Politika

Đurović: Nije postignut dogovor

Đurović je kazala da je žalosno što političke partije nijesu uspjele da nađu načina da idu naprijed u pravcu kompromisa i u pravcu rješavanja problematične i vrlo složene društvene krize u kojoj se nalazi Crna Gora.

U Skupštini Crne Gore završen je sastanak predsjednice parlamenta Danijele Đurović sa predstavnicima parlamentarnih partija, u cilju prevazilaženja političke krize u Crnoj Gori. Na sastanaku je bio i predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je nakon sastanka kazala da nije nije postignut dogovor ni po jednom pitanju.

“Apelujem na sve političke subjekte da smognu snage i odgovornosti kako bismo u narednom periodu došli do nekog rješenja koje bi vodilo u pravcu rješavanja Ustavnog suda, a onda i ostalih pitanja koja opterećuju crnogorsku javnost”, rekla je Đurović.

Istakla je da je ona spremna, ukoliko postoji volja i želja za iznalaženjem rješenja, da organizuje sastanak.

“Sa te stranepostoji moja posvećenost. Ali ako ću ja organizovati sastanke na kojima će svi govoriti o tome koji su problemi i svi se složiti, ali da svi na kraju sastanka opstaju zakovani u svojim rovovima,onda zaista ne vidim koja je svrha tih sastanaka”, rekla je Đurović.

Kazala je da su najtvrđi stavovi na današnjem sastanku bili kod opozicije.

“Od strane vlasti napravljeni su određeni pomaci. Imali smo određene predloge i sugestije. Ja sam iznosila određene predloge mogućih kompromisnih rješenja. Nijesu naišli na odziv. I sa te strane postavlja se pitanje sastajemo li se da bi se sastajali ili da bismo našli rješenje”, kazala je Đurović.

Stav DPS-a je danas predočen kroz govor predsjednika te partije Mila Đukanovića, a to je da se povuče Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predjedniku, da se biraju sudije Ustavnog suda i da se izabere datum parlamentarnih izbora.

“Vrlo jasan i tvrd stav u tom dijelu, ali redosljed tih zahtjeva je sporan ostalim predstavnicima partija i tu smo zapeli. Sa strane vlasti predočeno je da treba prioritet dati Ustavnom sudu, pa ostalim pitanjima i ne vidim da iko bježi oko bilo kog pitanja, naročito oko održavanja izbora”, kazala je Đurović.

Na sastanaku nijesu bili svi predsjednici partija, ali jesu predstavnici stranaka.

Iz Demokratskog fronta na sastanku su bile poslanice Branka Bošnjak, Maja Vukićević i Simonida Kordić, dok je sastanku iz GP URA prisustvovala potpredsjednica partije Ana Novaković Đurović, kao i predstavnik Albanske alternative Maraš Dukaj.

Na sastanku su bili lider Demokrata Aleksa Bečić, predsjednik SNP-a Vladimir Joković, predsjednik SDP-a Raško Konjević, kao i Ervin Ibrahimović (BS), Damir Šehović (SD), Miodrag Lekić (DEMOS), Genci Nimanbegu (Albanska lista), Srđan Pavićević (CIVIS), Stefan Vešović (Prava Crna Gora), Goran Danilović (Ujedinjena), Maksim Vučinić (RP) i Andrija Popović (LP).

Lekić: Ne treba uljepšavati rezultate sastanka, nije bilo napretka

Lider Demosa Miodrag Lekić, nakons astanka oko rešavanja političke krize, izjavio je da je potrebno da se preuzme odgovodnost. On smatra da je predsjednik DPS-a u blindiranoj poziciji saopštio njihove već poznate stavove.

Otopr DPS-a je prema formiranju Ustavnog suda. Njihova strategija je što gore to bolje, a u tome prednjači sef države- navodi on.

On smatra da ne treba uljepšavati rezultate sastanka i da nije bilo napretka.

Bošnjak: Đukanović kazao da neće dati mandat Lekiću, negdje je priznao da je prekršio Ustav

Poslanica PzP-a Branka Bošnjak kaže da je izbor sudija Ustavnog suda prioritet.

“Uspjeli smo da izvučemo od predsjednika da neće dati mandat Miodragu Lekiću i negdje je priznao da je prekršio Ustav što nije pozvao predstavnike svih partija na konsultacije za mandatara”, kazala je ona.

Konjević: Napravljen je pomak

Lider SDP-a Raško Konjević, u izjavi za medije nakon sastanka za rešavanje političke krize, kazao je da je napravljen veliki korak.

-Mislim da je postignut napredak i da smo međusobno povjerenje podigli jednu stepenicu više-kazao je Konjević.

Dodaje:”Mislim da kod predsjednice Parlamenta nemamo dovoljno kapaciteta da ovaj dijalog vodi. Predložio sam da ako ne 28. onda nakon 28. imamo izbor sudija, a da do izbora sudija se ne donose akti koji bi mogli biti predmet mišljenja Ustavnog suda.

Sledeće

Đukanović: U Crnoj Gori nema rusofobije

Ne propustite

Marković: Predsjedniku nije mjesto na ovom protestu, on je predsjednik svih građana

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Biću prinuđen da glasam za smjenu Mujovića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.

Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,

„A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije“, naveo je Knežević.

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.