Connect with us

Priroda i društvo

Đurović: Osobe sa autizmom nijesu same

Osobe sa autizmom dragocjeni su članovi društva i u Skupštini Crne Gore će uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške, poručila je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.

Ona je, povodom 2. aprila – Svjetskog dana osoba sa autizmom, kazala da je potrebno skrenuti pažnju javnosti na probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihove porodice.

Đurović smatra da treba podstaći nadležne institucije da poseban fokus stave na teškoće kroz koje prolaze osobe sa tim razvojnim poremećajem.

Kako je navela, broj djece sa autizmom je u stalnom porastu u Crnoj Gori i svijetu.

“Dostupni podaci za Crnu Goru govore da neki od poremećaja iz spektra autizma ima oko četiri djece na nivou države, dok njih oko 270 koristi usluge Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočevi攓, navela je Đurović u saopštenju.

Ona je podsjetila da je Skupština 2016. godine donijela Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim je definisana obaveza formiranja nacionalnog Centra za autizam kao visokospecijalizovane, multidisciplinarne, edukativne javne ustanove koja vrši djelatnosti obrazovanja, naučno-istraživačkog rada, zdravstvene zaštite i druge.

U skladu sa tim, kako je navela Đurović, Centar za autizam je otvoren krajem marta 2018. godine.

Ona je ukazala da je u decembru prošle godine, Skupština usvojila i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predviđa formiranje nacionalnog Registra za osobe sa autizmom, koji će predstavljati sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardizovanu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba sa autizmom na teritoriji Crne Gore.

„Naravno, pred nama je još mnogo posla kako bismo osobama sa autizmom omogućili što bolje uslove za razvoj i napredovanje, istakla je Đurović.

Ona je kazala da, s obzirom da Centar za autizam od osnivanja ima problem sa nedostatkom kadra, mnogi korisnici imaju teškoće sa zakazaivanjem tretman, zbog čega djeca sve češće upućuju u druge regionalne centre, naročito u Beograd, gdje dobijaju potrebnu njegu.

Prema riječima Đurović, neophodno je veće učešće nadležnih ustanova.

“Naročito Ministarstva zdravlja, jer se kroz domove zdravlja može organizovati dobra podrška koja podrazumijeva formiranje čitavog tima koji će se aktivno, kontinuirano i svakodnevno baviti ovom izuzetno ozbiljnom temom”, ocijenila je Đurović.

Ona je djeci i odraslima, koji se bore sa autizmom, poručila da nijesu sami, da su dragocjeni članovi društva i da će u Skupštini uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške.

“O autizmu moramo govoriti ne samo danas, već svakog dana u godini, a naročitu pažnju moramo posvetiti djeci prema kojoj imamo najveću odgovornost”, naglasila je Đurović.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

NVO Bijeli štap: Ponovna vještačenja o invaliditetu su protivna našem dostojanstvu i Konvenciji UN-a

Grupa od 27 građana sa urođenim invaliditetom izrazila je zabrinutost zbog Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je usvoila Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 24.jula. U reagovanju poručuju da su ponovna vještačenja protivna njihovom dostojanstvu i Konvenciji UN-a.

U saopštenju koje potpisuje izvršna direktorica Nevladine organizacije „Bijeli štap“ Nikšić Slavica Samardžić, traže da ih zakon izuzme od obaveze ponovnog vještačenja.

Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:

Svi smo rođeni sa invaliditetom. Tokom života smo se suočavali sa brojnim izazovima i preprekama od obrazovanja, preko zapošljavanja, do pristupa zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu i drugim osnovnim uslugama. U gotovo svim segmentima društva nailazimo na barijere koje nas ograničavaju i isključuju. Uprkos svemu tome, uprkos trajnosti naših stanja i brojnim medicinskim i stručnim procjenama koje smo već prošli, sada se pred nas ponovo stavlja obaveza da do 01.07.2029. godine podnesemo zahtjev za novo vještačenje.

Ukoliko to ne učinimo u predviđenom roku, izgubit ćemo status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze – bez obzira na to što se naša medicinska slika nije promijenila, jer je od rođenja trajna i potvrđena. Kao osobe sa urođenim invaliditetom, želimo jasno istaći da je za nas potpuno nedopustivo da budemo izloženi ponovnom vještačenju. Naš invaliditet je trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja. Ponovno vještačenje nam donosi nepotreban stres, narušava naše dostojanstvo i predstavlja dodatno opterećenje, koje ne možemo i ne smijemo trpjeti. Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja.

To nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da živimo dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka. Nacrt zakona ne pravi razliku između osoba koje su invaliditet stekle u toku života i nas koji smo sa njim rođeni. Za osobe sa urođenim, trajnim invaliditetom, ponovno vještačenje je administrativno nepotrebno, suštinski besmisleno i psihološki veoma teško. Ono dodatno produbljuje osjećaj nepovjerenja, birokratske nesigurnosti i lične degradacije. Takođe, postoji ozbiljna bojazan da mnogi – zbog lošeg zdravstvenog stanja, nedovoljne informisanosti ili drugih sistemskih prepreka neće moći da podnesu zahtjev u predviđenom roku.

Time bi, ne svojom krivicom, izgubili doživotno stečena prava i zaštitu koja im pripada. Ovakav pristup ne samo da je pravno i etički problematičan, već je i u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala, kao i sa temeljnim evropskim vrijednostima i standardima ljudskih prava, ka kojima kao država težimo. Pozivamo donosioce odluka da ozbiljno razmotre naše stavove i prilagode zakon na način koji neće ugroziti prava i dostojanstvo onih koji s invaliditetom žive cijeli život. Naša prava nisu privilegija – ona su temelj našeg dostojanstva i jednakosti.

Zato tražimo od države Crne Gore da jasno prepozna i zaštiti specifičan položaj osoba sa urođenim invaliditetom, te da zakonom obezbijedi trajnost i nepovredivost naših prava – kao što to nalažu međunarodne obaveze, savremeni standardi i temeljna načela ljudskog dostojanstva. Vjerujemo da Crna Gora može i mora donijeti zakone koji unapređuju sistem, a ne dovode u pitanje sigurnost i osnovna prava onih koji su cijeli život suočeni sa brojnim preprekama, ali uprkos svemu – dostojanstveno žive i doprinose ovom društvu.

Continue Reading

Priroda i društvo

Kolektor u Botunu izvjestan, prva uknjižena kuća na 439 metara

kolektor, botun

Jedno od pitanja koje se najčešće pojavljuje u javnosti u vezi sa izgradnjom budućeg sistema za prečišćavanje otpadnih voda tiče se njegove udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata.

“Izgradnja novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV), kao državnog objekta od opšteg interesa, planirana je na namjenskoj urbanističkoj parceli površine 13 hektara, unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Lokacija se nalazi između kompleksa KAP-a i lokalne saobraćajnice koja spaja naselja Dajbabe i Botun, na katastarskim parcelama u vlasništvu Glavnog grada. Podsjećamo da je riječ o državnom objektu od opšteg interesa, čija je izgradnja planirana na namjenskoj urbanističkoj parceli površine 13 hektara, unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma Podgorica. Dakle, namjena lokacije, prema važećem detaljnom urbanističkom planu, je industrija. Parcela se nalazi između kompleksa KAP-a i lokalne saobraćajnice koja spaja naselja Dajbabe i Botun, na katastarskom zemljištu u vlasništvu Glavnog grada”,  saopštili su iz Vodovoda.Oni objavljuju i udaljenost najbližih, pojedinačnih objekata unutar i van industrijske zone.

“Udaljenost objekata od budućeg SPOV-a unutar industrijske zone – 141 metar – urušena kuća, 241 metar – kuća u izgradnji, bez namjene za stanovanje, 338 metara – kuća nije uknjižena, 369 metara – kuća nije uknjižena, 439 metara – kuća uknjižena, bez tereta i ograničenja, 499 metara – kuća uknjižena, bez tereta i ograničenja. Van industrijske zone na 696 metara – kuća nije uknjižena, 729 metara – kuća uknjižena, sa teretom uzurpacije zemljišta, 847 metara – kuća uknjižena, sa teretom objekat bez dozvole i na 1.384 metra – jezgro naselja Botun “,  navode iz Vodovoda.

Iz ovog gradskog preduzeća ističu da dokumentacijom koja je sastavni dio obavezujućih procedura koje prethode izgradnji sistema, posebno su sagledani mogući uticaji izgradnje i funkcionisanja na stambene objekte i na sve segmente životne sredine.”Shodno navedenom, definisane su i mjere prevencije i ublažavanje mogućih uticaja, koji neće prelaziti zakonom definisane referentne vrijednosti. Dokumentacija je obuhvatila mjere koje su prepoznate relevantnom nacionalnom legislativom, kao i dodatne mjere koje su u praksi, kada je ovakva vrsta postrojenja u pitanju, potvrđene kao uspješne”,  ističu iz Vodovoda.

Continue Reading

Priroda i društvo

Besplatan prevoz u Podgorici i za đake iz Zete koji pohađaju podgoričke škole

autobus botun

Gradski prevoz Glavnog grada obavijestio je građane da će besplatan prevoz moći koristiti i učenici koji imaju prebivalište u Podgorici, a pohađaju školu u drugoj opštini, kao i učenici koji imaju prebivališta u drugoj opštini, a pohađaju školu na teritoriji glavnog grada.

“Zbog velikog interesovanja, obavještavamo građane da pravo na besplatan gradski prevoz mogu ostvariti učenici koji ispunjavaju jedan od sljedećih uslova: Učenik koji ima prebivalište na teritoriji Glavnog grada, a pohađa školu u drugoj opštini; Učenik koji ima prebivalište u drugoj opštini, a pohađa školu na teritoriji Glavnog grada“, saopšteno je iz Gradskog prevoza.

Zahtjevi za izdavanje kartica podnose se od 15. avgusta.

Zahtjevi se podnose od 15. avgusta na šalteru sale u zgradi Skupštine Glavnog grada (ulaz sa Trga nezavisnosti), radnim danima i subotom od 8.00 do 15.00.

Podsjećamo, pored učenika osnovnih i srednjih škola, Glavni grad je besplatan prevoz obezbjedio i za ranjive kategorije stanovništva-penzionere, lica starija od 67 godina, lica sa invaliditetom i lica u stanju socijalne potrebe.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto