do sada, kad je Spajić pokušao nekome da smjesti aferu, uhvaćen je u laži ili kako to kaže poslovica, ko drugome jamu kopa, sam u nju upada”, poručio je Goran Đurović.

On je dostavio i dokumenta koja to i potvrđuju.

“Nikada u svojoj karijeri ništa nečasno nijesam uradio, a ovaj gnusni pokušaj moje diskreditacije neka svakome služi na čast. Napominjem, po svemu ovome i tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je uradilo sve što treba, a ako je neko uradio prevaru i falsifikat neka odgovara”, zaključio je Đurović.

Politika

Vlada Dritana Abazovića prihvatila lažnu garanciju?

Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, bivši premijer Dritan Abazović i bivši ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.

Nakon što je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.

Podsjetimo, ,,Magnum Development” i prestižna hotelska grupacija ,,IHG” su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kolašin”, a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.

Hotel je projektovan tako da ima 105 smještajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.

S obzirom da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole”.

Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

“Ministarsvo ekonomskog razvoja investitoru je 16. septembra 2024. godine uputilo dopis u kojem je zahtijevalo da se na saglasnost dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i nova bankarska garancija na isti iznos na koji je i trenutna važeća bankarska garancija, imajući u vidu da projekat izgradnje hotela “Magnum” neće biti završen u skladu sa biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat. “Magnum” 7.11.2024. godine uputilo je dopis Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja u kojem, između ostalog navodi, da je investitor izvršio ulaganja iz sopstvenih sredstava i prodaje preko šest miliona eura, kao i da je obezbijedio finansijska sredstva za eventualne potrebe daljeg finansiranja projekta od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore u iznosu od pet miliona eura. Navodi se da su završeni grubi građevinski radovi od 90% i očekuje se postavljanje krovne konstrukcije do 20.12.2024. godine, a da je krajnji rok za završetak radova 31.12.2025. godine. Investitor navodi da su započeti pregovore sa komercijalnim bankama u Crnoj Gori radi izdavanja nove bankarske garancije koja bi pokrila period produženja roka završetka projekta na iznos od1 milion eura, kako je to bilo predviđeno zadnjom Odlukom i u istom traži saglasnost za dostavljanje garancije na navedeni iznos. Investitor i pored urgencije od 16.09.2024. godine nije dostavio novi biznis plan i dinamički plan na saglasnost “, piše u Informaciji Vlade Crne Gore, koja je razmatrana 19. novembra.