Politika

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Iako su njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori i u ovoj kampanji za crnogorske lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra, ponovili raniju praksu da se pojavljuju i čak govore na predizbornim skupovima jedne od partija, vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Naime, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u svom je kabinetu u Zagrebu snimio video-poruku podrške jednoj od dvije nacionalne stranke hrvatske manjine u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Obraćajući se “dragim Hrvaticama i Hrvatima Boke, Tivćankama i Tivćanima”, Grlić Radman ih je u videu pozvao da 23. oktobra na izborima u tom gradu, glasaju za HGI.

”Lokalni izbori u Tivtu prigoda su odlučivati o sudbini svojih obitellji i svoga grada. Ostanite uspravni i svoji, iscrtajte vlastitiom rukom budućnost hrvatskog naroda tako da glasujete za stranu Hrvata – Hrvatsku građansku inicijativu. Jer, važna ste kockica u mozaiku Crne Gore. Potvrdite to svojim glasom i budite važan čimbenik na europskom putu Crne Gore. Hrvatska je uz vas!”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske glasačima u Tivtu.

HGI je Grlić-Radmanov video podijelio na svojim stranicama na društvenim mrežama i javno se pritom zahvalio šefu hrvatske diplomatije “na podršci na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu”.

Bivši ambasador i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Lekić (Demos) rekao je da “predizborni, motivacioni govor viskoko pozicioniranog predstavika hrvatske države povodom izbora u Crnoj Gori i izborni aktivizam hrvatske diplomatkinje na teritoriji crnogorske države zaslužuje ne samo reakciju javnosti već i konkretne poteze predstavnika crnogorske državne vlasti”.

”Reakcije u ovakvim slučajevima – i ne odnose se samo na hrvatsku stranu jer je bilo sličnih upliva i iz drugih država – izostaju iz najmanje dva razloga. Prvo, vrednosna dezintegracija zemlje, sada i sa specifičnostima teritorijalnog karaktera, stara je priča. Feudalizacija države, taj hod unazad su njegovani u dužem periodu. Sada samo prisustvujemo nekom obliku završnog računa. Drugi razlog za izostajenje normalne državne reakcije proističe iz činjenice da je Crna Gora u ovom trenutku bez institucionalnih i personalnih autoriteta kojima bi pripadala uloga zaštitnika dostojanstva zemlje i očuvanje ustavnog sistema”, rekao je on za “Vijesti”.

Ministarstvo koje vodi Grlić-Radman prethodno nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” povodom pojavljivanja generalne konzulke Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminke Lončarević na predizbornom skupu koji je HGI u nedjelju održao na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Iz resora Krivokapića ne odgovaraju

Odgovore na pitanja koja smo povodom unutarpolitičkog djelovanja u Crnoj Gori konzulice Lončarević uputili Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, nismo dobili ni od resora koje vodi ministar Ranko Krivokapić (SDP).

Šef crnogorske diplomatije i počasni predsjednik SDP-a, međutim, bio je vrlo rezolutan u drugim sličnim slučajevima kada su se pojavili medijski napisi o prisustvu i učešću u predizbornoj kampanji u Budvi, predstavnika u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

”Prisustvo pojedinih funkcionera SNS-a iz Niša u Budvi i njihovo direktno učestvovanje u predizbornoj kampanji DF-a, direktan je atak na Ustav Crne Gore. Mislim da član 54 Ustava zabranjuje djelovanje političkih organizacija iz inostranstva. Imajući u vidu da su povratnici, očigledno da postoji politička volja da se oni ne uhapse i ne procesuiraju jer je to politički rečeno puzajuća agresija, čime ta norma u Ustavu pokazuje da je na djelu puzajuća agresija druge države na Crnu Goru i tu država mora reagovati”, objasnio je Krivokapić, podsjećajući da su predstavnici SNS-a prethodno u Crnoj Gori bili prisutni i aktivni i u vrijeme kampanje za posljednje lokalne izbore u Nikšiću.

Lekić: Hvratska bi reagovala da iz neke države diriguju njenim građanima

Sva ta istorijska involucija pa i sa tendencijom da se etničke zajednice vode iz drugih država se zabrinjavajuće kompletira sa današnom stvarnošću u kojoj su, po mnogim indicijama, neke državne institucije prilično naštimovane na inostrane službe, saopštio je Lekić.

”Evo, u tim uslovima se pojavljuje izborni spot hrvatskog ministra inostranih poslova povodom političkih izbora u Crnoj Gori. Inače, teško je povjerovati da bi Hrvatska kao ozbiljna država dozvolila, ili najmanje ostala bez reakcije, u slučaju da se ministar inostranih poslova neke druge zemlje, recimo Srbije, umiješa svojim uputstvima hrvatskom građanima kako da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Nažalost, takva sezona je otvorena u Crnoj Gori. Ne od juče. I ne odnosi se samo na hrvatsko interesovanje”.

Sad samo ostaje, dodaje on, da se sve kompletira, pa da ministar inostranih poslova Srbije uputi stanovnicima Berana ili Herceg Novog, možda i svim Srbima koji čine više od 30 odsto stanovništva Crne Gore, upustva kako da glasaju na izborima.

”Pri takvom stanju stvari – zašto da i Albanci u Crnoj Gori ne dobiju javna izborna uputstva iz Albanije i Kosova, tim prije što je toga već bilo. Bošnjaci takođe, iz Sarajeva, možda Ankare. Pa, ko posluša”.

On objašnjava da ovakva teme ne bi ni postojala da, kako kaže, postoji izgrađena hijerahija državnih vrijednosti i integrisanog državno-ustavnog prostora.

”… Da postoje izgrađene temeljne vrijednosti crnogorske demokratije koje bismo izgrađivali svi, sa rezultatom širokog konsenzusa… Sve etničke zajednice bi na legitiman, i primarno u domenu kulturnih veza, bile povezane sa svojim sunarodnicima u drugim državama, pritom čvrsto stojeći u vrijednosno institucionalnom sistemu države Crne Gore. Kao što su uostalom iskustva evropskih država koja je lako konsultovati”.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Abazović traži razrješenje Krivokapića i Konjevića

Ne propustite

Abazovićev kabinet za 15 dana na putovanja dao 50.000 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.