Politika

Đukanović: Moramo prekinuti agoniju na ovim izborima

izvor: DPS

U punoj sali Centra za kulturu u Beranama održana je pobjednička tribina predsjednika DPS, aktuelnog predsjednika Crne Gore i kandidata za predstojeće predsjedničke izbore Mila Đukanovića, koji se tom prilikom obratio prisutnima i na samom početku svog izlaganja rekao da se u ovom trenutku nalazimo pred možda najvećim izazovom u novijoj političkoj istoriji naše države.

“Iza nas je veoma plodan period razvoja na ekonomskom i demokratskom planu. Nakon obnove nezavisnosti državna politika koju je dominantno kreirala i realizovala Demokratska partija socijalista zajedno sa koalicionim partnerima, uspjela je da pomakne državu naprijed i da stvori šanse i rezultate koji su obezbjeđivali neuporedivo kvalitetniji život svih naših građana. To je politika koja je devedesetih godina očuvala mir i učvrstila međuvjerski i multietnički sklad. To je politika koja je obezbijedila ekonomsku samostalnost Crne Gore i stvorila šansu za dinamičan ekonomski razvoj zbog čega je naša država bila najdinamičnija ekonomija na jugoistoku Evrope.“

Pokazali smo da imamo viziju koja se ostvaruje

Đukanović je poručio da je prethodni period vladavine DPS pokazao da je nezavisnost Crne Gore bila potrebna kako bi se preuzela odgovornost za budućnost naše države, i pravilno odabrao strateški kurs.

“Crna Gora pripada Evropi, ne samo istorijski i geografski, i ne samo kulturno nego i vrijednosno i Crna Gora treba da bude sastavni dio razvijene evropske porodice. Pokazali smo da imamo ne samo viziju, nego viziju koja se ostvaruje. To je veoma važno. Mi smo pokazali da imamo hrabrosti i odlučnosti i znanja da savladamo sve prepreke na putu ostvarivanja naše vizije. U međuvremenu smo postali članica NATO-a, najprestižnijeg političkog i vojnog saveza u istoriji čovječanstva. Crna Gora je to zavrijedila svojim radom i, između ostalog, mudrim i odgovornim domaćinstvom koji je predvodio DPS sa svojom evropskom koalicijom. U finalu retrospektive o tome kako smo odgovorno upravljali Crnom Goru, podsjećam da smo doveli Crnu Goru u predvorje EU. Zašto još uvijek nijesmo članica, da ne elaboriram. Ipak, nemam nikakve sumnje da će prva sljedeća članica EU biti upravo Crna Gora”, kazao je predsjednik Đukanović u dijelu izlaganja koji se odnosio na učinke politike koju je dominantno predvodila DPS.

Cijenu naših grešaka platili smo 30. avgusta

U nastavku svog govora predsjednik DPS je kazao da nema ni najmanju iluziju da je sve bilo tako sjajno i blještavo, jer kako je istakao, vlast kvari ljude, a ni predstavnici DPS nijesu izuzeci, te da je upravo 30. avgusta 2020. godine došao trenutak za naplatu tih grešaka.

“Ja sam čovjek koji potpuno razumije evropsku političku i demokratsku kulturu, i dio te kulture je promjena vlasti. Danas dvije i po godine kasnije, danas dolazimo do potvrde onog što svaki mudar i iskusan čovjek zna – nije svaka promjena, promjena na bolje. Niko od nas ne želi sebi promjenu na gore. Ako želimo promjenu, želimo da bude makar istog kvaliteta kao ona politika koju mijenjamo”, kazao je aktuelni predsjednik Crne Gore.

Poslednje dvije godine- bilo i ne ponovilo se

U nastavku svog obraćanja prisutnima predsjednik Đukanović je ukazao na dio onoga što se dešavalo u prethodnom periodu.

“Šta se desilo u ove dvije i po godine? Svaki elementarno misleći čovjek može reći samo jednu rečenicu: bilo i ne ponovilo se! Crna Gora je bila država vrlo uzorne funkcionalnosti. Danas imamo Vladu koja je duže u tehničkom mandatu nego što je bila u punom političkom. Posljedica takve političke nelegitimnosti vlade je i okolnost da se generiše nesposobnost parlamentarne većine da riješava otvorene probleme u ukupnom sistemu vlasti. Vi danas u sudskoj vlasti imate višegodišnja v.d. rješenja od predsjednika Vrhovnog suda, VDT, Sudskog i Tužilačkog savjeta. To su tragični učinci parlamentarne većine. Na ekonomskom planu dogodile su se ozbiljne štete. Nije jednostavno animirati dobre investitore da dođu u malu zemlju, a većina njih nas je sada napustila. Izgubljene su stotinu i hiljade radnih mjesta. Javne finansije su do te mjere ugrožene zbog visine duga u odnosu na bruto društveni proizvod da je to uticalo na obaranje kreditnog rejtinga i svaki kredit je danas neuporedivo skuplji. Pogledajte šta se dogodilo sa sistemom zdravstvenog osiguranja, odnosno šta su uradili ekonomski i politički vagabundi. Ponudili su šarenu lažu kako će da podignu plate pa onda kada se ljudi razbole idu u zdravstvene ustanove ali moraju sve sami da donesu. Nema ljekova za ljude koji su bolesni od malignih oboljenja”, rekao je Đukanović.

Prethodne dvije vlade zaboravile penzionere i korisnike socijalnih davanja

“Pogledajte do čega su dovedeni penzioneri – oni su zaboravljeni politikom prethodne dvije vlade kao i one kategorije koje su korisnici socijalnih prava”, nastavio je predsjednik Đukanović.

On je zatim saopštio da aktuelne vlasti prećutkuju kolika je inflacija u Crnoj Gori.

“Inflacija u EU je bila 10%, a u Crnoj Gori 18%. Realna plata građanina Crne Gore ovog januara 5.1% niža je nego u januaru prošle godine. Vi danas za istu platu možete da kupite 5% manje proizvoda nego u januaru prošle godine. Dakle, kako rezimirati ove učinke? Ja bih rekao da je ovo ozbiljna agonija u kojoj se nalazi crnogorska država i crnogorsko društvo, i to treba hitno prekinuti”, jasan je Đukanović.

Predsjednički izbori prvo poluvrijeme – drugo parlamentarni

Na kraju on je konstatovao da predstojeći predsjednički izbori zakazani za 19. marta imaju izuzetan značaj.

“Predsjednički izbori su prvo poluvrijeme onoga što slijedi. Nakon njih idu prijevremeni parlamentari izbori, nakon kojih ćemo dobiti odgovornog domaćina – odnosno odgovornu vladu”, zaključio je predsjednik DPS Milo Đukanović.

Slične teme:berane Crna gora demokratska partija socijalista kandidat za predsjednika Milo đukanović predsjednik crne gore

Sledeće

Abazović: Moguća podrška Bečiću ili Milatoviću

Ne propustite

AEM podsjeća političke stranke da ne koriste maloljetnike u političke svrhe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.

Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.

“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.

Politika

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.

“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.

Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.

“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:

“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.

Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.

“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.

Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.

“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.

Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.

“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.

Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.