Ekonomija

Drecun: Bilo bi neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2

Ekonomski analitičar Predrag Drecun u 2024. godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina ali i rast stranih investicija a i turistička sezona bi, kaže, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne. Smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije 2024. biće bolja od prethodne godine, optimističan je Drecun.

“Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku”, kazao je Drecun za Portal RTCG.

Kamatne stope će, vjeruje padati, ali, kako dodaje, Centralna banka mora imati aktivniju ulogu u tome.

“Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima”, kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

“Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku itd.”, navodi Drecun.

Napominje da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

“Kamate na stambene kredite su u padu ali i dalje visoke, između 5 i 6 odsto na kredit od 30 godina”, kazao je.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

Dok se kamatne stope ne vrate na nivo od prije desetak godina inflacija će se uvoziti

“Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena”, kazao je.

Da li će to voditi padu životnog standarda, kaže, vidjećemo.

“U svakom slučaju ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena imamo pad standarda”, kaže Drecun.

Smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

“Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati”, napominje Drecun.

Pad cijena nekretnina

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile 2023. godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

“Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2.500 pa čak ekstremno do 10.000 eura, u novogradnji”, kazao je Drecun.

Politički ambijent ne pogoduje razvoju ekonomije

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. Vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je Sudski savjet a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji Drecun odgovara odrično.

“Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo”, upozorava Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za 2024. nastavak gradnje autoputa Mateševo -Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura ili trećina kapitalnog budžeta.

Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

“Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak, i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo”, istakao je.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

“To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1, i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu”, ističe Drecun.

Turistička 2024. može biti i bolja od prethodne godine

Političari su 2023. vidjeli kao najbolju u istoriji kada je turistička sezonu u pitanju. Premijer 43. Vlade Dritan Abazović je krajem novembra saopštio da su ostvareni prihodi u turizmu za tri kvartala premašili 1,36 milijardi eura.

“Od toga, samo u trećem kvartalu je ostvareno nevjerovatnih 908 miliona eura i 33 odsto je veći nego prošle godine u istom periodu (678 miliona eura). Poređenja radi, cijelu, do sada rekordnu, 2019. godinu, prihodi su iznosili 1,019 milijardi eura”, naveo je Abazović.

Drecun smatra da se ti rezultati mogu premašiti ako se sezona pripremi. Nažalost, dodaje, česte promjene vlada i ministara ruše kontinuitet planova.

“Trebalo bi da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar. Rezultati 2023. godine za mene nijesu impresivni, i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije, i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, tj. koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno”, kazao je Drecun.

Drecun je u 2023. godini za Portal RTCG kazao da će, ukoliko bude javnog konkursa, biti kandidat za guvernera CBCG. Kako Izmjene i dopune Zakona o CBCG nijesu stupile na snagu već je ostalo staro rješenje da predsjednik države predlaže guvernera, javnog konkursa nije bilo. Predsjednik Jakov Milatović predložio je Irenu Radović koja je i izabrana na tu funkciju. U javnosti se sada spekuliše da bi Drecun mogao zamijeniti Radovićevu na čulu IRF-a.

Na tu temu Drecun kaže: “Javnost uvijek ima neke svoje projekcije i to me nikada nije mnogo interesovalo. Ukoliko premijer Spajić, odnosno njegova Vlada, smatra da mogu dati doprinos u radu IRF-a, koji treba da se transformiše u razvojnu banku bila bi mi čast da svojim iskustvom podržim jednu takvu instituciju”.

Na pitanje kako bi u najkraćem opisao ekonomsku 2023. godinu kaže: “Parafraziraću jednog poznatog podgoričkog intelektualca: Nije za šenlučenje, ali dovoljno za obraz”.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora predrag drecun program evropa sad 2

Sledeće

Cigarete skuplje deset, a bezdimne 30 centi

Ne propustite

Minimalne penzije od januara 450 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada smanjila akcize na gorivo

Vlada Crne Gore odlučila je da privremeno koriguje akcize na naftne derivate kako bi ublažila očekivani rast cijena goriva. Ovom mjerom, koja je donijeta na osnovu analize Ministarstva finansija, cijena dizela biće snižena na 1,65 eura po litru umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijene benzina ostati na sadašnjem nivou.

Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva, saopšteno je iz Vlade.

“Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru”, kazali su iz Vlade.

Kako navode, ova mjera dio je odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi.

Iz Vlade podsjećaju da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati.

Ekonomija

Dizel od sjutra skuplji 14 centi

Od ponoći 21. jula, u Crnoj Gori na snagu stupaju nove maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata.

Najveće poskupljenje zabilježeno je kod eurodizela, čija će cijena biti veća za 14 centi po litru.

Eurosuper 98 1,75 eur +0,07

Eurosuper 95 1,72 eur +0,08

Eurodizel 1,81 eur +0,14

Lož ulje 1,70 eur +0,12

Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su da će naredni obračun maksimalnih maloprodajnih cijena biti obavljen 27. jula, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, dok će eventualno nove cijene važiti od 28. jula.

Ekonomija

Vlada Crne Gore očekuje nastavak rasta cijena goriva ali ne razmatra smanjenje akciza

Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

“Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka. Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb”, navodi se u saopštenju.

Iz tog resora su istakli da bi time istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena.

“Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje. Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta”, dodaje se u saopštenju.

Nakon najnovije eskalacije, kako su pojasnili, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto. Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu.

“Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći obračun: kotacija bezolovnog benzina porasla je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni”, istakli su.

Prema njihovim navodima, posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.

“Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača. Ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama. Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište”, navode iz Ministarstva.

Iz Ministarstva ističu da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.

“U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela. Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, navodi se u saopštenju

Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori, kako su pojasnili, utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.

“Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun. Nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene”, istakli su.

Naglasili su da preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.

“Snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno se odvija uredno i nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata. Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti. Ministarstvo energetike i rudarstva će o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su.