Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.

Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.

Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”,  kazao je Joković.

Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”,  saopšteno je iz Ministarstva.

Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.

“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.

Izvor: Dan

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da njegova zemlja neće prihvatiti zahtjeve Hrvatske koji nisu, kako je rekao, utemeljeni na pravu i koji zadiru u nacionalne interese Crne Gore. Ipak, naglasio je da to ne znači odustajanje od evropskog puta niti sukob sa Zagrebom.

Ibrahimović je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu Crne Gore, poručio da Podgorica želi dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, ali da neće, kako kaže, automatski prihvatiti svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u toku pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU).

“Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ Evropskoj uniji, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Ibrahimović.

Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.

Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.

“Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.

Na pitanje opozicionih poslanika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je rekao da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom “Jadran”, razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.

Andrija Nikolić, poslanik opozicionog DPS-a, upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih evropskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.

“Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića – sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU”, rekao je Nikolić.

Odgovarajući na ovo upozorenje, Ibrahimović je priznao da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je dodao da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade.

Ministarstvo zdravlja zatražilo je od direktora javnih zdravstvenih ustanova da ubuduće traže saglasnost tog resora prije svakog gostovanja u medijima – kada predstavljaju ustanove kojima rukovode.

Iz resora Vojislava Šimuna tvrde da nije riječ o novoj mjeri niti o ograničavanju prava direktora da komuniciraju sa medijima, već o “redovnom institucionalnom pristupu”. Međutim, predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić ocjenjuje da Ministarstvo uvodi mehanizam cenzure kao odgovor na javno iznošenje problema u zdravstvu, naglašavajući da je time resor zdravlja “oživio praksu Kenana Hrapovića”.

U mejlu upućenom direktorima, pored ostalog, navodi da se “procedura odnosi na sva medijska gostovanja tokom kojih direktor istupa predstavljajući ustanovu i iznoseći stavove ili informacije u njeno ime”.

“Molimo vas da se navedeno pravilo dosljedno primjenjuje u cilju pravovremene koordinacije i usaglašavanja komunikacije sa Ministarstvom”, poručeno je direktorima.

Mediji su u posljednje vrijeme u više navrata izvještavali o nedostatku ljekara i srednjeg medicinskog kadra, ali i ljekova i medicinskih sredstava u opštim i specijalnim bolnicama u Risnu, Cetinju, Herceg Novom, Baru…

“Nije riječ o novoj mjeri, niti o ograničavanju prava direktora zdravstvenih ustanova da komuniciraju sa medijima, već o redovnom institucionalnom pristupu koji je odavno dio prakse Ministarstva zdravlja, kao i drugih državnih institucija”, navodi se u odgovoru tog resora.

Iz Ministarstva smatraju da je, u interesu dosljednog, odgovornog i transparentnog informisanja javnosti, važno da komunikacija o pitanjima iz nadležnosti zdravstvenog sistema bude međusobno usaglašena i zasnovana na provjerenim i zvaničnim podacima. To, kako objašnjavaju, podrazumijeva koordinaciju između Ministarstva i zdravstvenih ustanova, naročito kada se u javnosti otvaraju pitanja koja prevazilaze pojedinačne nadležnosti i tiču se funkcionisanja sistema u cjelini.

Kao razlog još navode to što su u pojedinim zdravstvenim ustanovama imenovani novi rukovodioci, pa ocjenjuju da je neophodno da se i oni upoznaju sa institucionalnim procedurama i principima javnog komuniciranja.

“Takav pristup doprinosi jedinstvenom i pouzdanom predstavljanju zdravstvenog sistema, bez zadiranja u profesionalnu autonomiju direktora i njihovu odgovornost za rad ustanova kojima rukovode”, tvrde iz Ministarstva.

Potrebu za ovakvim vidom koordinacije obrazlažu i situacijama u kojima se u javnim nastupima iznose podaci koji nijesu prethodno provjereni ili nijesu zasnovani na zvaničnim evidencijama Ministarstva zdravlja.

“Tako su u prethodnom periodu pojedini direktori zdravstvenih ustanova javno saopštavali podatke o broju ljekara zaposlenih u ustanovama kojima rukovode, koji nijesu odgovarali zvaničnim podacima kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja. Na taj način je javnosti predstavljena nepotpuna, odnosno netačna slika kadrovskog stanja u zdravstvenom sistemu, iako su zvanični podaci Ministarstva predstavljali relevantnu osnovu za njegovo sagledavanje”, navode iz tog resora.

Upravo takve situacije, prema njihovom obrazloženju, potvrđuju da informacije koje se odnose na funkcionisanje zdravstvenog sistema, posebno statističke i kadrovske pokazatelje, prije javnog saopštavanja treba provjeriti i usaglasiti sa zvaničnim evidencijama.

“Cilj takvog pristupa nije ograničavanje komunikacije, već očuvanje tačnosti, vjerodostojnosti i dosljednosti informisanja javnosti”, poručuju iz Ministarstva.

Iz Šimunovog resora odbacuju i mogućnost da je zahtjev reakcija na pojedinačni nastup.

“Prema tome, ne radi se o reakciji na jedno konkretno gostovanje, niti o postupanju prema bilo kojem direktoru pojedinačno. Riječ je o kontinuiranom nastojanju da javna komunikacija o zdravstvenom sistemu bude odgovorna, vjerodostojna i institucionalno usklađena, uz puno uvažavanje uloge medija i prava javnosti da bude pravovremeno i tačno informisana”, navode u odgovoru.

Za predsjednicu Sindikata doktora medicine Milenu Popović Samardžić zahtjev Ministarstva predstavlja “institucionalni odgovor na sporadično javno iznošenje gorućih problema u zdravstvenom sistemu – poput nedostatka medicinskog osoblja, dugih lista čekanja i deficita proteza za kukove”.

“Umjesto da iskoristi ove informacije za hitno djelovanje, pružanje podrške bolnicama i rješavanje krize nabavke, Ministarstvo uvodi mehanizam cenzure”, ocijenila je.

To je, prema njenim riječimo, isto kao da “kapetan broda koji tone jer voda prodire u njega, posadi zabrani da otvaraju usta ili koriste riječ voda”.

Popović Samardžić naglašava da direktori zdravstvenih ustanova koje se finansiraju novcem građana imaju moralnu i profesionalnu odgovornost prema javnosti da iznose činjenice o uslovima u kojima se liječe pacijenti.

“Umjesto rješavanja problema, pribjegava se kažnjavanju i kontroli onih koji na probleme mogu ukazati. Neko treba ministru da kaže da naredba da se o problemima ne smije govoriti bez njegovog odobrenja neće smanjiti liste čekanja niti popuniti operacione sale i odjeljenja intenzivne njege medicinskim sestrama”, poručila je.

Prema ocjeni Popović Samardžić, ozbiljan odliv medicinskih sestara iz javnih zdravstvenih ustanova pokazuje šta bi se dogodilo i sa ljekarima u državnom zdravstvu da Sindikat doktora medicine, sa dijelom poslanika u Skupštini Crne Gore, nije 2021. uspio da koriguje njihove plate, kroz zakon kojim su uređene zarade u javnom sektoru.

“Nesposobnost koju sada ministar zdravlja pokazuje kamufliraju pojedinci, ljekari i srednji medicinski kadar koji svako jutro dođu na posao i daju sve od sebe da ozbiljno narušen zdravstveni sistem radi. Nesposobnost ovog Ministarstva ogleda se u brojnim problemima koje su proizveli, a o kojima se javno ne govori”, ocijenila je Popović Samardžić.

Izvor: Vijesti