Ekonomija

Drecun: Bilo bi neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2

Ekonomski analitičar Predrag Drecun u 2024. godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina ali i rast stranih investicija a i turistička sezona bi, kaže, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne. Smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije 2024. biće bolja od prethodne godine, optimističan je Drecun.

“Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku”, kazao je Drecun za Portal RTCG.

Kamatne stope će, vjeruje padati, ali, kako dodaje, Centralna banka mora imati aktivniju ulogu u tome.

“Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima”, kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

“Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku itd.”, navodi Drecun.

Napominje da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

“Kamate na stambene kredite su u padu ali i dalje visoke, između 5 i 6 odsto na kredit od 30 godina”, kazao je.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

Dok se kamatne stope ne vrate na nivo od prije desetak godina inflacija će se uvoziti

“Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena”, kazao je.

Da li će to voditi padu životnog standarda, kaže, vidjećemo.

“U svakom slučaju ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena imamo pad standarda”, kaže Drecun.

Smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

“Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati”, napominje Drecun.

Pad cijena nekretnina

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile 2023. godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

“Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2.500 pa čak ekstremno do 10.000 eura, u novogradnji”, kazao je Drecun.

Politički ambijent ne pogoduje razvoju ekonomije

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. Vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je Sudski savjet a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji Drecun odgovara odrično.

“Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo”, upozorava Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za 2024. nastavak gradnje autoputa Mateševo -Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura ili trećina kapitalnog budžeta.

Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

“Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak, i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo”, istakao je.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

“To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1, i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu”, ističe Drecun.

Turistička 2024. može biti i bolja od prethodne godine

Političari su 2023. vidjeli kao najbolju u istoriji kada je turistička sezonu u pitanju. Premijer 43. Vlade Dritan Abazović je krajem novembra saopštio da su ostvareni prihodi u turizmu za tri kvartala premašili 1,36 milijardi eura.

“Od toga, samo u trećem kvartalu je ostvareno nevjerovatnih 908 miliona eura i 33 odsto je veći nego prošle godine u istom periodu (678 miliona eura). Poređenja radi, cijelu, do sada rekordnu, 2019. godinu, prihodi su iznosili 1,019 milijardi eura”, naveo je Abazović.

Drecun smatra da se ti rezultati mogu premašiti ako se sezona pripremi. Nažalost, dodaje, česte promjene vlada i ministara ruše kontinuitet planova.

“Trebalo bi da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar. Rezultati 2023. godine za mene nijesu impresivni, i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije, i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, tj. koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno”, kazao je Drecun.

Drecun je u 2023. godini za Portal RTCG kazao da će, ukoliko bude javnog konkursa, biti kandidat za guvernera CBCG. Kako Izmjene i dopune Zakona o CBCG nijesu stupile na snagu već je ostalo staro rješenje da predsjednik države predlaže guvernera, javnog konkursa nije bilo. Predsjednik Jakov Milatović predložio je Irenu Radović koja je i izabrana na tu funkciju. U javnosti se sada spekuliše da bi Drecun mogao zamijeniti Radovićevu na čulu IRF-a.

Na tu temu Drecun kaže: “Javnost uvijek ima neke svoje projekcije i to me nikada nije mnogo interesovalo. Ukoliko premijer Spajić, odnosno njegova Vlada, smatra da mogu dati doprinos u radu IRF-a, koji treba da se transformiše u razvojnu banku bila bi mi čast da svojim iskustvom podržim jednu takvu instituciju”.

Na pitanje kako bi u najkraćem opisao ekonomsku 2023. godinu kaže: “Parafraziraću jednog poznatog podgoričkog intelektualca: Nije za šenlučenje, ali dovoljno za obraz”.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora predrag drecun program evropa sad 2

Sledeće

Cigarete skuplje deset, a bezdimne 30 centi

Ne propustite

Minimalne penzije od januara 450 eura

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo

Vlada smanjuje akcizu na benzin 30 odsto, na dizel 40 odsto, ali očekuje se rast dva do pet centi po litru, saznaje nezvanično RTCG. Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopštili su da će od ponoći Eurosuper 95 i 98 poskupiti po dva centa, eurodizel pet, dok će lož ulje biti skuplje devet centi po litru.

Prema novom obračunu maksimalnih maloprodajnih cijena, od 22. septembra, litar Eurosupera 98 koštaće 1,78 eura, a Eurosupera 95 – 1,74 eura. Za litar eurodizela biće potrebno izdvojiti 1,95 eura, dok će lož ulje koštati 2,07 eura.

Nove cijene primjenjivaće se od 22. do 28. septembra.

Obračun je izvršen nakon što je Vlada odlučila da dodatno umanji akcize na naftne derivate. Akciza na benzin smanjena je za 30 odsto, a na dizel za 40 odsto.

Naredni obračun cijena biće urađen 28. septembra, a nove cijene, koje tada budu utvrđene, primjenjivaće se od 29. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, vozač koji je 7. septembra punio rezervoar od 60 litara benzinom E10 u Češkoj ili Poljskoj plaćao je oko 31 euro manje nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 eura, a u Austriji 25 eura.

Rekordi se bilježe i u Francuskoj, gdje je prosječna cijena dizela dostigla 2,41 euro po litru. To je novi istorijski maksimum, dok je na pojedinim benzinskim stanicama cijena dostigla čak 2,90 eura po litru.

Podaci sa više od 8.700 benzinskih stanica pokazuju da je oboren rekord zabilježen samo dan ranije.

Istovremeno, prosječna cijena bezolovnog benzina od 95 oktana iznosi 2,25 eura po litru, dok SP95-E10 košta oko 2,17 eura. Cijena tog goriva već duže od deset dana iznad je maksimuma zabilježenog 2022. godine. Prosječna cijena SP98 premašila je 2,28 eura po litru.

Francuska vlada bi, prema najavama, narednih dana trebalo da predstavi novi paket pomoći za vozače koji su najviše pogođeni rastom cijena.

Poskupljenja su nastavljena i u Srbiji. U narednih sedam dana litar evrodizela koštaće 236 dinara, a benzina BMB 95 – 207 dinara. Obje vrste goriva poskupjele su za po dva dinara.

Vlada Srbije istovremeno je do 27. septembra produžila smanjenje akciza na naftne derivate za 25 odsto. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u toj zemlji utvrđuju se jednom sedmično.

Od 22. septembra skuplje gorivo plaćaće i vozači u Hrvatskoj. Benzin će poskupjeti jedan cent i koštaće 1,74 eura po litru, dok će dizel, nakon poskupljenja od šest centi, dostići cijenu od 1,91 euro.

Plavi dizel poskupljuje deset centi, na 1,50 eura po litru.

Hrvatska vlada dodatno je smanjila akcize na dizel za tri centa po litru, pa su one, uz saglasnost Evropske komisije, sada deset centi ispod minimuma propisanog direktivama Evropske unije. Nove cijene važiće sedam dana.

Rast maloprodajnih cijena posljedica je snažnih poremećaja na međunarodnom tržištu. Cijene dizela u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dostigle su rekordne nivoe nakon što su ratovi u Iranu i Ukrajini znatno smanjili izvoz iz nekih od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika, među kojima su Rusija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Terminski ugovori na dizel u Evropi prošle sedmice zatvoreni su na istorijskom maksimumu, a njihova cijena više je nego udvostručena u odnosu na početak 2026. godine.

Problemi u snabdijevanju proširili su se i na Crveno more, preko kojeg Saudijska Arabija izvozi veliki dio dizela. Zbog ograničene ponude, analitičari upozoravaju da je malo prostora za brzo zaustavljanje daljeg rasta cijena.

Ekonomija

Prihvaćen zahtjev sindikata: Obračunska vrijednost koeficijenta biće povećana na 100 eura

Prihvaćen je zahtjev oba reprezentativna sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na 100 eura, saopštili su predstavnici Saveza sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Duško Zarubica i Srđa Keković, prenosi Radio Crne Gore.

Završen je sastanak predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora, na kojem se razgovara o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.

Kako su naveli, primjena nove obračunske vrijednosti koeficijenta počeće 1. januara 2027. godine.

Opšti kolektivni ugovor trebalo bi da bude potpisan narednih dana.

Stav poslodavaca o dogovorenim rješenjima biće poznat nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem, koji je zakazan za srijedu.

Ekonomija

Vuković: Kolege brzo analizirale Euro model povećanja zarada, meni treba više vremena

Ministar finansija Novica Vuković istakao je da mu je potrebno još vremena da analizirala predloženi program povećanja plata – Euro model, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori od januara, za srednji stručni kadar, bila 1.000 eura, a za visokoškolce 1.400 eura.

Nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za taj predlog premijera Milojka Spajića.

“Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces”, istakao je Vuković.

Ministar finansija ukazuje i da je najava premijera Spajića jasna. To je, navodi, jačanje životnog standarda građana.

“Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu”, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o Euro modelu imaće Skupština Crne Gore.