Politika

Đukanović: Moramo prekinuti agoniju na ovim izborima

izvor: DPS

U punoj sali Centra za kulturu u Beranama održana je pobjednička tribina predsjednika DPS, aktuelnog predsjednika Crne Gore i kandidata za predstojeće predsjedničke izbore Mila Đukanovića, koji se tom prilikom obratio prisutnima i na samom početku svog izlaganja rekao da se u ovom trenutku nalazimo pred možda najvećim izazovom u novijoj političkoj istoriji naše države.

“Iza nas je veoma plodan period razvoja na ekonomskom i demokratskom planu. Nakon obnove nezavisnosti državna politika koju je dominantno kreirala i realizovala Demokratska partija socijalista zajedno sa koalicionim partnerima, uspjela je da pomakne državu naprijed i da stvori šanse i rezultate koji su obezbjeđivali neuporedivo kvalitetniji život svih naših građana. To je politika koja je devedesetih godina očuvala mir i učvrstila međuvjerski i multietnički sklad. To je politika koja je obezbijedila ekonomsku samostalnost Crne Gore i stvorila šansu za dinamičan ekonomski razvoj zbog čega je naša država bila najdinamičnija ekonomija na jugoistoku Evrope.“

Pokazali smo da imamo viziju koja se ostvaruje

Đukanović je poručio da je prethodni period vladavine DPS pokazao da je nezavisnost Crne Gore bila potrebna kako bi se preuzela odgovornost za budućnost naše države, i pravilno odabrao strateški kurs.

“Crna Gora pripada Evropi, ne samo istorijski i geografski, i ne samo kulturno nego i vrijednosno i Crna Gora treba da bude sastavni dio razvijene evropske porodice. Pokazali smo da imamo ne samo viziju, nego viziju koja se ostvaruje. To je veoma važno. Mi smo pokazali da imamo hrabrosti i odlučnosti i znanja da savladamo sve prepreke na putu ostvarivanja naše vizije. U međuvremenu smo postali članica NATO-a, najprestižnijeg političkog i vojnog saveza u istoriji čovječanstva. Crna Gora je to zavrijedila svojim radom i, između ostalog, mudrim i odgovornim domaćinstvom koji je predvodio DPS sa svojom evropskom koalicijom. U finalu retrospektive o tome kako smo odgovorno upravljali Crnom Goru, podsjećam da smo doveli Crnu Goru u predvorje EU. Zašto još uvijek nijesmo članica, da ne elaboriram. Ipak, nemam nikakve sumnje da će prva sljedeća članica EU biti upravo Crna Gora”, kazao je predsjednik Đukanović u dijelu izlaganja koji se odnosio na učinke politike koju je dominantno predvodila DPS.

Cijenu naših grešaka platili smo 30. avgusta

U nastavku svog govora predsjednik DPS je kazao da nema ni najmanju iluziju da je sve bilo tako sjajno i blještavo, jer kako je istakao, vlast kvari ljude, a ni predstavnici DPS nijesu izuzeci, te da je upravo 30. avgusta 2020. godine došao trenutak za naplatu tih grešaka.

“Ja sam čovjek koji potpuno razumije evropsku političku i demokratsku kulturu, i dio te kulture je promjena vlasti. Danas dvije i po godine kasnije, danas dolazimo do potvrde onog što svaki mudar i iskusan čovjek zna – nije svaka promjena, promjena na bolje. Niko od nas ne želi sebi promjenu na gore. Ako želimo promjenu, želimo da bude makar istog kvaliteta kao ona politika koju mijenjamo”, kazao je aktuelni predsjednik Crne Gore.

Poslednje dvije godine- bilo i ne ponovilo se

U nastavku svog obraćanja prisutnima predsjednik Đukanović je ukazao na dio onoga što se dešavalo u prethodnom periodu.

“Šta se desilo u ove dvije i po godine? Svaki elementarno misleći čovjek može reći samo jednu rečenicu: bilo i ne ponovilo se! Crna Gora je bila država vrlo uzorne funkcionalnosti. Danas imamo Vladu koja je duže u tehničkom mandatu nego što je bila u punom političkom. Posljedica takve političke nelegitimnosti vlade je i okolnost da se generiše nesposobnost parlamentarne većine da riješava otvorene probleme u ukupnom sistemu vlasti. Vi danas u sudskoj vlasti imate višegodišnja v.d. rješenja od predsjednika Vrhovnog suda, VDT, Sudskog i Tužilačkog savjeta. To su tragični učinci parlamentarne većine. Na ekonomskom planu dogodile su se ozbiljne štete. Nije jednostavno animirati dobre investitore da dođu u malu zemlju, a većina njih nas je sada napustila. Izgubljene su stotinu i hiljade radnih mjesta. Javne finansije su do te mjere ugrožene zbog visine duga u odnosu na bruto društveni proizvod da je to uticalo na obaranje kreditnog rejtinga i svaki kredit je danas neuporedivo skuplji. Pogledajte šta se dogodilo sa sistemom zdravstvenog osiguranja, odnosno šta su uradili ekonomski i politički vagabundi. Ponudili su šarenu lažu kako će da podignu plate pa onda kada se ljudi razbole idu u zdravstvene ustanove ali moraju sve sami da donesu. Nema ljekova za ljude koji su bolesni od malignih oboljenja”, rekao je Đukanović.

Prethodne dvije vlade zaboravile penzionere i korisnike socijalnih davanja

“Pogledajte do čega su dovedeni penzioneri – oni su zaboravljeni politikom prethodne dvije vlade kao i one kategorije koje su korisnici socijalnih prava”, nastavio je predsjednik Đukanović.

On je zatim saopštio da aktuelne vlasti prećutkuju kolika je inflacija u Crnoj Gori.

“Inflacija u EU je bila 10%, a u Crnoj Gori 18%. Realna plata građanina Crne Gore ovog januara 5.1% niža je nego u januaru prošle godine. Vi danas za istu platu možete da kupite 5% manje proizvoda nego u januaru prošle godine. Dakle, kako rezimirati ove učinke? Ja bih rekao da je ovo ozbiljna agonija u kojoj se nalazi crnogorska država i crnogorsko društvo, i to treba hitno prekinuti”, jasan je Đukanović.

Predsjednički izbori prvo poluvrijeme – drugo parlamentarni

Na kraju on je konstatovao da predstojeći predsjednički izbori zakazani za 19. marta imaju izuzetan značaj.

“Predsjednički izbori su prvo poluvrijeme onoga što slijedi. Nakon njih idu prijevremeni parlamentari izbori, nakon kojih ćemo dobiti odgovornog domaćina – odnosno odgovornu vladu”, zaključio je predsjednik DPS Milo Đukanović.

Slične teme:berane Crna gora demokratska partija socijalista kandidat za predsjednika Milo đukanović predsjednik crne gore

Sledeće

Abazović: Moguća podrška Bečiću ili Milatoviću

Ne propustite

AEM podsjeća političke stranke da ne koriste maloljetnike u političke svrhe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Sporazum sa UAE biće proslijeđen parlamentu, razgovaraću sa šefovima klubova

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede.

„Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu“, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države.

„Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno“, rekao je Spajić.

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

„Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju“, naveo je premijer.

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga Gluščevića, Belme Šestović, Vuka Saičića, Miladina Sekulovića, Almira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

Izvor: RTCG