Politika

DPS aktivirao dimnu bombu u Skupštini Crne Gore (VIDEO)

Sjednica skupštinskog Ustavnog odbora prekinuta je nakon što je u sali bačena dimna bomba, a prethodno je iz DPS-a poručeno da neće dozvoliti nastavak sjednice i kako su kazali ustavni puč. Na dnevnom redu je bilo raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore. Prije prekida sjednice poslanik DPS-a Nermin Abdić poručio je da ta partija neće dozvoliti nastavak sjednice.

I pored dimne bombe u sali, sjednica je nastavljena i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština.

Usvojen je i zaključak da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija Ustavnog suda za koje je nadležan.

Sjednicu je obilježila žučna rasprava između vlasti i pozicija o tome da li Odbor može da raspiše poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, bez informacije iz suda da su te sudije stekle uslov za penziju i prestanak funkcije.

Opozicija je optužila vlast za gaženje Ustava, ustavni puč i samovolju.

“Mi smo na braniku Crne Gore želim da poručim da se ovaj nastavak sjednice Ustavnog odbora nećete završiti. Ovakvo iživljavanje nad Ustavom nećemo dozvoliti”, kazao je Abdić.

Tok sjednice:

Predsjednica Odbora Jelena Božović kazala je na početku sjednice da se iz odgovora predsjednice Ustavnog suda može vidjeti da je troje sudija – Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović steklo uslov za penziju.

“Ja danas imam predloge zaključaka na osnovu kojih ćemo konstatovati da je prestala funkcija i zaključke na osnovu kojih ćemo odlučiti da raspišemo javni poziv i izaberemo još dvoje sudija. Moj predlog je da za još dvoje sudija za koje poziv raspisuje predsjednik države obavimo razgovor sa predsjednikom. Mi u Skupštini imamo većinu od 54 da izaberemo te sudija i Ustavni sud učinimo funkcionalnim”, kazala je Božović.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da se u slučaju sudija Ustavnog suda može primjeniti samo Zakon o PIO, te da sudije ne mogu same odlučivati kada će ići u penziju.

“Nesporno je da neko ko ispunjava uslove po Zakonu o PIO njemu mora prestati mandat. To se primjenjuje od kada postoji Ustav Crne Gore. Zloupotreba zakona je kada sudije Ustavnog suda određuju da se to ne odnosi na njih”, kazao je Čarapić i ponovio da je nesporno da su ove sudije stekle uslov za starosnu penziju.

“Sve drugo je nemoralno. Nama trenutno ustavni poredak brane ljudi koji nijesu moralni. Ljudi koji kada se radi o njihovim pravima odlučuju da suspenduju Ustav”, kazao je Čarapić.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je na djelu ustavni puč, rušenje pravnog poretka kao i urota i zavjera.

“Ovo je urota i zavjera kojom se želi spriječiti Crna Gora na putu ka EU…Ovo se ovako ne može, gospođo Božović kako ste naumili ovo ovako ne može”, kazala je Vuković Kuč.

Ona je podsjetila da Ustavni sud nije zasijedao povodom ispunjenja uslova za odlazak u penziju troje sudija.

“Mi tražimo da ovaj Odbor traži obavještenje i obrazloženje od Ustavnog suda o tome da je nekom od sudija stupio uslov za sticanje penzije”, saopštila je Vuković Kuč i dodala da ovo znači blokadu našeg EU puta.

“Zahtjev opozicije podrazumijeva naš nastavak puta ka EU koji je nadam se naš zajednički interes”, poručila je ona.

Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je demokratija većina i većina će, kako kaže, odlučiti i u ovom slučaju. Ona je saopštila da se na sudija Ustavnog suda primjenjuje zakon o PIO, a ne Zakon o radu.

“Što se tiče sudije (Milorad) Gogića tu je napravljen presedan, ali mi ne možemo iz neprava da pravimo pravo”, poručila je Nedović.

Saopštila je i da se Odbor mora voditi zakonom i Ustavom i da se uslovi za penziju stiču jedino po Zakonu o PIO.

“Sudije nijesu zasnovale radni odnos…”, kazala je Nedović i dodala da se ovdje ne radi o sprovođenju političke volje, već o sprovođenju zakona.

“Ako mi pustimo ove sudije protivustavno i protivzakonito imamo potencijalno opasnost od tužbi svih 130 sudija koji su otišli u penziju i da država plaća naknade”, poručila je Nedović.

“Ovo što vi danas radite nikada se nije dešavalo u Crnoj Gori”, kazao je poslanik GP URA Filip Adžić. “Institucije ove države bolje su poštovali okupatori”, ističe Adžić.

On je kazao i da nije održana sjednica Ustavnog suda na kojoj je trebalo da se utvrde razlozi za prestanak funkcije za troje sudija.

“Ta sjednica nije održana, nego ste na osnovu dopisa koji se tiče biografije tih sudija vi uzeli za pravo da odlučujete ko kada ide u penziju”, poručio je Adžić.

On je kazao i da poslanik PES-a Darko Dragović, koji je pravnik, danas nije došao na sjednicu Ustavnog odbora jer se “stidi predloga”.

Nedović je odgovorila da je Ustavni sud bio dužan da Odboru obavijesti o uslovima za sticanje prava na penziju, ali da oni to nijesu učinili.

“Izostanak tog obavještenja ne sprečava Skupštinu da u skladu sa svojim ovlašćenjima konstatuje prestanak sudijske funkcije”, poručila je Nedović.

Poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kaže da Ustavni sud nikada nije donio odluku da neće obavijestiti taj Odbor o prestanku funkcije po osnovu sticanje prava na penziju za troje sudija.

“Dajte mi tu odluku u kojoj su sudije Ustavnog suda odbile da obavijeste Odbor. Vi tu odluku nemate, samo dopis predsjednice Ustavnog suda”, kazao je Zenka. On je kazao da takvim odlukama Skupština gazi Ustavni sud.

“Pozivam vas da spustite loptu, već smo dosta ovu državu doveli do toga da se krše zakoni… Ako donesemo odluku o ovome mimo odluke Ustavnog suda, Crna Gora više nema zakona”, poručio je Zenka.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je da je informacija o tome da su nastupili uslovi za prestanak mandata sudiji, sticanjem uslovi za penziju, nije odluka, već samo informacija.

“U situaciji kada te sudije nijesu htjele da donesu tu informaciju, šta očekujete. Normalno da ta informacija nije mogla da bude donesena jer su odbili da je donesu. Za troje sudija su se stekli uslovi da stiču pravo na penziju i na njih se promjenuje Zakon o PIO i tu nema dileme”, poručio je Stjepović.

On je kazao da je Skupština već zauzela stav da se Zakonom o radu ne mogu propisivati uslovi za odlazak u starosnu penziju. “Jasno je da su nastupili uslovi za odlazak u penziju”, kazao je Stjepović.

Demokratija nije vladavina većine već vladavina prava, poručila je poslanica DPS Sonja Milatović.

“To što ste većina ne daje vam pravo da rušite državu. To vam neće proći u Crnoj Gori u kojoj DPS predvodi opoziciju”, poručila je Milatović.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kaže da nastupanje razloga za prestanak funkcije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

“Jedino on može da utvrdi prestanak funkcije jer tako mu Ustav nalaže, i nakon toga obavještava Skupštinu. Ustavni odbor ne može da konstatuje prestanak funkcije, Skupština ne može da raspiše javni poziv bez obavještenja od strane Ustavnog suda”, kazao je Mugoša.

On je pozvao članove Odbor iz reda vlasti da ne ruše pravni poredak.

“Ne vršite urušavanje pravnog poretka, i molim vas da Odbor ne preuzima nadležnosti koje mu Ustav ne daje”, zaključio je Mugoša.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović saopštila je da je klub DPS došao na sjednici da izigrava silu i pokuša da ih pokuša zaplaši.

“Možete da vidite šta bi radio DPS da se ponovo vrati na vlast”, kazala je Kaluđerović i dodala da DPS glumi silu.

“Pozivam da donesemo najbolje rješenje i vidimo šta je to zakonito i ustavno. Svi kriminalci iz vaših i svih drugih redova treba da završe u zatvoru”, poručila je Kaluđerović i poručila da je parlamentarna većina jaka.

Podsjetimo, ranije je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko negirala je navode da je samoinicijativno, protivno zakonu, poslala obavještenje Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore u vezi sa ispunjenosti uslova za penzionisanje troje sudija tog suda.

Sudije Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović rekli su da je Armenko, u saradnji sa predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila podatke skupštinskom radnom tijelu o godinama starosti i dužini radnog staža sudija.

Sledeće

PES: DPS pokušava da skrene temu sa procesuiranja bivših funkcionera

Ne propustite

Mandić: Imamo jednu od najuspješnijih vlasti koje je imala Crna Gora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od ponedeljka Srbi na Kosovu postaju stranci – da li za Vučića Kosovo više nije Srbija?

Kosovo počinje da primjenjuje zakone o strancima i vozilima, što bi moglo da oteža život velikom broju Srba. Dok se u Prištini to posmatra kao rutinska procedura, u Beogradu najglasnija je – ćutnja.

Kada se prije tri godine iz Čačka preselio u Severnu Mitrovicu, Luka Pečenković (26) nije ni slutio da će morati da prijavljuje policiji boravak u gradu u koji je došao zbog studija.

Međutim, budući da nema kosovska dokumenta, on će od ponedjeljka (16. mart) – nakon što Zakon o strancima počne u potpunosti da se primjenjuje – na Kosovu biti tretiran kao stranac i biće mu potrebna boravišna dozvola ili viza.

Iz perspektive kosovske vlade ovo je samo primjena zakona koji postoji više od 13 godina. Za Srbe, pak, ovo je politička odluka da se oteža život. Luka kaže – „početak novog pogroma Srba sa Kosova“.

Zašto je sporan Zakon o strancima?

Prema Zakonu o strancima, svako ko nema kosovsko državljanstvo odnosno dokumenta moraće u roku od 72 sata prijaviti adresu boravka na Kosovu. Boravak do 90 dana u okviru perioda od 180 dana moguć je sa ili bez vize, u zavisnosti od režima.

Tokom tog perioda za rad je potrebna radna dozvola, a za svaki boravak duži od 90 dana potrebno je podnijeti zahtjev za dozvolu boravka.

Osim što Srbija zvanično ne priznaje kosovsku nezavisnost, tretiranje Srba kao stranaca na teritoriji na kojoj žive decenijama problematično je samo po sebi, a srpska manjina strahuje da će ih ovaj zakon diskriminisati.

Naime, zbog administrativnih poteškoća veliki broj Srba rođenih u gradovima Srbije ne može da dobije kosovska dokumenta. Prema evidenciji Srpske liste, takvih građana je više od 7.000.

Druga poteškoća pogodiće zaposlene i studente koji nemaju kosovska dokumenta, a školuju se ili rade u obrazovnim i zdravstvenim institucijama koje funkcionišu u okviru sistema Republike Srbije.

Doktor Jugoslav Gašić, profesor Medicinskog fakulteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, jedan je od njih.

On za DW kaže da primjenom ovog zakona „studenti i zaposleni bivaju dovedeni u situaciju da neće moći da nastave sa studiranjem i radom“, te da je Zakon o strancima ključ kojim se srpske škole i zdravstvene ustanove uvode u kosovski sistem.

Šta je moralo drugačije?

Iako je Zakon o strancima usvojen još 2013, a revidiran 2017. godine, nikada nije u potpunosti primjenjen. Njegovu primjenu kosovske vlasti najavile su tokom prethodne godine, kada je civilni sektor sa Severa počeo da upozorava na odredbe koje će otežati život Srbima.

To, međutim, nije naišlo na adekvatan odjek ni u Beogradu, ni u Prištini.

„Imam utisak da su vlasti u Beogradu to pitanje do posljednjeg trenutka namjerno gurale u stranu – kako bi se čitava stvar dovela do svršenog čina, kada su mogućnosti za bilo kakvu promjenu minimalne“, za DW objašnjava Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Severne Mitrovice.

Tvrdi da je nedostajala javna kampanja i ozbiljna komunikacija sa građanima, ali i adekvatna reakcija Srpske liste i Beograda koji je, uz posredstvo međunarodne zajednice, „morao da prepozna sve ove probleme i da ih kandiduje kao teme u dijalogu“.

Iz Srpske liste su, pak, za Kosovo onlajn istakli da su u posljednja tri mjeseca imali 47 sastanaka sa međunarodnim predstavnicima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je na RTS-u rekao da su „na putu da pronađu neka rješenja koja ne bi značila katastrofu za naš narod, iako lakih rješenja nema“, ne precizirajući o kakvim rješenjima je riječ.

Godine koje su pojeli skakavci

Istovremeno, na snagu stupa i Zakon o vozilima, koji zabranjuje upravljanje vozilom ukoliko vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrovano. To znači da Srbi sa Kosova više neće moći da voze automobile registrovane u gradovima Srbije.

S obzirom na to da su Srbi na Kosovu više od decenije faktički koristili dokumenta Republike Srbije uz administrativnu toleranciju kosovskih vlasti, iz Centra za afirmativne društvene akcije upozoravaju da međunarodni pravni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava ne dozvoljavaju vlastima da ignorišu status koji je godinama bio poznat i tolerisan.

Drugim riječima, „ukoliko bi zakon počeo da se primjenjuje strogo formalno, bez razumijevanja konkretnih problema na terenu, posljedice bi bile veoma ozbiljne“, kažu za DW iz ove organizacije.

Spahiju: „Primjena zakona je rutinska stvar“

Dok Srbi sa Kosova strepe od predstojećeg ponedjeljka, primjena ova dva zakona nije u fokusu vlasti južno od Ibra. U jeku još jedne političke krize u Prištini, vijesti o ovoj temi gotovo da nisu stigle ni u jedan medij na albanskom jeziku.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini Nedžmedin Spahiju objašnjava da se to doživljava kao „rutinska stvar“, jer Kosovo usklađuje svoje zakone kako bi se pripremilo da bude kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim, on ne osporava da su Srbi na Kosovu u specifičnoj poziciji.

„Mislim da mnogi od njih teško prihvataju postojanje kosovske države i navikli su da se, još od posle rata ili od proglašenja nezavisnosti Kosova, na neke stvari gleda kroz prste i toleriše. Sada je situacija drugačija i vjerujem da im to teško pada“, kaže Spahiju.

On ističe da bi srpski predstavnici trebalo i pred Evropskom unijom i pred kosovskim institucijama da insistiraju „da kancelarije koje se bave tim poslovima budu što bliže građanima“, kako bi se prijava boravka olakšala na lokalu.

Luku Pečenkovića i grupu njegovih kolega ipak manje interesuje gdje mogu da prijave boravak. Na protestima koje organizuju protiv primjene ovih zakona pitaju samo jedno: „Zašto Beograd ćuti?“

Politika

Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?

Urednik

U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.

Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.

Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.

Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.

Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.

Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.

Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.

Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.